Podgorica
Crna Gora nastavlja put ka Briselu po principu toplo-hladno. Nakon pozitivnog izvještaja o napretku, očekuje se da će ta država do odluke Evropskog savjeta u decembru o datumu početka pristupnih pregovora morati, voljno ili nevoljno, da učini dodatne napore u nizu oblasti
Crnogorski zvaničnici smatraju da će njihova zemlja biti prva u regionu, nakon sada već izvjesnog učlanjenja Hrvatske u ljeto 2013. godine, koja će biti primljena u EU. To je nagrada za sve ono što smo proteklih mjeseci i godina mukotrpno uradili na dostizanju evropskih standarda, kažu funkcioneri u Podgorici.
No, bivši crnogorski predsjednik Momir Bulatović tvrdi da zasluge za dobijanje datuma pregovora sa EU pripadaju jedino i isključivo briselskoj administraciji. “Ukoliko napustimo prisutnu euforiju, lako je uočiti da je u pitanju akt njihove milosti, odnosno dobre volje, da jedna formalna faza na veoma dugom putu do punopravnog članstva bude okončana sada”, dodaje on.
Crnogorski vicepremijer Duško Marković priznaje da je EU malo progledala kroz prste Podgorici, jer, kako navodi, nije, na primjer, dovoljno urađeno u borbi protiv korupcije. To je konstatovano i u Izvještaju EK, u kojem se ocjenjuje da broj konačnih presuda, posebno za slučajeve korupcije na visokim nivoima, ostaje nizak. Pojednostavljeno rečeno: Crna Gora do sada ima – nula sanadera. Ta je mjerna jedinica za napredovanje jedne države ka Uniji uvedena nakon hrvatskog iskustva gdje su zbog korupcije uhapšeni nekadašnji predsjednik vlade Ivo Sanader i njegov zamjenik Damir Polančec.
A upravo su korupcija i organizovani kriminal “Ahilova peta” današnje Crne Gore. To je ključni razlog što je na insistiranje Brisela odlučeno da Crna Gora krene u pregovore sa EU od poglavlja 23 i 24, koja se odnose na reformu pravosuđa i vladavinu prava. Ako se zna da je ta poglavlja Hrvatska zadnje zatvorila, onda se može očekivati da će od samog početka pregovora crnogorske državne institucije biti pod snažnim monitoringom i pritiskom EU. “Od toga će zavisiti brzina okončanja procesa pregovora. Crna Gora će morati da pokaže jasne i mjerljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije”, kaže direktor Centra za monitoring u Podgorici Zlatko Vujović.
Ali, barem zvanično, crnogorski zvaničnici se slažu sa predloženim modelom. “Mi pozdravljamo taj pristup i on se podudara sa opredjeljenjem naše vlade. Zato što je to uslov demokratije, uslov zdravog ekonomskog razvoja i tržišne privrede koja će biti sposobna da funkcioniše unutar zajedničkog tržišta EU i na svjetskom nivou”, rekla je državna sekretarka za evropske integracije Slavica Milačić, dok crnogorski predsjednik Filip Vujanović ističe da će pregovori biti snažan podstrek za dinamiziranje reformi i puta te zemlje u EU.
Pred zvaničnom Podgoricom je, dakle, težak izazov koji će zahtjevati ozbiljan politički napor u “evropskoj tranziciji” ove zemlje. Ako je do sada ona bila “omiljeni partner” Brisela u regionu i dokaz uspješnosti njene politike proširenja, Crna Gora će sada morati da obavi znatno teži dio posla. Za početak, crnogorska vlast će trebati da ubijedi skeptične Njemačku i Holandiju da je spremna da ispuni sve zahtjeve EU. Zato je evropski komesar za proširenje Štefan File poručio da Crna Gora nije na kraju, već na početku novog puta.
Iako analitičari očekuju da će 9. decembra, na sjednici Evropskog savjeta, Crna Gora gotovo izvjesno dobiti datum za početak pristupnih pregovora, ona će u narednih 40-tak dana lobirati u Berlinu i Den Hagu kako bi se izbjeglo neko neugodno iznenađenje. “Da bi se našla u novoj poziciji crnogorska vlada mora da nastavi sa jačanjem pravne države i borbom protiv korupcije u kojoj nema politički nedodirljivih”, rekao je potpredsjednik Evropskog parlamenta za jugoistočnu Evropu Jelko Kacin.
Konstatujući da se interesi EU i crnogorske države podudaraju, Bulatović ističe da, ipak, ne treba u kratkom roku očekivati spektakularne rezultate. “Pretpostavljam da će taktika briselskih pregovarača biti da svoje crnogorske sagovornike stave na tihu vatru - pa dokle izdrže”, zaključuje nekadašnji predsjednik Crne Gore.
Čini se da oni neće moći dugo da izdrže. Evropski entuzijazam je već počeo da napušta bivšeg premijera i lidera vladajuće Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koji je rekao da “njegova stranka nikog neće isporučivati kao žrtvu u procesu integracija”, kao i da “Uniji predstoji period temeljne unutrašnje konsolidacije”. To se u političkim krugovima u Podgorici tumači kao jasna poruka vladi premijera Igora Lukšića da ne hrli ka EU.
Izvršni direktor nezavisnog nedjeljnika “Monitor” Milka Tadić-Mijović kaže da su razumljivi Đukanovićevi strahovi od Unije. “Đukanović je naučio da vodi zemlju bez ikakve kontrole, a ako budemo dio EU ipak će morati da se uspostave određene kontrole. S druge strane, Đukanović je monopolist. Njegovi monopoli padaju sa ulaskom u EU. Njegovi biznisi padaju sa ulaskom u EU”, ističe ona i dodaje da je, ipak, kasno za otklon od EU.
Inače, poslednja istraživanja javnog mnjenja pokazala su da u Crnoj Gori opada broj pristalica pridruživanja Evropskoj uniji. Ali, taj je procenat i dalje visok i prelazi 60 odsto.
