Dok većina Hrvata još tuguje što ih je iz Europe izbacila Turska, Irsko "ne" Lisabonskom sporazumu neugodno je odjeknulo na Markovu trgu u Zagrebu, gdje je sjedište hrvatske Vlade. Sanaderove brige izazvalo je ozbiljno ugrožavanje njegovog glavnog vanjskopolitičkog cilja: uvođenja zemlje u Europsku Uniju.
Dok većina Hrvata još tuguje što ih je iz Europe izbacila Turska, službeni Zagreb misli kako je za udaljavanje od Europe ozbiljniji problem - Irska. Neviđena nogometna euforija koja je tresla naciju dok je hrvatska reprezentacija pobjeđivala u prvom dijelu Eura, stišala se nakon poraza s Turskom, a ona politička - podgrijavana od državnog vrha, kako će Hrvatska brzo u Europsku Uniju - neugodno je splasnula nakon irskog odbijanja Lisabonskog ugovora.
Irsko "ne" Lisabonskom sporazumu neugodno je odjeknulo na Markovu trgu u Zagrebu, gdje je sjedište hrvatske Vlade, a premijer Ivo Sanader ostao je zatečen jednako kao i njegovi europski kolege. No, dok njih brine institucionalna kriza Unije - i činjenica da će se Europa sada ponovno baviti sama sobom - Sanaderove brige izazvalo je ozbiljno ugrožavanje njegovog glavnog vanjskopolitičkog cilja: uvođenja zemlje u Europsku Uniju.
Irsko referendumsko "ne" za Hrvatsku je hladan tuš jer Lisabonski ugovor omogućava ulazak novih članica u Uniju, što je sada ozbiljno dovedeno u pitanje. Hrvatska, koja "u petoj brzini" - kako voli reći premijer Sanader - šalje u Bruxelles pakete mjerila za otvaranje preostalih poglavlja (među kojima je i ono najteže, pravosuđe), nadala se da će pristupne pregovore okončati do kraja 2009. To bi zemlji omogućilo ulazak u Uniju do 2011., no sada je sve dovedeno u pitanje.
Francuski predsjednik Nicolas Sarcozy, čija zemlja od početka srpnja počinje predsjedavati Unijom, bio je više nego jasan: "Ni jedna zemlja ne može biti primljena u EU bez ratifikacije Lisabonskog ugovora, što se odnosi i na Hrvatsku. Bez ratifikacije nema proširenja, jer ono mora biti jednoglasno. Bilo bi neobično da se Unija ne može dogovoriti oko svojih institucija, a može oko 28. ili 29. članice".
Jednako objašnjenje dala je i njemačka kancelarska Angela Merkel: "Ugovor iz Nice predviđa 27 članica i ne može se mijenjati. Pristup Hrvatske Uniji neće biti moguć dok ne bude ratificiran Lisabonski ugovor".
Hrvatskoj je iz Francuske donedavno dolazila snažna podrška pa je izjava predsjednika Sarcozyija mnoge iznenadila. No, glavni hrvatski pregovarač za pristup Europskoj Uniji, Vladimir Drobnjak, smatra da je izjava francuskog predsjednika ponajprije usmjerena prema članicama Europske Unije kojima Francuska poručuje da nema odustajanja od Lisabonskog ugovora:
"Sarcozyijevu izjavu ponajprije vidim kao dodatni pritisak da se nastavi proces ratifikacije Lisabonskog ugovora. Francuska na taj način želi zadržati Lisabonski ugovor na stolu i da na njemu temelji daljnju reformu Unije".
Hrvatski ministar vanjskih poslova, Gordan Jandroković, također je pokušao unijeti optimističke tonove, tvrdnjom kako će EU biti spremna za ulazak Hrvatske u trenutku kada Hrvatska bude bila spremna za Uniju: "Ono što je za nas važno je nastaviti proces pregovora i reformi i pokušati ga završiti do kraja mandata Europske komisije, do jeseni 2009. i ja se nadam da odluka irskih birača, koju mi naravno poštujemo, neće usporiti put Hrvatske ka Europskoj Uniji".
Nakon stišavanja bure izazvane irskim odbijanjem, Hrvatska doduše dobiva signale da bi se mogla pronaći formula kako i unatoč teškoćama u koje je zapala Unija, s obzirom na poodmakle hrvatske napore i obećanja koja su joj davana, njeno priključenje Uniji ipak može biti izuzetak. No, muke premijera Sanadera tu, međutim, ne prestaju.
Hrvatskoj bi se naime moglo dogoditi da sama odloži svoj put u Europu jer najnovija istraživanja Eurobarometra 69 pokazuju da samo 30 posto Hrvata smatra kako je Europska Unija dobro rješenje za Hrvatsku, 39 posto građana ne zna je li to za zemlju dobro ili loše, a čak 31 posto drži kako to za zemlju nije dobro. Tako nizak postotak podrške pristupu Uniji odavno nije zabilježen.
Vrlo utjecajna Katolička crkva u Hrvatskoj također spada među velike euroskeptike, a na misi u povodu Dana državnosti 25. lipnja, na kojoj su prisustvovali i čelni ljudi hrvatske države, kardinal Josip Bozanić poručio je u propovijedi kako je EU opasna za Hrvatsku, kao i za druge male države. "Ne smijemo se prepustiti utjecaju lažnih poroka, koji govore da će nam biti bolje ako se odreknemo svoga, ako istinu o sebi prepustimo drugima", rekao je Bozanić.
Unatoč teškoćama koje su joj se ispriječile na putu, a na koje ne može utjecati, Hrvatske se - upozoravaju analitičari - nalazi u jednako nepovoljnom položaju i kad je stav njenih građana u pitanju. Da se sada na referendumu glasa o pristupu Hrvatske Uniji, taj bi referendum propao slično kao i irski o Lisabonskom ugovoru.
Analitičari upozoravaju da hrvatski problem prije svega leži u tome što je Vlada napravila vrlo malo na populariziranju ideje o pridruživanju velikoj europskoj obitelji država i što je sve napore usmjerila ka pregovorima. To bi se moglo pokazati kobnim, jer kada pregovori završe i kada Unija ipak pronađe mogućnosti kako primiti Hrvatsku, njenu europsku zvjezdicu mogli bi ugasiti sami građani.
