© Den Rozhnovsky/Shutterstock

© Den Rozhnovsky/Shutterstock

Rumunjska je izvanredan primjer kako europski fondovi namijenjeni ulaganjima u informacijske i telekomunikacijske infrastrukture mogu napraviti razliku u pružanju kvalitetnih usluga građanima. Pregled podataka

25.08.2023. -  Ornaldo Gjergji

Europska unija dala je sebi u zadatak da svojim građanima obezbijedi brzinu preuzimanja podataka s interneta od najmanje 100 megabita u sekundi (Mbps). Cilj je bio postavljen za 2025., no čini se da će predviđeni rezultati biti dostignuti i ranije.

Promatrajući podatke o brzini pregledavanja weba koje je objavila Ookla, možemo primijetiti da su posljednjih godina sve europske zemlje napravile veliki pomak, značajno unaprijedivši svoje digitalne infrastrukture. Od 2019. do danas, brzina interneta u prosjeku je više nego udvostručena u većem dijelu Europe, dok je u pojedinim područjima još više povećana.

 

Fokusirajući se na najnovije podatke – koji se odnose na drugi kvartal 2023. – vidimo da je Italija znatno iznad praga koji je postavila EU, s prosječnom brzinom od 142.7 Mbps, te da je u samo tri države članice brzina još uvijek ispod praga od 100 Mbps. U pitanju su tri države jugoistočne Europe: Bugarska (s prosječnom brzinom od 98.3 Mbps), Hrvatska (90.2 Mbps) i, na samom začelju, Grčka (svega 60.3 Mbps). Grčka je pritom jedina država članica koja ima slične, a često i lošije rezultate u odnosu na države u regionu koje još uvijek nisu pristupile EU: u Srbiji srednja brzina interneta iznosi 92.06 Mbps, u Crnoj Gori 76.52 Mbps, na Kosovu 75.92 Mbps, a u Albaniji 61.89 Mbps. Lošije rezultate od Grčke imaju jedino Sjeverna Makedonija (45.62 Mbps) i Bosna i Hercegovina (44.81 Mbps).

Ostajući i dalje u jugoistočnoj Europi, zapada za oko Rumunjska kao izvanredan primjer. Naime, Rumunjska je na trećem mjestu u EU po performansama fiksnog interneta, zahvaljujući prosječnoj brzini od oko 204.7 Mbps, koja je tek nešto manja od one u Španjolskoj (205.1 Mbps). Ističe se jedino Francuska, koja je – sa svojih 242 Mbps – europska zemlja s apsolutnom najboljim internetskim performansama.

Situacija u Rumunjskoj

Podaci koje objavljuje Ookla omogućuju praćenje prosječne brzine interneta po gradovima. Pažljivo promatrajući situaciju u Rumunjskoj, jasno je da odličnim rezultatima zemlje ne doprinose samo veliki urbani centri. Iako postoje određene razlike, većina rumunjskih općina može se pohvaliti izvanrednim rezultatima. Čak 1964 općine od ukupno 3001 za koje su dostupni podaci, dakle 65,4 posto, imaju brzinu preuzimanja od najmanje 100 Mbps.

 

Rumunjska uspijeva obezbijediti vrhunske usluge zahvaljujući pametnim ulaganjima u digitalne infrastrukture koje, osim što rumunjskim građanima pružaju bolje mogućnosti korištenja interneta, služe kao alat za privlačenje investitora i poticanje novih gospodarskih djelatnosti u zemlji.

Značajan dio ovih ulaganja ostvaren je zahvaljujući kohezijskoj politici EU. Naime, samo u razdoblju 2014. – 2020., EU namijenila je Rumunjskoj više od 455 milijuna eura za projekte vezane uz informacijske i telekomunikacijske tehnologije, od čega je 54 milijuna izravno uloženo u projekte usmjerene na razvoj širokopojasnog interneta za potrošače. Projekte je provelo sedam tvrtki sa sjedištem u Rumunjskoj.

 

Kako pokazuje karta, financirani projekti obuhvatili su gotovo sve rumunjske regije.

Planirana nova ulaganja

S obzirom na rezultate ostvarene posljednjih godina, u programskom razdoblju 2021. – 2027. Rumunjska neće koristiti značajna europska sredstva za daljnje poboljšanje internetske veze. Međutim, više od 1,16 milijardi eura predviđeno je za stavku “Iskorištavanje prednosti digitalizacije”: riječ je o projektima koji će, oslanjajući se na odličnu rumunjsku digitalnu infrastrukturu, pokušati pomoći javnoj upravi i tvrtkama da pružaju bolje usluge te da postanu konkurentnije.

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future