Zelene mreže na Balkanu

Zaštita biljnih vrsta, ekološki koridori koji povezuju Dinarske planine sa Alpama, razmjena dobrih praksi: ekološka udruga BIOM govori o svom višegodišnjem iskustvu i o stvaranju zelenih mreža u regionu

Hrvatska udruga BIOM, koja se bavi zaštitom okoliša, od 2018. godine član je organizacije BirdLife International . Tijekom pregovora za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, na zahtjev Europske komisije formirana je radna skupina, sačinjena od brojnih nevladinih udruga, uključujući i BIOM, koja je trebala definirati listu potencijalnih NATURA 2000 područja. Udruga BIOM je aktivna i na regionalnoj razini: nedavno se priključila forumu nevladinih udruga za provođenje takozvane Zelene agende za Zapadni Balkan. Također je članica mreže Bionet koja okuplja organizacije civilnog društva iz zemalja Zapadnog Balkana koje se bave očuvanjem i zaštitom biodiverznolikosti. Razgovarali smo s direktoricom udruge BIOM Željkom Rajković i s aktivisticom Marinom Grgić.

Hrvatska je postala članica Europske unije 2013. godine. Smatrate li da države kandidati mogu gledati na Hrvatsku kao model kada je riječ o sudjelovanju organizacija civilnog društva u procesu pristupanja Europskoj uniji?

Naša vlada nikada nije ozbiljno uzela u obzir nevladine udruge, koje su se, međutim, ujedinile u okviru inicijative Zeleni forum i na taj način pratile određene pravne aspekte procesa pristupanja.

Tijekom pretpristupnih pregovora, na zahtjev Europske komisije, udruga BIOM je surađivala s ostalim hrvatskim nevladinim organizacijama na definiranju alternativne liste potencijalnih NATURA 2000 područja. Što se tiče usklađivanja s europskom normativom, nevladine udruge su predlagale različite konkretne projekte koje, međutim, kao što sam već napomenula, vlada nikada nije uzela u obzir.

Kada je u pitanju zaštita okoliša, da li mislite da transnacionalni karakter ekoloških izazova može pozitivno utjecati na uspostavljanje prekogranične suradnje?

Udruga BIOM sudjeluje u brojnim inicijativama na Zapadnom Balkanu i u Jugoistočnoj Europi, uključujući izradu strateških dokumenata za mrežu Bionet koja je fokusirana na zaštitu okoliša. Nedavno smo se priključili i forumu nevladinih organizacija za provođenje Zelene agende za Zapadni Balkan.

Još jedan važan aspekt odnosi se na zajedničko provođenje projekata, koji su često financirani u okviru programa Interreg. Riječ je, dakle, o europskim prekograničnim projektima. Prvi put smo sudjelovali u aktivnostima te vrste u sklopu projekta Dinalpconnect.

Možete li nam reći nešto više o razmjeni iskustava i aktivnostima koje zajednički provode nevladine udruge iz država Zapadnog Balkana i iz ostalih dijelova Europe?

Tijekom posljednjih godina surađivali smo, među ostalim, s njemačkom fondacijom EURONatur koja je vrlo aktivna na Balkanu i, poput naše udruge, posebno fokusirana na zaštitu ptičjih vrsta. Zajedno smo promovirali brojne inicijative u cilju razmjene znanja i iskustava.

Pored toga, organiziramo razne radionice. Prije dvije godine smo, na primjer, organizirali radionicu o pravnim aspektima zaštite okoliša u EU, i to prvenstveno zbog nas, kao države članice, ali smo pozvali i udruge iz ostalih država regiona da zajedno diskutiramo. To se događa relativno često: saznamo da neka nevladina udruga ima dosta iskustva u određenom području i onda posjećujemo jedni druge.

Da li postoje neke poteškoće u suradnji s partnerima iz drugih zemalja?

Kada su u pitanju države koje ne pripadaju EU, jedan od najbitnijih aspekata je prihvatljivost projekata. Pored toga, kada je riječ o našim prekograničnim aktivnostima, ponekad je teško pronaći partnera s druge strane granice. Najzad, što se tiče regionalne suradnje, u pojedinim zemljama vlada igra bitnu ulogu te je moguće naići na snažne pritiske na političkoj razini.

Spomenuli ste projekt Dinalpconnect. Možete li nam reći čime se točno bavi?

Glavni cilj projekta je jačanje nacionalne i transnacionalne suradnje radi poboljšanja ekološke povezanosti Dinarskih planina i njihovog povezivanja s Alpama, doprinoseći tako dugoročnoj zaštiti okoliša u te dvije regije.

Trenutačno radimo na definiranju akcijskih planova za dostizanje spomenutih ciljeva u pojedinim pilot područjima te na stvaranju mreže zainteresiranih subjekata na transnacionalnoj razini. U projektu trenutačno sudjeluje jedanaest partnera iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke.

Na koji način projekt Dinalpconnect može doprinijeti usvajanju novih EU direktiva o bioraznolikosti?

Ne znam da li će rezultati postignuti na regionalnoj razini doprinijeti usvajanju određenih smjernica na razini EU, iako bi trebali. Mi svakako radimo na tome, o čemu svjedoči i činjenica da organiziramo međunarodnu konferenciju o ekološkoj povezanosti tijekom koje će sudionici u projektu predstaviti strategiju koju razvijamo. Među gostima na konferenciji očekujemo i najviše zvaničnike Europske unije i nadamo se da će njihovo prisustvo imati pozitivne efekte.

Smatrate li da zahvaljujući sličnim projektima mogu nastati kolaborativne zajednice?

Vrlo blisko surađujemo i svi sudionici u projektu dijele vlastita znanja i vještine. Također, želimo sačiniti listu zainteresiranih subjekata koji su aktivni u sva četiri pilot područja kako bismo ih međusobno povezali.

Po mom mišljenju, ovaj transnacionalni pristup ima smisla, ali nažalost ne daje uvijek rezultate. Mislim da je bitno uključiti u slične projekte države kandidate za članstvo u EU. Naša udruga je partner organizacije Birdlife International te smo predložili institucijama Europske unije da uključe u naše radne timove i države kandidate za članstvo, koje bi tako dobile mogućnost da vide kako stvari funkcioniraju i da nešto nauče. Smatram da činjenica da je Hrvatska članica Europske unije i da ima sličnu povijest i brojne veze s ostalim državama regiona može pomoći zemljama kandidatima da bolje razumiju dinamike funkcioniranja Europske unije.