Zoran Milanović (foto Roberta F. )
Najveća oporbena stranka HDZ i njeni koalicijski partneri uvjerljivo su, osvojivši šest zastupničkih mjesta, pobijedili vladajuće socijaldemokrate (SDP) i njenu lijevu koaliciju koji su u Strasbourgu dobili četiri mjesta. Rezultati izbora za EU parlament, međutim, imat će dalekosežne posljedice na unutrašnjopolitičkom planu u Hrvatskoj
Manjkalo je samo dvije stotine glasova pa da se i najmlađa članica Europske unije, Hrvatska, pridruži zemljama koje će u Europskom parlamentu imati zastupnike radikalne desnice. Savezu za Hrvatsku, koaliciji osam političkih partija koju predvodi HDSSB, stranka osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša, za dlaku je izmaklo zastupničko mjesto u Strasbourgu. U nedjelju navečer, kad su počeli pristizati izborni rezultati, u njihovu se stožeru gromoglasno slavilo. Činilo se da će jedan njihov predstavnik ući u EU parlament. No, zahvaljujući D'Hondtovoj metodi izračuna, pretekao ga je šesti kandidat s liste HDZ-a. Razlika je bila 203 glasa.
Najveća oporbena stranka HDZ i njeni koalicijski partneri uvjerljivo su, osvojivši šest zastupničkih mjesta, pobijedili vladajuće socijaldemokrate (SDP) i njenu lijevu koaliciju koji su u Strasbourgu dobili četiri mjesta. Veliko iznenađenje izbora je stranka OraH, bivše SDP-ove ministrice okoliša, Mirele Holy. Ta mlada stranka, koja na političkoj sceni egzistira tek pola godine, privukla je dio razočaranih glasača ljevice, nezadovoljnih politikom premjera Zorana Milanovića (SDP) i dobila jednog zastupnika koji će se u Europskom parlamentu pridružiti Zelenima. Izraženo u postocima HDZ je osvoji 41,42 posto glasova, SDP 29,93, a OraH 9,42 posto.
Takve rezultate najavljivale su i ankete o raspoloženju biračkog tijela rađene proteklih mjeseci. Pitanje je bilo samo hoće li u EU parlament ući i laburistička stranka, sve donedavno treća po snazi u Hrvatskoj. Laburisti su, s obzirom na zalaganje za radnička prava, bili privlačni lijevim biračima sve do pojave ORaH-a, koja je, stupivši na političku scenu, postala uvjerljivija u zastupanju socijaldemokratskih načela. Uz to, Mirela Holy imala je oreol žrtve – premijer Milanović smijenio ju je s mjesta ministrice, a potom i isključio iz SDP-a. Nezadovoljstvo SDP-om i pojava političke opcije koju je povela bivša istaknuta članica te stranke, bili su dobitna kombinacija za OraH.
Iako je odaziv birača bio nešto veći nego prošle godine kada je – prije ulaska u Uniju 1. srpnja – Hrvatska prvi put birala svoje zastupnike, s izlaznošću od 25,24 posto, Hrvati su, po broju izašlih na izbore, pretekli jedino Poljake, Slovence, Čehe i Slovake. Da jugoistok zemlje nije u vrijeme izbora bio potopljen katastrofalnim vodenim valom, odaziv bi, sasvim sigurno bio veći.
Rezultati izbora za EU parlament, međutim, imat će dalekosežne posljedice na unutrašnjopolitičkom planu u Hrvatskoj. Oporbeni HDZ uvjerljivu će pobjedu nastojati maksimalno iskoristiti. Zahtjevi za prijevremenim parlamentarnim izborima (redovni su potkraj sljedeće godine), koji su se do sada čuli sporadično i ne suviše glasno, sada bi mogli postati daleko radikalniji. Izbornu pobjedu HDZ će svakako pokušati kapitalizirati i na predsjedničkim izborima koji Hrvatsku čekaju krajem ove godine. HDZ još službeno nije istaknuo svog kandidata, mada mediji već naveliko pišu da će to biti Kolinda Grabar Kitarović, bivša ministrica vanjskih poslova, potom hrvatska veleposlanica u SAD-u, trenutno pomoćnica glavnog tajnika NATO saveza za javnu diplomaciju.
Iako je aktualni predsjednik Republike, Ivo Josipović, prema svim anketama daleko najpopularniji političar u Hrvatskoj, dio analitičara misli da bi mu upravo Kolinda Grabar Kitarović mogla biti najneugodnija protivnica. Josipović je na prošlim izborima bio kandidat SDP-a, no gubitak rejtinga te stranke nije se odrazio na njegovu popularnost.
Turbulentno stanje u vladajućem SDP-u dodatno će se uzburkati nakon gubitka glasova na Europskim izborima. Rejting SDP-a u stalnom je padu. Iako je HDZ bio silno uzdrman suđenjima za korupciju njegovom bivšem šefu i premijeru Ivi Sanaderu, te iako je sama stranka osuđena zbog izvlačenja novca iz državnih tvrtki, SDP to nije iskoristio. Neposredno pred europske izbore, ankete su pokazivale da HDZ ima solidnu prednost i da bi – da se izbori održavaju sada – dobio 23,3 posto glasova, a SDP 18,9. Nekoliko manjih korupcijskih skandala u što su bili umiješani niži dužnosnici stranke, ali ponajviše nesposobnost premijera Milanovića i njegovih ministara da pokrenu posrnulo gospodarstvo, povećaju izvoz i smanje broj nezaposlenih, okrenuli su građane od te stranke.
Premijer Milanović međutim ima i ozbiljan problem unutar stranke. Nedavna smjena ministra financija Slavka Linića ozbiljno je poremetila krhki balans unutar SDP-a i protiv Milanovića otvorila snažnu frontu moćnog SDP-ovog lobija iz Rijeke. Nakon poraza na izborima već se postavlja pitanje Milanovićeve odgovornosti, a stvari se dodatno kompliciraju činjenicom da je Tonino Picula (bivši ministar vanjskih poslova) kojega je Milanović marginalizirao, gurnuvši ga na peto mjesto liste za EU parlament, dobio uvjerljivo najveći broj preferencijalnih glasova. Piculu su i ranije mnogi vidjeli kao mogućeg Milanovićevog nasljednika. Nakon njegovog trijumfa na EU izborima (dobio je 48 posto glasova na SDP-ovoj listi!) ta priča postaje mnogo ozbiljnija.
