Hrvatska Vlada provodi ideološku čistku medija

Prva 2 mjeseca hrvatska Vlada je pokazala efikasnost jedino u čistkama na medijskoj sceni, sve u svrhu ideološke represije i gušenja opozicijskih glasova u državi

U više od dva mjeseca svojeg mandata, nova hrvatska Vlada desnog centra pokazala je neuspješnost u više sfera djelovanja. Riječ je o koalicijskoj Vladi predvođenoj najjačom desnom strankom, Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i novim igračem na političkoj sceni MOST-om, zajedno s drugim manjim strankama na desnom centru i desnici. Svojim prvim potezima Vlada je uspjela navesti kreditnu rating agenciju Moody's da snizi kreditni rating Hrvatskoj.

Također, sama Vlada nije se ni uspjela kompletirati po pitanju svih zamjenika i pomoćnika ministara, dok je novog ministra branitelja (ministarstvo za koje su se predsjednik Vlade Tihomir Orešković i potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko zaklinjali kako je izrazito bitno) javnost čekala više od 7 tjedana. Sve reforme koje je najavljivao MOST, kao i stručnjaci koji bi vodili Vladu, osim nekoliko iznimaka, su izostali.

Ključna figura u stavljanju medija pod kontrolu uzeo je kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović, s obzirom da mediji resorno pripadaju kulturi. Hasanbegović, revizionistički povjesničar koji relativizira zločine ustaša i fašističku Nezavisnu Državu Hrvatsku iz vremena Drugog svjetskog rata, odmah je pokazao želju obračunavanja s medijima. Željka Markić, predvodnica konzervativne udruge i stranke U ime obitelji, pozvala je krajem siječnja Hasanbegovića da preispita način na koji je državno Vijeće za neprofitne medije dodjeljivalo sredstva neprofitnim medijima u Hrvatskoj, pod tvrdnjom da ih članovi vijeća, ideološki bliski ljevici daju Internet portalima koji promoviraju iste te vrijednosti.

Hasanbegović je bez prethodnog uvida u materiju nakon samo tjedan na poziciji ukinuo Vijeće, više od 8 mjeseci prije isteka njegovog mandata, pod tvrdnjom da ono više nije potrebno jer je 2015. završila. Međutim, to nije odgovaralo činjenicama, jer je Vijeće moralo još naredno vrijeme nadgledati izvršavanje ugovornih obaveza financiranih portala. Iako to Hasanabegović nikada nije javno priznao, pravi razlog za ukidanje Vijeća i, kasnije će se pokazati, ukidanje financiranje neprofitnih medija, je u tome što neprofitni mediji nisu blagonakloni prema novoj Vladi, kao što nisu bili ni prema prethodnoj.

Međutim, marš kroz medijske institucije nije ni tu stao. Vijeće za elektroničke medije i Agencija za elektroničke medije, povezane institucije zadužene za regulaciju svih elektroničkih medija (TV i Internet stranica) našle su se na udaru parlamentarne i neparlamentarne desnice nakon što je u siječnju na 3 dana ukinula koncesiju za emitiranje zagrebačkoj Z1 televiziji, nakon što je njezin voditelj Marko Jurič upotrijebio govor mržnje prema srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj.

Nekoliko dana nakon toga uslijedio je prosvjed oko 5,000 ljudi u centru Zagreba, koji se predstavljaju kao ratni veterani, predvođeni samim Juričem, ali i drugim kontroverznim voditeljem sa lokalne Slavonske TV, Velimirom Bujancem.

Na prosvjedu na kojem se skandirao ustaški poklič „za dom spremni“, sudjelovao je i Ivan Tepeš, potpredsjednik sabora i predsjednik desne Hrvatske stranke prava 'Ante Starčević' (HSP-AS), koja je dio vladajuće koalicije. Sami prosvjednici ušli su u zgradu i sreli s Mirjanom Rakić, predsjednicom Vijeća i ravnateljicom Agencije, inače dugogodišnjom cijenjenom novinarkom, kojoj je Bujanec uručio vojničku kapu „od četnika koji je silovao Hrvatice po Slavoniji“. Kasnije se pokazalo kako je Bujanec unajmio kapu u zagrebačkom filmskom studiju, Jadran filmu.

Nakon brojnih pritisaka i nakon što je Hasanbegović početkom ožujka izjavio kako postoje nepravilnosti u radu Rakić i kako kompletni sastav Vijeća treba smijeniti, sama Rakić je sredinom ožujka podnijela ostavku, iako je njezin mandat trebao završiti 2019. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) osudilo je pritiske na Vijeće i Agenciju, a sam OESS se prije njezine ostavke oglasio kako ovakvi pritisci na medijska regulatorna tijela nisu dopušteni, a postoji šansa i da sam slučaj završi na Europskom sudu pravde, s obzirom da EU ne gleda blagonaklono na micanje voditelja regulatornih tijela prije isteka mandata.

Nakon toga, vlast se okrenula prema najvažnijoj i najutjecajnijoj medijskoj instituciji u Hrvatskoj - Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). U koordinaciji s Nadzornim odborom HRT, saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije predložio je smjenu glavnog ravnatelja Gorana Radmana, kojemu je mandat isticao 2017.

Sabor je naravno potvrdio smjenu, a za vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja (na rok do maksimalno 6 mjeseci) postavljen je Siniša Kovačić, iskusni HRT-ov novinar, koji je zadnjih godina poznat po vođenju desno-orijentirane udruge Hrvatskih novinara i publicista (HNIP), koja je jasno iskazivala podršku vladajućem HDZ-u. Kovačić je odmah po preuzimanju vodstva smijenio preko 25 ljudi i postavio njemu vjerne, kao npr. Katarinu Perišu Čakarun, koja je tijekom predizborne kampanje na Facebooku objavila fotografiju s Karamarkom. Između ostalih smijenjen je urednik Trećeg programa HTV-a Deana Šoše, koji je bio jedan od autora i pokretača iznimno gledanog i hvaljenog programa, koji je obilovao kvalitetnim igranim i dokumentarnim filmovima i stručnim emisijama, uz relativno skroman budžet.

HRT-ov potez koji je privukao najviše kontroverze je bio micanje satirične humoristične emisije Montirani proces, nastao u koprodukciji sa timom News Bara, satiričnog Internet portala. Svoju odluku HRT nije prvo priopćio autorima showa nego je informirao medije kako je emisija ukinuta zašto što je sadržaj te emisije bio neprihvatljiv i uvredljiv, navodeći navodnu zloupotrebu tema emisije za „za raspirivanje vjerske, nacionalne i druge netrpeljivosti“. Premda vodstvo HRT-a nikada to nije službeno detaljno objasnila, posljednja epizoda Montiranog procesa koja nikada nije emitirana, sadržavala je u sebi uvredljive antisemitske poruke.

Ono što je posebno problematično je činjenica kako navedena emisija na koje navodno Programsko vijeće pozivalo još nije ni bila snimljena, a svaki scenarij i svaka snimljena emisija morala je biti prethodno pregledana i odobrena od strane producenata HRT-a, pa nije postojala mogućnost da se na programu nađe epizoda koja bi raspirivala mržnju. Emisija Montirani proces, inspirirana sličnim satiričnim informativnim emisijama na američkim TV kućama, obilovala je humorom koji je propitivao sve probleme kompletno zaoštrene društvene i političke situacije u Hrvatskoj.

Jozo Barišić, ravnatelj Poslovne jedinice HRT-a Jozo Barišić naknadno je objasnio kako HRT ima obavezu štednje prema pretplatnicima, građanima Hrvatske. Jedan od urednika Montiranog procesa, Borna Sor, rekao je kako je jasno da ih je HRT htio maknuti, zbog toga što propituju konzervativne vrijednosti, te da su samo tražili povod da ih zabrane. HND se i u ovoj prilici oglasio, ocijenivši zabranu kao novi napad na slobodu javnog izražavanja, navodeći kako nova vlast ne trpi humor na vlastiti račun.

Nakon svega ovog, čistke na HRT-u će se nastaviti, neprofitni mediji će sve teže zadržati svoju visoku razinu zbog nedostatka financija, a na Internet portalima će i dalje bujati sve prisutniji govor mržnje, upotrjebljen za daljnju radikalizaciju društvenog i političkog stanja u Hrvatskoj.