Milan Bandic e Ivo Josipovic
Ivo Josipović i Milan Bandić tako će u drugi izborni krug, 10. siječnja. Prvi s osvojenih 32,42 posto glasova, a drugi s 14,83 posto. Drugi izborni krug, u kojem će se obojica naći, dat će odgovor na pitanje koji je od dvojice, do jučer članova iste stranke, popularniji među građanima
Kad su u nedjelju iza 19 sati objavljene prve izlazne ankete predsjedničkih izbora u Hrvatskoj u stožeru Ive Josipovića (52) zavladala je euforija. Bilo je jasno da je njegov rezultat dvostruko bolji od onog Milana Bandića (55), aktualnog gradonačelnika Zagreba i donedavnog stranačkog kolege. I Josipović i Bandić do početka izborne predsjedničke utrke bili su članovi Socijaldemokratske partije (SDP), najjače oporbene stranke u Hrvatskoj. No, kad je na stranačkoj konvenciji u srpnju ove godine nominaciju osvojio Josipović, nezadovoljni Bandić odlučio se natjecati kao nezavisni kandidat. Zbog toga je isključen iz stranke, a navukao je i bijes mnogih članova SDP-a. Zbog toga je pljesak nakon objave rezultata bio podjednako namijenjen Josipovićevoj pobjedi, kao i Bandićevom porazu.
Ivo Josipović i Milan Bandić tako će u drugi izborni krug, 10. siječnja. Prvi s osvojenih 32,42 posto glasova, a drugi s 14,83 posto. Drugi izborni krug, u kojem će se obojica naći, dat će odgovor na pitanje koji je od dvojice, do jučer članova iste stranke, popularniji među građanima.
Rezultat kojeg je ostvario Josipović vrlo je uvjerljiv i daje mu velike izglede za pobjedu u drugom krugu. Sve predizborne ankete predviđale su njegovu pobjedu, dok su politički analitičari najavljivali da će ona biti uvjerljivija što više glasača izađe na izbore. Međutim, odaziv je bio vrlo slab: tek 44 posto, što je gotovo deset posto manje od posljednjih predsjedničkih izbora održanih 2005., kada je sadašnji predsjednik Mesić pobijedio aktualnu premijerku Jadranku Kosor. Analitičari su suglasni: slab odaziv birača jasan je pokazatelj duboke razočaranosti, čak gađenja, hrvatskih građana prema politici i političarima koji vode zemlju.
Sada je ipak najvažnije pitanje tko će odnijeti pobjedu u drugom izbornom krugu. Politički komentator jutarnjeg lista Davor Butković kaže kako bi se moralo dogoditi "golemo iznenađenje, na rubu čuda" da Josipović ne pobijedi u drugom krugu. Među Josipovićevim stranačkim kolegama, koji su u njegovu stožeru pratili rezultate izbora, moglo se čuti i zašto: više nego dvostruki broj Josipovićevih glasova u odnosu na Bandića, velika je psihološka prednost koja će bitno utjecati na glasače, pogotovo one koji nisu izašli na izbore u prvom krugu. U pravilu, glasači su u drugom krugu skloniji dati svoj glas pobjedniku u prvom. Tako je bilo i na svim dosadašnjim izborima za hrvatskog predsjednika.
Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, parlamentarne stranke hrvatskih Srba, također smatra da Josipović s velikim izgledima ulazi u drugi krug: "Razlomljenost desnice je tolika da se teško može 'zakrpiti', što Josipoviću jamči sigurnu pobjedu u drugom krugu". Pupovac misli kako je nemoguće da će glasači koji su birali kandidate desne opcije sada složno stati iza Bandića koji je u kampanji, ali i ranije u mnogim svojim postupcima, koketirao s desnicom. Bandić je poznat po tome što je u Zagrebu, na središnjem trgu, u povodu dana hrvatskih branitelja, organizirao koncert kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona, kojem su neke zemlje Europske Unije zabranile nastup na svom tlu, zbog otvorenog koketiranja s ustaškom ideologijom.
Važna prednost koju će imati Josipović svakako je i podrška koju mu je pružio predsjednik na odlasku, Stjepan Mesić. Njegov savjetnik za vanjsku politiku, posljednji jugoslavenski ministar vanjskih poslova, Budimir Lončar, u izbornoj je noći posjetio Josipovićev stožer, što je bila jasna poruka kome je skloniji Mesić. Iako Mesić nije izrijekom dao potporu Josipoviću, dan nakon izbora, gostujući u emisiji Hrvatskog radija, vrlo je kritično govorio o njegovu protukandidatu u drugom krugu, Milanu Bandiću. Za Josipovića je rekao da je uvjeren kako će poštivati Ustav i boriti se za pravnu državu.
Bitka koja predstoji do drugog izbornog kruga, sudeći prema prvim izjavama Bandića i Josipovića, mogla bi biti vrlo zanimljiva, ali i bez rukavica. Dva vodeća dnevna lista u Hrvatskoj – Jutarnji list i Večernji list donijela su, dan nakon izbora, potpuno isti naslov na prvoj stranici: Počinje rat. Bandić je, nekoliko minuta nakon što su proglašeni rezultati izbora rekao kako Hrvatskoj treba predsjednik koji neće funkcionirati na daljinski upravljač Zorana Milanovića (misleći na predsjednika SDP-a). Josipović nije bio tako izravan u napadu na Bandića, ali je biračima poručio da u drugom krugu biraju svjetlo, a ne tamu.
Ivo Josipović razmjerno je novo lice u hrvatskoj politici. Taj uglađeni pravni stručnjak i sveučilišni profesor, uz to i skladatelj s diplomom Muzičke akademije u Zagrebu, osoba je iza koje se ne vežu nikakve kriminalne afere ili korupcijski skandali. Kritičari mu, međutim, zamjeraju nedostatak karizme. Za razliku od njega, Milan Bandić kao dugogodišnji gradonačelnik Zagreba, bio je stalna meta novinskih tekstova u kojima ga se povezivalo s različitim kriminalnim skupinama i malverzacijama u trošenju gradskog novca. Smatraju ga populistom koji nema ničeg zajedničkog sa socijaldemokracijom, bez obzira što je dugo godina bio istaknuti član iste stranke kojoj pripada i Josipović. Slovenski dnevnik, Žurnal 24, povlačeći razliku između dvojice kandidata koji ulaze u bitku za predsjedničku funkciju, učinio je to prilično neuvijeno: Josipovića je nazvao uglednim gospodinom, a Bandića Al Caponeom.
Najveći gubitnik predsjedničke utrke, u kojoj je sudjelovalo 12 kandidata, svakako je Andrije Hebrang, član vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). On je osvojio 12,04 posto glasova, nedovoljno za drugi krug. Nije krio razočaranje osvojenim trećim mjestom i čim su u izbornoj noći objavljeni rezultati, oštro se okomio na svoje bivše stranačke kolege Nadana Vidoševića i Dragana Primorca. Označio ih je glavnim krivcima svog poraza, jer su se odlučili kandidirati unatoč činjenici da je HDZ za svog kandidata istaknuo Hebranga. Vidošević je osvojio 11,33 posto, a Primorac 5,93 posto, a glasovi koje su dobili – da se nisu natjecali - vjerojatno bi pripali Hebrangu. Obojica su, zbog kršenja stranačke discipline isključena iz HDZ-a, ali to Hebrangu nije pomoglo.
Zanimljiv je podatak da se među 12 kandidata koji su se natjecali za predsjednika Republike bio i sin prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Međutim, Miroslav Tuđman osvojio je tek 4,1 posto glasova. Za njega je glasalo tek nešto više od 80.000 građana.
Najvažnije pitanje nakon prvog izbornog kruga svakako je tko će biti uspješniji u drugom, 10. siječnja. U ringu će se naći dvojica kandidata, koji su svojim karijerama, svjetonazorom, nastupom i odnosom prema pravnoj državi i demokratskim vrijednostima toliko različiti da će ishod njihovog međusobnog duela u drugom krugu dati odgovor puno važniji od onoga tko će biti treći hrvatski predsjednik. Taj odgovor, naime, jasno će pokazati u kakvom se stanju nalazi hrvatsko društvo i kakvim je vrijednostima ono privrženo.
