Bosna i Hercegovina (flickr/helga tawil souri)
Bosna i Hercegovina postigla je ograničeni napredak u oblasti zaštite okoliša navedeno je u izvještaju Evropske komisije. BiH treba poduzeti vjerodostojne napore za uspostavljanje usklađenog pravnog okvira za zaštitu okoliša i unaprijediti institucionalne kapacitete
Bosna i Hercegovina postigla je ograničeni napredak u oblasti zaštite okoliša navedeno je u izvještaju Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine u procesu integrisanja za 2012. godinu. Evropska komisija je s tim u vezi u izvještaju jasno navela kako Bosna i Hercegovina između ostalog treba da usvoji okvirni zakon o zaštiti životne sredine, u potpunosti preuzme direktivu EU o procjeni uticaja na okoliš i razvije sisteme za praćenje kvaliteta zraka.
Od bh. vlasti očekuje se i da razviju infrastrukturu za upravljanje otpadom kao što su sistemi za reciklažu, te usklade provođenje entitetskih propisa o vodama. Potrebno je da se ojačaju i administrativni kapaciteti u cjelokupnom sektoru okoliša.
U posljednjem izvještaju za Bosnu i Hercegovinu također, Evropska komisija konstatirala je i kako je ostvaren određeni napredak u oblasti zaštite prirode i u domenu hemikalija, te ograničeni napredak u oblasti kontrole industrijskog zagađenja.
Nužno sporvesti više od 800 propisa
I u pismu komesara za proširenje Štefana Fulea iz oktobra 2012. godine u kojem su izdvojeni prioriteti iz Izvještaja o napretku navedeno je da BiH treba poduzeti vjerodostojne napore za uspostavljanje usklađenog pravnog okvira za zaštitu okoliša i unaprijediti institucionalne kapacitete. Upravo ispunjavanje ovih aspekata bit će jedno od mjerila napretka u izvještaju za 2013. godinu koji će sačiniti Evropska komisija.
Prema informacijama do kojih je došao Osservatorio Balcani e Caucaso u Direkciji za evropske integracije BiH na posljednjem sastanku Privremenog pododbora za transport, energiju, okoliš i regionalni razvoj, održanom sredinom prošle godine Evropska komisija je naglasila važnost uspostavljanja agencije za okoliš koja bi koordinirala monitoring i izvještavanje u oblasti okoliša, a čija struktura treba odražavati ustavne nadležnosti u ovoj oblasti. Naredni sastanak Privremenog pododbora, kako saznajemo, na kojem bi predstavnici Bosne i Hercegovine i Evropske komisije trebalo da razmotre aktivnosti poduzete u međuvremenu, treba da bude održan krajem maja.
Podaci EurLex-a u oblasti okoliša aquis EU u najužem smislu obuhvataju skoro 800 propisa (ovaj broj nije konačan jer se cjeloklupni aquis konstantno uvećava) koji su klasifikovani u četiri kategorije: opšte odredbe i programi, zagađenje i neprijatnosti, prostor, životna sredina i prirodni resursi te međunarodna saradnja.
U nedostatku programa integrisanja, sveobuhvatnog planskog dokumenta koji bi, između ostalog, mogao dati pregled aquis-a EU koji treba biti preuzet u zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, kao i efikasne koordinacije u procesu integrisanja, jedino institucije nadležne za okoliš mogu odgovoriti na pitanje koji okolišni propisi Evropske unije su redmet usklađivanja sa domaćim zakonodavstvom, te u kojoj mjeri je to usklađivanje do sada urađeno. A, nadležnost u oblasti okoliša u Bosni i Hercegovini zbog složenosti uređenja imaju kako institucije na državnom nivou, tako i entiteti (Federacija BiH i Republika Srpska), kantoni u Federaciji BiH, njih deset, te Brčko distrikt BiH.
Rascjepkanost nadležnosti
Prema istraživanju Osservatorio Balcani e Caucaso u Federaciji BiH zakonodavni okviru u oblasti okoliša uređen je u okviru čak osam zakona koji su na snazi i to o: zaštiti okoliša, zaštiti prirode, upravljanju otpadom, prostornom planiranju i korištenju zemljišta, upravljanju vodam, zaštiti zraka, slobodnom pristupu informacijama te upravnom postupku.
Za razliku od Federacije BiH u Republici Srpskoj ista oblast – zaštita okoliša regulirana je kroz primjenu čak deset zakonskih akata i to o: zaštiti životne sredine, zaštiti prirode, zaštit vazduha, vodama, hemikalijama, pristupu informacijama, upravnom postupku, upravnom sporu, zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama te upravljanju otpadom.
I Brčko distrikt BiH je kroz četiri akta uredio pitanje zaštite okoliša i to zakonima o: zaštiti životnog okoliša, upravnom postupku, upravljanju otpadom i zaštiti prirode.
Ovakva rascjepkanost zakonskih rješenja po entitetima i Brčko distriktu, te njihova raznolikost, kao i nepostojanje akta na nivou države i agencije za okoliš uveliko otežava napredak i implementaciju aktivnije borbe Bosne i Hercegovine na zaštiti okoliša.
Projekti investiranja u okolišnu infrastrukturu prema podacima Direkcije za evropske integracije BIH dijelom su podržani i sredstvima Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA fondovima).
U okviru realizacije projekata posredstvom IPA fondova uspješno je unaprijeđen sistem zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini kroz regulaciju rijeke Bosne u Sarajevskom polju, kao i izgradnji i rekonstrukciji uređaja za prečišćenje otpadnih voda u Sarajevu, kao i snabdijevanje vodom i rješenje pitanja kanalizacije u opštinama u Republici Srpskoj. Među značajnije projekte na unapređenju zaštite životne sredine realiziranih posredstvom IPA fondova EU su i oni u oblasti jačanja kapaciteta u vodnom sektoru, sanacija deponija u Sarajevu, Neumu, Bosnaskoj Krupi i Srebreniku, podrška razvoju politike voda (I) kao i podrška implementaciji IPPC (ujedinjeni uvjeti zaštite okoliša ili jednostavnije okolišna dozvola) direktive u BiH.
Bosna i Hercegovina je bila i korisnica regionalnog projekta Regionalne mreže za pristupanje za oblast okoliša (RENA). Na posljednjoj RENA konferenciji održanoj u februaru 2013. godine države u procesu proširenja ohrabrene su da u skladu sa strategijom održivog razvoja Europe 2020 razmotre strateška opredijeljenja i ciljeve u oblasti klimatskih promjena i energije. Tri primarna cilja strategije Europe 2020 su da do 2020. godine bude postignuto: 20 posto manje stakleničkih gasova u odnosu na 1990. godinu, 20 posto rasta korištenja energije iz obnovljivih izvora te 20 posto rasta energetske efikasnosti.
332 stranice odgovora na Listu pitanja za EU
Posredstvom Direkcije za evropske integracije BiH Evropskoj komisiji su 31. oktobra 2012. godine dostavljeni odgovori na Listu pitanja EU za poglavlje 5. i 7. acquisa – jkavne nabavke i okoliš koje je Vijeće ministara usvojilo na svojoj 25. sjednici održanoj dva dana prije toga (29. oktobra 2012.). Lista pitanja iz EU vlastima BiH stigla je 25. jula 2012.
Pripremljeni odgovori na više od 390 stranica (čak 332 se odnose na okoliš) daju jasnu i konkretnu sliku stanja u oblastima javnih nabavki i okoliša, odnosno poglavlja 5. i 7. acquisa i rezultat su zajedničkog rada državnih, entitetskih i kantonalnih institucija nadležnih za ove oblasti.
Ono što je posebno naglašeno, a što je bilo drugo pitanje - da li postoji neki okvirni zakon o zaštiti životne sredine koji služi kao osnova za druge propise koji se odnose na životnu sredinu vlasti BiH su mogle dati samo ovaj odgovor: "Ne postoji okvirni zakon o zaštiti okoline na nivou BiH, ali postoji Zakon o ministarstvima i drugim tijelima BiH".
- Članom 8. Zakona daju se nadležnosti Ministarstvu vanjskih poslova BiH za provođenje utvrđene politike BiH, rad na razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva BiH i predlaganju stavova o pitanjima od interesa za spoljno političke aktivnosti i međunarodni položaj BiH. Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH članom 9. daju se nadležnosti ta definisanje politika, osnovnih principa, koordinaciju djelatnosti i usklađivanje planova entitetskih tijela, vlasti i institucija na međunarodnom planu u područjima poljoprivrede, energetike, zaštite životne sredine, razvoja i korištenja prirodnih resursa i turizma. U sastavu ovog ministarstva je Kancelarija za veterinarstvo za BiH kao upravna organizacija i Uprava za zaštitu zdravlja bilja BiH, navedeno je u Listi odgovora vlasti BiH upućenog EU, koji se odnosi na nivo države BiH.
Inače, postoji 55 međunarodnih konvencija, protokola, sporazuma u oblasti okoliša koje je Bosna i Hercegovina do sada potpisala i ratificirala, odnosno preuzela sukcesijom bivše SFRJ.
