Zagreb: “Zicer“, mjesto gdje rastu startupovi

U Zagrebu je 2017. otvoren Inovacijski centar Zicer, općinski prostor namijenjen razvoju i pružanju potpore inovativnim tvrtkama. Zicer danas okuplja osamdesetak poduzeća i jedna je od perjanica hrvatske prijestolnice. Razovarali smo s direktorom Zicer-a Franom Šesnićem

Zicer je nešto što mnogi ne očekuju naći u Zagrebu. Zbog čega?

Postojimo već pet godina, ali još uvijek ima mnogo ljudi koje se iznenade kad dođu ovdje. Kažu nam: “Nisam ni znao da ovo mjesto postoji“. Međutim, mi smo prisutni u medijima, postižemo rezultate i oni su vidljivi (čak i u inozemstvu!). Možda oni koji obnašaju ključne funkcije, oni koji odlučuju, još uvijek nisu prepoznali veliki potencijal ovog mjesta. A model na kojem je utemeljen Zicer mogao bi se proširiti na nacionalnu, pa čak i na regionalnu razinu. Kada smo počeli s radom, imali smo na raspolaganju svega tisuću metara kvadratnih i okupljali smo 5-10 startup tvrtki, a danas ih je skoro stotinu. U proteklih pet godina kroz naš centar prošlo je stotinu startupova. Naša Startup Factory – akceleracijski program koji razvija tvrtke polazeći od ideja njihovih osnivača – doprinijela je izgradnji osamdeset tvrtki od nule. Prilično dobar rezultat!

Što nedostaje hrvatskom društvu za razvoj više ovakvih prostora?

Hrvatska prolazi kroz fazu tranzicije koja je, po svemu sudeći, postala konstanta. Nameće se pitanje od čega i ka čemu tranzitiramo. Prije svega, treba reći da je socijalističko nasljeđe utjecalo na naše poduzetništvo i na otvaranje ka svjetskim trendovima. Onda je 1990-ih nastupila privatizacija koja je ostavila brojne pogubne posljedice po društvo, pridonijevši, među ostalim, stavaranju negativne društvene percepcije poduzetništva. Trebalo je proći deset godina da bavljenje poduzetništvom postane nešto normalno i pozitivno, dakle da se promijeni pristup.

U Zicer-u nastojimo stvoriti pozitivnu naraciju, istaći pozitivne priče i dati onima koji imaju inovativne ideje mogućnost da uspiju i, prije svega, da postanu održivi. Naravno, nije lako učiniti hrvatske tvrtke kompetitivnim na svjetskom tržištu – Hrvatska je mala zemlja – ali mi činimo svoj dio. U Zicer ulaze timovi od nekoliko osoba, a iz njega izlaze tvrtke sa deset ili više zaposlenih. Nedavno je odavde izašla tvrtka s tridesetak zaposlenih.

Vi ste direktor Zicer-a već devet godina. Koja je najljepša priča koja je tijekom proteklih godina iznikla iz ovog inkubatora?

Za mene su sve tvrtke kojima dajemo podršku lijepa iznenađenja. Svako poduzeće koje uspije preživjeti, osigurati si plaću te možda stvoriti poneko novo radno mjesto predstavlja lijepo iznenađenje i uspjeh, i ne mora nužno postati “jednorog“ [tvrtke čija vrijednost premašuje milijardu dolara, op. a.]. Važna je inovativnost. Ovdje su svjetlo dana ugledale stotine projekata, od zdravtsva do umjetne inteligencije, od elektronike do Interneta stvari, od dronova do softvera i održive obuće. Njihova tržišta se kreću od Japana do Sjedinjenih Američkih Država, dakle cijeli svijet je referentno tržište za naše startupove. S obzirom da u Hrvatskoj ne postoje fondovi do kojih se lako dolazi, ova poduzeća rastu organski – u tome je specifičnost hrvatskog konteksta – i to ih čini čvrstim, upravo zato što ne ovise o financiranju bespovratnim sredstvima.

Recimo nešto više o financiranju. U Zicer-u pomažete onima koji imaju ideju kako razviti tvrtku i pružate potporu već pokrenutim tvrtkama. Na koje programe financiranja mogu računati hrvatska startup poduzeća?

Postoje bespovratni kapitali i sredstva, koja često zahtjevaju dodatna financiranja. Tijekom posljednje 2-3 godine porasla je ponuda fondova koji žele investirati u startupove, no uvjeti koje nude često su vrlo oštri, jer u Hrvatskoj još uvijek ima malo fondova. S druge strane, europski fondovi nisu prilagođeni potrebama hrvatskih startup tvrtki, koje često ne ispunjavaju uvjete za dobivanje EU sredstava. Ako imaš samo ideju, nemoguće je naći sredstva za pokretanje tvrtke. Uglavnom se događa da kada se objavi neki europski natječaj, onaj tko želi pokrenuti startup ne ispunjava uvjete za sudjelovanje, a ako ih ispunjava mora biti likvidan da može unaprijed pokriti dio predviđenih troškova, u protivnom mora obezbijediti dodatno financiranje od 20-30 posto. Jedina preostala opcija je organski rast, koji pak sa sobom nosi rizik zapadanja u nelikvidnost i brojne druge probleme. Tu su još i crowdfunding (online sakupljanje sredstava) i potraga za direktnim financijerima.

A što je s bankama? Razumiju li banke modus operandi hrvatskih startupova?

Moj dojam je da se banke pojavljuju samo zbog marketinga, ali u praksi nisu spremne riskirati. Čak i kad dobiju garancije, ostaju vrlo konzervativne, boje se rizika. Vidim da i van Hrvatske banke ne ulažu mnogo u startupove. Ali počinju se razvijati alternative bankama, zato što su, između ostalog, bankovne tarife i naknade često vrlo visoke.

Koje financijske instrumente nudi Zicer?

Prije svega, treba reći da u Zicer-u pružamo podršku skupinama u različitim fazama: neki imaju samo ideju, neki su već pokrenuli tvrtku, neki imaju i tvrtku i prototip. Pomažemo im da pronađu nova tržišta, da implementiraju nove tehnologije... potrebe su različite ovisno o razvojnoj fazi. Ono po čemu smo poznati (i u čemu smo najbolji) jeste pružanje potpore najmanjima, onima koji imaju samo ideju i viziju.

Kada je riječ o financijskim instrumentima, pokrenuli smo jedan mali fond u vrijednosti 1,5 milijuna kuna i startupovima koji zatraže pomoć pozajmljujemo kapital nužan za prelazak u narednu fazu. U pitanju su skromne svote, oko 200 tisuća kuna, no vrlo bitne za poduzeća. Kamate su minimalne, a uvjeti za dobivanje zajma vrlo fleksibilni. Jako smo ponosni na ovaj instrument jer su dosad svi korisnici uspjeli vratiti pozajmicu. Željeli bismo ga dalje razvijati, ali ne možemo sami.

Koliko ljudi zapošljava Zicer i kako se financira?

Zicer upravlja i Plavim uredom [informacijski i resursni centar za poduzetnike, op. a.] i ima ukupno 27 zaposlenih. Godišnji proračun iznosi nešto više od 10 milijuna kuna, od čega polovicu obezbjeđuje Grad Zagreb, dok druga polovica dolazi iz projekata i ostalih aktivnosti. Sudjelujemo u projektima Interreg i Horizon te u nacionalnim natječajima. Same prostorije u kojima se danas nalazi Zicer, kao i naši laboratoriji, opremljene su prije pet godina zahvaljujući europskim fondovima.

Surađujete li s hrvatskom vladom i s ostalim hubovina iz regije?

Nije lako nešto predložiti vladi. Nema kontinuiteta između vladâ, svaka nova vlada misli da je bolja od prethodne. Što se tiče suradnje s drugim hubovima, da, surađujemo sa sličnim inicijativama iz Slovenije, Austrije, ali i Indije i Amerike. Međutim, to su bilateralne suradnje, izvan kojih svaki centar djeluje zasebno. Ono što nedostaje jesu strateške diskusije, na primjer o tome kako se uhvatiti u koštac s većim tržištem, ili pak kako dijeliti inovativne tehnologije. Na europskoj razini postoji Zelena digitalna strategija, no to je vrlo neodređen pojam. Trebalo bi pak stvoriti ekosustave za kreiranje... mi radimo najbolje što znamo i postižemo dobre rezultate: sve što se u Hrvatskoj događa na području inovacije vezano je, na ovaj ili onaj način, uz Zicer, bilo zato što su mentori radili ovdje ili zato što je u nekom trenutku postojao određeni vid suradnje.

Koji su vaši budući ciljevi? Znam da se govorilo o mogućem proširenju Zicer-a, ali projekt je odgođen...

Tako je, općina je odlučila da odgodi proširenje. Bilo je problema s novcem, pandemija, potres... ali mi ne gubimo nadu. Nova gradska uprava također gleda pozitivno na ono što ovdje radimo. Preživjeti pandemiju nije bilo lako ni nama ni startupovima. Dakle, naš kratkoročni cilj je da nastavimo raditi ono što smo dosad radili, da pomažemo i pružamo potporu poduzećima i da ih povezujemo s partnerima i investitorima. Tvrtke koje se ovdje rađaju nosiće sutrašnje gospodarstvo te je važno da svatko pronađe svoje mjesto na tržištu, na održiv način. Prijave za sudjelovanje ne nedostaju. Zicer je dinamičan prostor i uvijek imamo dobar protok tvrtki koje dolaze i odlaze.