Skupština Crne Gore
Pod izgovorom da nova vlada mora imati puni četvorogodišnji mandat kako bi vodila pristupne pregovore sa EU, poslanici skupštine Crne Gore su krajem prošle nedjelje sebi skratili mandat.
U crnogorskoj vladajućoj koaliciji kažu da je ova odluka uslovljena potrebom ubrzavanja evropskih integracija Crne Gore. „Novoj i zahtevnoj integracionoj fazi pristupnih pregovora najefikasnije mogu odgovoriti i vlada i skupština u svom punom mandatu“, tvrde u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Upravo je suprotno, tvrde u opoziciji. Kako navode u Socijalističkoj narodnoj partiji, zbog skraćenja mandata parlamentu neće se usvojiti ustavne promene u oblasti pravosuđa još najmanje godinu dana što će usporiti pregovore u poglavljima 23. i 24., a koji se odnose na vladavinu prava i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, „Ahilovu petu današnje Crne Gore“.
Politički analitičari u Podgorici smatraju da se crnogorskim vlastima veoma žuri da se izbore održe u ranu jesen. Urednik u nezavisnom nedeljniku „Monitor“ Veseljko Koprivica kaže da su dva razloga ključna za takvu odluku Mila Đukanovića i njegovih saradnika. „Prvo, vlast hoće da iskoristi početak pregovora sa EU, što pripisuje isključivo sebi kao veliku zaslugu, i drugo, hoće da iskoristi razjedinjenost opozicije, dakle njenu slabost. Naravno, ni za ove izbore nisu stvoreni elementarni uslovi da oni budu fer i demokratski, ali vladajuću koaliciju to nikada nije ni interesovalo“.
On dodaje da je ova brzina svakako i rezultat pogoršavanja ekonomske i socijalne situacije u toj zemlji. „Dovoljno je reći podatak da polovina stanovništva Crne Gore živi na rubu egzistencije. Po pravilu, jesen i zima pojačavaju te ekonomske nevolje, pa vlast hoće izborima da preduhitri i taj za nju nepogodan momenat“, zaključuje Koprivica.
Crna Gora je, inače, nedavno uzela i kredit od 100 miliona eura, koji će, kako računaju u kabinetu premijera Igora Lukšića, biti dovoljan da se kupi socijalni mir bar dok se izbori ne završe.
“Nema iznenađenja što se tiče datuma, jer bi vladajućoj koaliciji odgovaralo da se izbori održe sjutra. Da, baš u jeku slabe turističke sezone kada građani ne razmišljaju previše o politici i kada su računi za struju najniži. Svako prolongiranje umanjuje njihove šanse za pobjedu. Stoga je ‘blickrig’ ili, na crnogorski način, ‘hvatanje još jednog mandata’, taktika za koju se odlučila aktuelna vlast”, kaže analitičar Dritan Abazović.
Na izborima koji će se održati sredinom oktobra Đukanovićeva DPS i Socijaldemokratska partija Ranka Krivokapića će nastupati zajedno, iako su se njihovi članovi mjesecima ranije pripremali za samostalan nastup. Razmirice, pa i netrpeljivosti između starih saveznika, posebno oko upravljanja najvećim državnim preduzećima i resursima, su ponovo prevladane. Đukanović računa da bi, ukoliko mu zatreba podrška nekih stranaka da formira vladu, to mogao ostvariti u postizbornoj koaliciji sa partijama koje okupljaju manjinske zajednice - Bošnjake, Albance i Hrvate.
S druge strane, opozicija će na izborima nastupiti, vjerovatno, u tri kolone. Jedna će se formirati oko Demokratskog fronta (DF), čiju okosnicu čine „Nova srpska demokratija“ Andrije Mandića i „Pokret za promjene“ Nebojše Medojevića. Na čelu Fronta je bivši crnogorski šef diplomatije i jugoslovenski ambasador u Rimu Miodrag Lekić. Veliko je pitanje da li će se u DF naći do sada najjača opoziciona Socijalistička narodna partija Srđana Milića, što bi veoma povećalo njegove šanse na uspjeh.
Osvježenje za učmalu crnogorsku političku scenu, na kojoj Đukanović dominira već dvije decenije, je „Pozitivna Crna Gora“, stranka građanske orijentacije. Ankete pokazuju da bi se ona trebala naći u budućem sazivu skupštine Crne Gore, te da nju podržavaju uglavnom mladi, kao i razočarani birači vladajuće koalicije.
Dakle, u Crnoj Gori ovih vrelih dana kreće predizborna kampanja i trka sa vremenom. Da li će ona donijeti neke značajnije promjene na političkoj sceni, znaće se već u ranu jesen.
