Europski kohezijski fondovi i ekološka održivost na Balkanu

Tijekom prethodnog sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja iz europskih kohezijskih fondova izdvojena su znatna sredstva za zaštitu okoliša. Od ukupnih izdvojenih sredstava, devet milijardi eura dodijeljeno je državama članicama EU smještenim u jugoistočnoj Europi

Uslijed jačanja svijesti o rizicima vezanim uz efekte klimatskih promjena (istraživanje Eurobarometra o klimatskim promjenama iz 2021.), ekološka održivost postala je prioritet agende Europske unije. O tome svjedoči, između ostalog, odluka Europske unije da postavi cilj dostizanja klimatske neutralnost do 2050. Glavna novina na ovom području sastoji se u činjenici da je cilj neto nulte stope emisija postao pravno obvezujući za države članice, s obzirom da je propisan Europskim zakonom o klimi. Takozvani Europski zeleni plan definira pak akcijski plan za postizanje klimatske neutralnosti. Još jedan skoriji primjer napora u tom smjeru jeste prijedlog Europske komisije, nedavno usvojen od strane Europskog parlamenta, da se od 2035. zabrani prodaja novih vozila na fosilna goriva.

Unatoč ovom “zelenom ubrzanju”, Europska unija nije otkrila svoj ekološki duh tek posljednjih godina. Naime, europske kohezijske politike često su bile – i bit će još više – jasno usmjerene na konkretno rješavanje problema vezanih uz klimatske promjene. Od ukupno 390 milijardi eura izdvojenih za kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020. (više u tekstu Europska unija: kohezijske politike i jugoistočna Europa), više od 52 milijarde bilo je uloženo u aktivnosti i projekte usmjerene na poboljšanje ekološke održivosti (više podataka ovdje ). Ova sredstva su bila gotovo u cijelosti alocirana kroz Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijski fond (KF). Najveći dio sredstava, prema podacima iz 2021., bio je namijenjen projektima usmjerenim na poboljšanje energetske efikasnosti javne infrastrukture (oko 10 milijardi eura) te na prevenciju i upravljenje klimatskim rizicima (6,5 milijardi). Potom slijede ulaganja u javni gradski prijevoz s niskim emisijama (oko 5 milijardi) i u poboljšanje energetske efikasnosti privatnih objekata (oko 4 milijarde). Nije, međutim, zgorega podsjetiti da se sredstva za zelenu tranziciju ne izdvajaju samo iz kohezijskih, nego i iz ostalih europskih strukturnih fondova.

Kada su u pitanju sredstva koja se iz kohezijskih fondova izdvajaju za šest država članica EU kojima se OBC Transeuropa najviše bavi, bitno je reći da su ove države tijekom proračunskog razdoblja 2014. – 2020. dobile ukupno oko 62 milijarde eura. Od ovih sredstava, oko 9 milijardi (prema podacima iz 2021.) bilo je namijenjeno financiranju projekata vezanih uz ekološku održivost. Sredstva su bila raspodijeljena na sljedeći način:

• Rumunjska gotovo 4 milijarde

• Grčka 1,7 milijardi

• Bugarska 1,2 milijarde

• Hrvatska 1,2 milijarde

• Slovenija 670 milijuna

• Cipar 120 milijuna

Projekti provedeni u ovim zemljama bili su mnogobrojni i uglavnom usmjereni na zaštitu okoliša i učinkovito korištenje prirodnih resursa te na gospodarske djelatnosti s niskim emisijama i na prilagođavanje klimatskim promjenama i prevenciju uz njih vezanih rizika.

Jedan takav projekt bio je fokusiran na modernizaciju postrojenja za obradu otpadnih voda na području Zapadne Slovenije . Ovo postrojenje je četvrto po veličini u Sloveniji i u njemu se obrađuju otpadne vode iz šest općina. Glavni cilj projekta bilo je poboljšanje ekološkog stanja rijeke Kamniška Bistrica kroz očuvanje izvora pitke vode. Međutim, opseg aktivnosti daleko je prevazišao tehnološke aspekte, obuhvativši i područje edukacije i društvenog ponašanja: zaposleni u postrojenju i zainteresirani građani imali su priliku saznati više o problematikama vezanim uz zaštitu okoliša i učinkovito korištenje vode i ostalih prirodnih resursa.

Još jedan primjer je obnova kanala na rijeci Edessi u Grčkoj koja je podrazumijevala i sređivanje javnih zelenih površina i realizaciju novih pješačkih staza. Jedan od ciljeva projekta bilo je i međusobno povezivanje različitih dijelova gradića Edesse, dotad iscepkanog ograncima rijeke.

Tu su potom brojni projekti financirani sredstvima iz kohezijskih fondova vezani uz “zelenu energiju”, poput izgradnje vjetroturbine za proizvodnju obnovljive energije u Rumunjskoj i postavljanja solarnih panela na javne objekte u Hrvatskoj . Kompletan spisak projekata možete pronaći i konsultirati na službenim internetskim stranicama Europske unije .

Za razdoblje 2021. – 2027. Europska unija odlučila je izdvojiti 30 posto sredstava namijenjenih Fondu za regionalni razvoj i gotovo 40 posto sredstava iz Kohezijskog fonda za postizanje ciljeva usklađenih s prioritetima europske klimatske agende. Konkretno, kohezijska politika i za nju izdvojeni fondovi bit će sve više usmjereni na mjere energetske učinkovitosti i intervencije vezane uz prilagođavanje klimatskim promjenama te na implementiranje obnovljivih energija i poticanje kružnog gospodarstva.