Boban Batričević © Vijesti
Sudski postupak protiv Bobana Batrićevića, profesora na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK), zbog kolumne, i formiranje tužilačkog predmeta, pa odustajanje od krivičnog gonjenja Miljana Vešovića, zbog teksta takođe objavljenog na portalu Antena M, ponovo su u Crnoj Gori aktualizovali raspravu o povratku verbalnog delikta kao relikta nekih prošlih vremena
U svom kritičkom ogledu pod naslovom “Torokanje po Metodologiju i Đaonikiju“, objavljenom u avgustu prošle godine, aludirajući, zapravo, na dvojicu velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve (SPC), episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija (Ostojića) i mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija (Mićovića), Batrićević podvrgava oštroj kritici delovanje “Crkve Srbije”, kako jedan deo ovdašnje javnosti oslovljava SPC.
“Popovi Crkve Srbije u Crnoj Gori ne propovijedaju vjeru Hristovu. Oni torokaju srpski nacionalizam. Oni indoktriniraju. Šire mržnju i ksenofobiju. Dakle, oni nijesu popovi i kaluđeri, oni su torokuše i propovjednici mržnje”, napisao je Boban Batrićević sublimirajući u ovih nekoliko rečenica svoj stav prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Ceo tekst je zapravo citiranje pojedinih stavova Metodija i Joanikija, uz komentare profesora Batrićevića i uz optužbu da su dvojica velikodostojnika veličali ratnog zločinca Dražu Mihailovića, vođu četničkog pokreta u Drugom svetskom ratu koji je osuđen na smrt zbog ratnih zločina i saradnje s nacističkom Nemačkom.
U svojoj kolumni profesor postavlja tri pitanja: da li pomenute vladike šire ljubav i oprost kao osnovne postulate hrišćanstva, pozivaju li na mir i slave li ili osuđuju zločince. On čitaocima, citiranjem Metodija i Joanikija, izvlači zaključak da se “iz ponuđenoga jasno vidi da popovi Crkve Srbije imaju samo jednu misiju - da zagađuju Crnu Goru, da zapišavaju njenu istoriju i teritoriju, da šalju uznemirujuće poruke svim nesrbima ove zemlje”.
Ovaj komentar, kakvih ima dosta u medijima koji pripadaju takozvanom suverenističkom bloku, verovatno ne bi izazvao veliku pažnju – imajući u vidu da se u crnogorskoj javnosti mogu čuti i pročitati još oštriji stavovi prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi – da Dejan Dragović, advokat blizak SPC, u oktobru prošle godine nije podneo krivičnu prijavu protiv Batrićevića.
Tužiteljka Višeg državnog tužilaštva Snežana Šišović utvrdila je da u kolumni nema elemenata krivičnog dela, ali je zatražila da se protiv Batrićevića pokrene prekršajni postupak zbog sumnje da je prekršio Zakon o javnom redu i miru.
Tužilaštvo tereti Bobana Batrićevića za vređanje po verskoj pripadnosti, zbog čega mu preti novčana ili kazna zatvora do 60 dana.
Ovakav postupak tužilaštva izazvao je burne reakcije. Oglasilo se desetak organizacija civilnog društva, peticiju protiv “progona dr Bobana Batrićevića” potpisalo je oko dve hiljade građana, a krajem januara, na početku suđenja, pred Sudom za prekršaje u Podgorici okupilo se nekoliko stotina ljudi u znak podrške profesoru Batrićeviću.
"Naša misija je da Crna Gora bude zemlja u kojoj će slobodno da se ispovijeda vjeroispovijest. Ali, ako već imaju pravo na tu vjeroispovijest, onda mogu i da pretrpe kritiku na račun njihovih lidera, koji svakog dana šire jezik mržnje", rekao je nakon ročišta Boban Batrićević.
Suđenje je odloženo za 26. marr nakon što je procenjeno da je potrebno vreme da se sud upozna sa odbranom Batrićevića.
Još se nije stišala polemika oko ovog procesa a Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici prošle nedelje odlučilo je da formira predmet po prijavi prosrpskog portala Borba koji je pitao ODT da li će biti pokrenut postupak protiv glavnog i odgovornog urednika portala Antena M Darka Šukovića i autora Miljana Vešovića zbog navodnog govora mržnje u teksta pod naslovom „Kako počinje građanski sukob u Crnoj Gori“.
Vešović je, analizirajući aktuelnu situaciju u Crnoj Gori, između ostalog zaključio da “u ovom scenariju, Crna Gora, u najboljem slučaju, postaje Sjeverna Irska iz perioda 1969-1998, a u najgorem Liban iz perioda 1975-1990".
“Kad ruski predsjednik Putin i srpski predsjednik Vučić donesu konačno odluku da postupe po planovima za ozbiljnu destablizaciju NATO-saveznice Crne Gore, i tako započnu novi konflikt na Zapadnom Balkanu, biće im potrebno samo nekoliko mjeseci da to učine”, piše Vešović i analizira mogući scenario destabilizacije Crne Gore optužujući prosrpske i proruske snage kao glavne protagoniste.
Ipak, na kraju kolumne, Miljan Vešović zaključuje da je “opisani scenario hipotetički, svakako se ne mora desiti i može se izbjeći. Ono što, međutim, veoma zabrinjava, je činjenica da ni dobronamjerni ljudi na crnogorskoj političkoj sceni (u vlasti i u opoziciji), kao ni naši Zapadni saveznici ni ne sanjaju koliko smo ovom scenariju blizu”.
Reakcija tužilaštva izazvala je mahom negativne reakcije u javnosti. Nevladina organizacija Montenegro International, recimo, istakla da je autor ovog teksta Miljan Vešović "naglas izgovorio ono o čemu se u Crnoj Gori 'bogougodno ćuti'".
Dobrim delom zbog pretežno negativnih reakcija u javnosti, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je, posle formiranja predmeta, ipak, odlučilo da “nema osnova da se pokrene krivični postupak protiv bilo kog lica za bilo koje krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti”.
Kakav će biti ishod u postupku protiv dr Batrićevića teško je u ovom trenutku predvideti ali ostaje nada da su postupci u oba slučaja samo izraz preterane revnosti pojedinaca iz tužilaštava i izdvojeni incidenti i da ne znače vraćanje verbalnog delikta na mala vrata.
