“Zeleni” aerodromi: cilj Apulije, Albanije i Crne Gore

U sklopu Interreg projekta prekogranične saradnje za smanjenje emisija CO2 na svim nivoima, od motora aviona do potrošnje plastike na zemlji, izrađen je priručnik o kojem nam govore članovi tima koji je vodio projekat Anita Maurodinoia i Vito Antonio Antonacci

Dvije godine dijaloga i istraživanja, prilika za diskusiju i razmjene dobrih praksi: tokom 2022. i 2023. aerodromi Apulije, Albanije i Crne Gore bili su laboratorija za eksperimentalno promišljanje fenomena gasova sa efektom staklene bašte zahvaljujući Interreg projektu SOLAR (Sustainable reduction of carbon footprint level in programme airports), posvećenog održivom smanjenju karbonskog otiska na aerodromima. Pored Aerodroma Crne Gore, u projektu su učestvovali aerodromi italijanske regije Apulija, Uprava civilnog vazduhoplovstva Albanije i Razvojna agencija italijanske regije Molize. Projekat je koordinirala Kancelarija za mobilnost regije Apulija, struktura koja je, kako potvrđuje direktorica Odjeljenja za prijevoz i održivu mobilnost Anita Maurodinoia, već uključena u nove inicijative prekogranične saradnje proizišle upravo iz projekta SOLAR. “Koordiniraćemo, između ostalog, projekat SA Connectivity, usmjeren na poboljšanje cjelokupnog transportnog sistema na području južnog Jadrana, uz promovisanje održive, zelene i pametne mobilnosti. Cilj je unapređenje pomorske sigurnosti, razvoj konkurentnih luka, poboljšanje transportnih mreža i promovisanje prekograničnog prijevoza. Na ovom projektu radićemo 54 mjeseca, rukovodeći se i dalje idejom komplementarnosti među partnerima, koji ostaju isti, dakle Apulija, Albanija i Crna Gora”.

Da li je tokom saradnje sa partnerima iz zemalja kandidata za članstvo u EU, između ostalog u okviru projekta SOLAR, bilo nekih posebnih teškoća ili situacija koje biste istakli?

Prekogranična saradnja omogućuje efikasnije suočavanje sa zajedničkim izazovima i izgradnju čvršćih veza među regijama i akterima uključenim u projekte. Naše učešće u prekograničnim projektima od ključnog je značaja, ne samo zbog očiglednih koristi za životnu sredinu nego i zbog dodatne vrijednosti koju ove inicijative donose zajednici. U svakom slučaju, tokom cijelog perioda realizacije projekta SOLAR, aktivno učešće albanskih i crnogorskih partnera pokazalo je da na ovim prostorima postoji velika želja za Evropom.

Dakle, primijetili ste da balkanske zemlje imaju potrebu za Evropom?

Generalno gledano, učešće u prekograničnim projektima, kao što je SOLAR, pruža svim međunarodnim partnerima mogućnost da podijele znanja, iskustva i resurse. Ova vrsta saradnje podstiče razmjenu inovativnih ideja i efikasnih rješenja za hvatanje u koštac sa ekološkim izazovima.

Učestvujući u projektu SOLAR, Apulija i razni balkanski, ali i italijanski partneri napravili su zajednički korak naprijed ka ekološkoj održivosti i usklađivanju politika na nacionalnom i prekograničnom nivou.

Zahvaljujući ovakvim inicijativama, gradimo most ka budućnosti i Evropi u kojoj će ekološka održivost biti u središtu svakodnevnih akcija i odluka za dobrobit budućih generacija.

Regionalnu radnu grupu - u kojoj su učestvovali direktorica odjeljenja za infrastrukture za mobilnost Irene di Tria i voditelj projekta SOLAR Domenico Zonno – koordinirao je direktor odjeljenja za mobilnost regije Apulija Vito Antonio Antonacci. Pitamo za kako će se promijeniti apulijski aerodromi.

Glavni cilj projekta koji smo predvodili bilo je mjerenje i smanjenje karbonskog otiska na apulijskim, albanskim i crnogorskim aerodromima. Možemo reći da će, zahvaljujući ovom projektu, pomenuti aerodromi postati “zeleniji”, a zaposleni će, osim razvijanja snažnije svijesti, usvojiti dobre svakodnevne prakse.

Regija Apulija realizovala je kampanju obuke za razne aktere u aerodromskom sektoru, nudeći im vještine i alate neophodne za sprovođenje konkretnih mjera usmjerenih na promjenu trendova u potrošnji energije, efikasnost i značajno smanjenje emisija CO2. Nadalje, sproveli smo kampanju podizanja svijesti, namijenjenu cijeloj aerodromskoj zajednici, u cilju promovisanja održivijeg i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini. Pored informisanja o prednostima smanjenja emisija ugljenika, ova kampanja je težila stvaranju osjećaja zajedničke odgovornosti. Pažnja je bila usmjerena na svijest o tome da svaka aktivnost u okviru aerodroma može pridonijeti dobrobiti životne sredine, a samim tim i kvalitetu našeg života.

Cilj projekta bilo je smanjenje potrošnje i emisija na aerodromima. Prikupljeni podaci pokazuju međutim da avionski saobraćaj zagađuje mnogo više od samih aerodroma. Ima li optimizma? Kako su ostali partneri reagovali po završetku projekta?

Partneri su izradili izvještaj o karbonskom otisku i plan zasnovan na niskoj emisiji ugljenika i niskoj potrošnji energije, inajući u vidu aktelne i buduće politike upravljanja emisijama na aerodromima uključenim u projekat. Pored toga, izradili su studiju o postizanju neutralnosti kroz kompenzaciju emisija CO2.

Dakle, svi su stekli korisna znanja za promovisanje svijesti, promjenu ponašanja i usvajanje održivih praksi, u cilju smanjenja emisija ugljenika na aerodromima. Uvjereni smo da će uključivanje svih zaposlenih, operatera i putnika u aktivnosti informisanja i obuke garantovati trajnost rezultata postignutih u okviru projekta.

Podizanje svijesti i obuka su riječi koje se često pojavljuju kako u analizama tako i u konačnim prijedlozima projekta SOLAR. Konkretno, koji prijedlozi bi se mogli proširiti na sve aerodrome, dakle bez ograničavanja na Apuliju, Albaniju i Crnu Goru?

U sklopu projekta SOLAR proširena su znanja o dostupnim alatima i mogućim akcijama za smanjenje uticaja svakodnevih radnji – koje obavljaju zaposleni, putnici, dobavljači i prijevoznici – na životnu sredinu. Organizovane su razne aktivnosti radi uključivanja ciljeva smanjenja emisija CO2 u operativni plan aerodromâ. U praksi, zaposlenima i operaterima pružene su jednostavne smjernice za uštedu energije tokom svakodnevnog rada – vezanog za posebne operacije, ali i individualne aktivnosti – i za energetske strategije sa niskim emisijama CO2.

Podsticali smo vanjske operatere, uslužne kompanije, upravnike aerodroma, zaposlene, putnike i posjetitelje da koriste javni prijevoz ili održiva prijevozna sredstva, da usvoje ekološki prihvatljive politike upravljanja otpadom, kao i da smanje upotrebu plastike.

Glavni rezultat projektnih aktivnosti je zajednički priručnik za održivo upravljanje emisijama CO2 na aerodromima. Ova publikacija je jezgro projekta SOLAR, s obzirom da sadrži definiciju i plan sprovođenja akcija za podizanje svijesti o održivim i ekološki prihvatljivim politikama u cilju smanjenja karbonskog otiska na aerodromima. Konkretno, izradili smo dokument koji objedinjuje najbolje prakse za tri grupe zainteresovanih aktera – avio-kompanije, ekonomski operateri i putnici – kako bi svako mogao dati svoj doprinos smanjenju emisija CO2 na aerodromima.