Hrvatska: Velika bitka za EU parlament

Iako je do izbora za EU parlament ostalo još tri mjeseca, izborna kampanja, mada još službeno nije počela, već je vrlo zanimljiva

Bitka za 11 hrvatskih stolica u Europskom parlamentu bit će mnogo zanimljivija od one prošlogodišnje, kada je Hrvatska, ušavši 1. srpnja u EU prvi put birala svoje zastupnike koji će je predstavljati u Strasbourgu. I dok je lani glavna priča bila koliko će ti izbori koštati porezne obveznike, hoće li se održati zajedno s lokalnima i kolike će biti plaće izabranih, predstojeći svibanjski izbori apsolutni su prioritet kako strankama na vlasti, tako i onima u oporbi.

I vladajući socijaldemokrati (SDP) i najveća oporbena stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) vide izbore za Europski parlament ne samo kao najtočnije mjerilo podrške birača, već i kao priliku da na krilima te pobjede poprave svoj rejting na političkoj sceni.

HDZ-u bi pobjeda na europskim izborima mogla biti dobra prilika da izađe sa zahtjevom za izvanredne parlamentarne izbore (redovni su tek krajem 2015.). Pobjeda SDP-a, pak, učinila bi takve zahtjeve nerealnim, jer bi njome dokazali kako i dalje imaju stabilnu podršku birača.

Te dvije stranke već mjesecima vode mrtvu trku: prema posljednjem istraživanju javnog mišljenja SDP uživa podršku 23,4 posto građana, a HDZ 20,5 posto. I jednima i drugima zato bi pobjeda na europskim izborima bila iznimno važna.

Među sadašnjih 12 europarlamentaraca pet ih je iz SDP-a i pet iz HDZ-a (preostalih je dvoje iz Hrvatskih laburista i Hrvatske stranke prava), no s liste HDZ-a prošle je godine izabrana i Ruža Tomašić, predsjednica Hrvatske stranke prava dr. Ante Stračević, stranke s kojom HDZ ima koalicijski sporazuma o zajedničkom izlasku na izbore. Zbog toga HDZ sebe smatra pobjednikom lanjskih europskih izbora jer je njegova lista dobila jednog zastupnika više.

Ali upravo zbog nje, HDZ je dobio oštru packu predsjednika Europske pučke stranke, Josepha Daula. On je upozorio Tomislava Karamarka, čelnika HDZ-a, na nedopustivo ponašanje Ruže Tomašić. Ona ne samo što je bila vatrena protivnica pristupanja Hrvatske EU, već se, nakon što je izabrana na listi HDZ-a, umjesto ulaska u Klubu zastupnika europske pučke stranke (kamo pripadaju kršćanski demokrati, kakvima sebe smatra i HDZ), priključila Klubu konzervativaca i reformista.

– Nemam ništa protiv gospođe Tomašić. Ne poznajem je. Poštujem njezine stavove. No, ona ne može biti izabrana s liste europskih pučana. Ne možete biti birani na temelju vrijednosti koje nećete braniti. Ako ste euroskeptik, trebate biti izabrani na listi euroskeptika. To poštujem, to je demokracija. A ne biti izabran na temelju europskih vrijednosti, a onda otići na euroskeptičnu stranu. To nije moguće – vrlo je jasno poručio Joseph Daul u nedavnom intervjuu zagrebačkom Večernjem listu.

Imati svog zastupnika u Europskom parlamentu postalo je i stvar prestiža manjih stranaka. Svjesne da same ne mogu dobiti dovoljan broj glasova da bi njihov predstavnik ušao u EU-parlament, osam malih političkih partija s krajnjeg desnog krila hrvatske političke scene, osnovalo je prošlog tjedna Savez za Hrvatsku. U toj priči ne bi bilo ništa neobično da Savez ne predvodi HDSSB, stranka osuđenog ratnog zločinca Branimira Glavaša, koji izdržava 8-godišnju zatvorsku kaznu u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Glavaš je, prije nego što mu je sud u Zagrebu izrekao kaznu, pobjegao iz Hrvatske, ali je kasnije sud u BiH, gdje se skrivao, potvrdio hrvatsku presudu i uputio ga na izdržavanje kazne. No, on i dalje strankom upravlja iz zatvora, a njegov HDSSB u Hrvatskom saboru ima sedam zastupnika.

Iako to javno ne kažu, Savez kojeg su okupili i u kojem predstavljaju najjaču političku snagu (ostale stranke nemaju zastupnike u hrvatskom parlamentu) žele iskoristiti da svog kandidata postave na prvo mjesto zajedničke liste. Pukim zbrajanjem glasova koje su te stranke dobile na prošlogodišnjim izborima za EU-parlament došli su do devet posto, što bi im, ako takav rezultat sada ostvare i zajedno, donijelo zastupničko mjesto u Strasbourgu. 

Tako bi se moglo dogoditi da Hrvatska, najmlađa članica EU, u njenom parlamentu ima zastupnika stranke čiji je osnivač, i de facto čelni čovjek, osoba koja izdržava kaznu za ratne zločine. U tom slučaju ne bi bilo ništa neobično da se zastupnik Saveza za Hrvatsku, odnosno HDSSB-a u Strasbourgu, na sjednicama parlamenta i Bruxellesu na sjednicama parlamentarnih odbora, pojavi sa bedžom na reveru – "Heroj, a ne zločinac". Upravo takav bedž svih sedam zastupnika HDSSB-a nose na sjednicama Hrvatskog sabora, poručujući javnosti da Glavaša doživljavaju kao heroja, a ne zločinca.

Iako je do izbora za EU parlament ostalo još tri mjeseca, izborna kampanja, mada još službeno nije počela, već je vrlo zanimljiva. Ipak, osiromašeni građani koje je dugotrajna gospodarska kriza, a još joj se ne vidi kraja, potpuno iscrpila, sve tu jagmu za mjesto u Strasbourgu gledaju kroz prizmu plaća europarlamentaraca, o kakvoj oni mogu samo sanjati.