Borba za rijeke u Bosni i Hercegovini

Stotine malih hidroelektrana (mHE) koje su do sada izgrađene u BiH donose više štete nego koristi za društvo, ekonomiju i prirodu. Prijedlog dopuna Zakona o električnoj energiji Federacije BiH, kojim se između ostalog obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE u ovom entitetu, biće razmatran na narednoj sjednici Doma naroda parlamenta FBiH, najvjerovatnije do kraja juna. Ukoliko Prijedlog dobije podršku u ovom domu, to bi značilo usvajanje zabrane. Ipak, aktivisti se boje da bi ova inicijativa mogla propasti

Predstavnički dom Federalnog parlamenta ranije je podržao Prijedlog zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH, koji je krajem aprila utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Vlada Federacije BiH. Novim stavom u članu 78. precizirano je da se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za mHE, izuzev za one na gravitacionim vodovodima, navodi se u saopćenju vlade.

Radi se o rješenju koje je, u datim okolnostima, najbolje za rijeke u Bosni i Hercegovini koje se nalaze pod strašnim napadima investitora u mHE, saopćili su aktivisti Koalicije za zaštitu rijeka BiH koju čini 30 organizacija iz BiH. Okupljeni ispred zgrade entitetskog parlamenta uoči sjednice Predstavničkog doma 31. maja, apelovali su na poslanike da glasaju za donošenje zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji.

Građanski otpor uništavanju rijeka

Zahvaljujući aktivizmu građana i nevladinih organizacija, tokom proteklih godina, koji su obiježile situacije poput hrabrog otpora žena Kruščice ali i verbalnih sukoba pristalica i protivnika gradnje mHE, spriječena je izgradnja nekoliko mHE u BiH. Ipak, postoji niz slučajeva gdje pravna borba i dalje traje, a u nekim slučajevima ni sudske presude niti drugi postojeći institucionalni mehanizmi ne zaustavljaju planiranje gradnje, odnosno rad mHE u BiH.

Posljednjih sedam godina traje borba građana i aktivista naselja Buna, u okolini Mostara, za zaštitu Bunskih kanala, prirodnog fenomena na rijeci Neretvi južno od Mostara koji od ranije imaju status zaštićenog spomenika prirode. Od Gradskog vijeća Grada Mostara zatražili su da na narednoj sjednici iz prostornog plana grada izbrišu dvije mHE planirane na Bunskim kanalima.

Aktivisti smatraju da bi se time onemogućilo pokretanje daljih procedura investitora za izdavanje dozvola za njihovu gradnju na ovom lokalitetu, i dodaju kako borba nije gotova sve dok Bunski kanali ne dobiju trajnu zaštitu, a građani Bune i okolnih naselja odahnuli.

Jedan od aktivista, poručio je za lokalnu televiziju kako neće dozvoliti gradnju na tom spomeniku prirode i ugrožavanje kuća stanovnika. Investitor je ponovo zatražio izdavanje potrebnih dozvola nakon presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je poništena ranije izdata dozvola Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Stanovnici naselja Kruščica u Srednjobosanskom kantonu su od avgusta 2017. do decembra 2018. godine svakodnevno boravili u improviziranom šatoru pored istoimene rijeke kako bi spriječili izgradnju dvije mHE. Istovremeno su vodili pravnu borbu, a presudama Kantonalnog suda u Novom Travniku investitorima su poništene okolišne i građevinske dozvole, te urbanističke suglasnosti. Međutim, na snazi su ostali koncesioni ugovori koje je dodijelila vlast Srednjobosanskog kantona. To je omogućilo investitoru jedne od dvije planirane hidroelektrane na Kruščici da ponovo krene u proceduru izdavanja dozvola.

Najava izgradnje mHE na rijeci Janj u opštini Šipovo (Republika Srpska), i to stotinjak metara od Janjskih otoka, izazvala je protivljenje mještana i ekoloških udruženja. Mještani se plaše da je ovo početak kraja rijeke Janj i najpoznatijeg izletišta u Šipovu gdje je turizam decenijama osnovni izvor prihoda te poručuju kako jedino mogu fizički pokušati spriječiti izvođenje radova.

Opština Šipovo nema pravo na prigovor oko izgradnje ove hidroelektrane obzirom da su vode u nadležnosti Vlade RS. Ova, kao i sve druge koncesije, izdata je 2006. godine, kada je u jednom danu tadašnji entitetski premijer odobrio 106 koncesija na mHE. Na području opštine Šipovo do sada su izgrađene 2 od 12 planiranih mHE.

U januaru ove godine njemačka razvojna banka KfW potvrdila je da je odustala od planova finansiranja hidroelektrane Janjići na rijeci Bosni, i to godinu dana nakon podnošenja pritužbe banci i kampanje lokalne inicijative Eko Forum Zenica. Sljedeći korak je brisanje elektrane iz prostornog plana, a Eko Forum je već podnio inicijativu Ministarstvu prostornog uređenja Zeničko-dobojskog kantona, poručili su aktivisti tada.

Aktivisti za zaštitu prirode pozivali su vlasti na zabranu gradnje takvih objekata i na drugim rijekama, kao na primjer na Plivi kod Jajca, na rijeci Ugar kod naselja Vitovlje ili rijeci Doljanki u blizini Jablanice.

Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, kao i medijskih izvještaja, u BiH je do sada izgrađeno najmanje 119 mHE, od čega 69 u Federaciji BiH, a 50 u Republici Srpskoj, dok je u pripremi izgradnja još najmanje 350.

Aktivisti i građani su odlučni u borbi protiv izgradnje mHE jer smatraju da takvi projekti uništavaju rijeke i njihove ekosisteme, dovode do potpunog nestanka prirodnih fenomena te ugrožavaju lokalnu privredu i život mještana.

Iz organizacije Centar za životnu sredinu smatraju kako nema nikakve potrebe dalje ulagati u male HE posebno, s obzirom da je BiH dostigla ciljeve koje joj je postavila Energetska zajednica, a državne insitucije usvojile, a to je 40 posto proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora što je u BiH slučaj još od 2018. Podsjećaju da društvo trpi i ekonomsku štetu od finansiranja mHE što su pokazale dosadašnje studije o društveno-ekonomskoj opravdanosti koncesionih naknada za obnovljive izvore energije.

Autor jedne takve studije Damir Miljević, ekonomski analitičar i stručnjak za oblast energetike, rekao je da kada se uporedi korist koje društvo ima od mHE i trošak koji se na njih napravi, razlika je preko 10 miliona KM godišnjeg gubitka.

Anes Podić iz Udruženja Eko akcija rekao je za Radio slobodna Evropa da je u BiH veliki broj investitora povezan sa strukturama vlasti koje dodjeljuju dozvole. Kako kaže, investitori uz te "veze" iskorištavaju i zakonske nedostatke, te na taj način vrlo lako dolaze do dozvola.

“Pokazalo se u raznim pravnim postupcima da gotovo da nije bilo mHE u BiH koja je bila zakonito izgrađena. Svugdje je bilo nekakvih problema ili sa koncesionim ugovorima ili sa pojedinim dozvolama. Kad bi se zaista uradila revizija kako treba, pogotovo kad je u pitanju utjecaj na okoliš, vrlo malo bi njih ostalo", istakao je Podić.

Zašto toliko mHE u BiH?

BiH je jedna od rijetkih država u Evropi koje mogu biti ponosne na svoje divlje i prirodne rijeke (ukupno 244), u kojima živi više od četvrtine svih ugroženih evropskih ribljih vrsta tekućih voda. Pored toga, državne i entitetske institucije omogućile su svojim dosadašnjim odlukama izdašne poticaje za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema istraživanju portala Fokus.ba, samo u Federaciji BiH u prvih pet mjeseci 2020. godine proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, odnosno malih hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana ukupno je uplaćeno 37,7 miliona maraka (19.2 miliona eura). Poticaji za mHE u BiH tada su bili 30 puta veći nego u Makedoniji. U istraživanju je tada otkriveno da se vlasti spremaju pokrenuti mehanizme za povećanje već ogromnih poticaja za proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno onih u čijem su vlasništvu mHE. Stručnjaci tvrde kako BiH nije prilagodila poticajne mehanizme onima koje se koriste u Evropskoj uniji, a koje bi i BiH, kao članica Energetske zajednice, morala poštovati.

Shodno navedenom, ne iznenađuje veliki interes domaćih i stranih investitora za ulaganje u proizvodnju električne energije koji su u datim okolnostima prepoznali svoj interes profita. Prema informacijama kojima raspolažu organizacije civilnog društva, u BiH je planirana izgradnja više od 500 mHE .

Inače, prihod od koncesione naknade je nekoliko puta manji od poticaja koji se daju investitorima, pa je za dodjeljivanje subvencija potrebno osigurati i dodatna javna sredstva. Investitori nakon izgradnje postrojenja prodaju struju Elektroprivredi kao povlašteni proizvođači, koju Elektroprivreda naplaćuje od građana kroz naknadu za korištenje obnovljivih izvora energije, preko računa za struju.

I dok u sve većem broju lokalnih zajednica raste bunt mještana, koji traže zabranu izgradnje mHE, iz udruženja Hidroenergija, koje okuplja proizvođače električne energije iz mHE, smatraju da je "potpuno nerazumljiva 'hajka' na mHE". Predsjednik ovog udruženja rekao je za Aljazeeru Balkans da su njihovi osnovni motivi zaštita radnih mjesta i zaštita ekonomskog prosperiteta BiH. “U ovom sektoru pored metalne uključene su građevinska i elektro industrija, kao i druge kooperantske firme. Zabranom gradnje došlo bi do ubijanja stotinjak radnih mjesta. MhE ugrožavaju naše rijeke, isto toliko koliko one ugrožavaju i evropske rijeke. U Evropi ih je izgrađeno 21.800 i nastavlja se dalje”.

Činjenica je da korita brojnih rijeka na kojima su izgrađene male hidroelektrane ostaju tokom većeg dijela godine potpuno suha, što je pogubno ne samo za riječni i obalni živi svijet, nego i za privredu lokalnih zajednica. Sve se ovo dešava bez ikakvih sankcija, uz tiho odobravanje institucija. Aktivisti i građani poručuju da neće stati sa borbom za rijeke.