Srbija i Bugarska, zajedno u liječenju posturalnih poremećaja

U današnjem društvu disfunkcije i neuravnoteženosti kičmenog stuba u stalnom su porastu. Srbija i Bugarska odlučile su uhvatiti se u koštac s ovim problemom, počevši od djece i mladih, zahvaljujući jednom prekograničnom projektu

Prevencija, otkrivanje i liječenje posturalnih i mišićno-koštanih poremećaja kod djece i mladih te stvaranje novih, visoko specijaliziranih radnih mjesta. Upravo ovo je cilj dvaju centara za liječenje posturalnih i mišićno-koštanih poremećaja kod djece koji su nedavno otvoreni u Knjaževcu (Srbija) i Vidinu (Bugarska) zahvaljujući jednom Interreg projektu koji je u razdoblju između 2016. i 2018. vodio Sportski savez Knjaževca .

“Pošli smo od pitanja kakvo je zdravstveno stanje djece koja se aktivno ne bave sportom“, objašnjava koordinator projekta Mikica Vidojević i dodaje: “Prva mjerenja, u kojima je sudjelovalo tisuću učenika u dobi od 7 do 14 godina, obavljena su u Knjaževcu. Postotak zapaženih posturalnih poremećaja, preko 80 posto, doista nas je iznenadio. Shvativši razmjere problema, počeli smo razmišljati o mogućim rješenjima“.

Tako se rodila ideja o stvaranju dva centra, do kojih svaki raspolaže s jednom malom salom opremljenom za vježbe za korekciju držanja. Centri također raspolažu inovativnom i neinvazivnom screening tehnologijom, bez ikakvog zračenja: aparat se zove Diers 4D motion Lab i koristi se za obavljanje detaljnih i dinamičnih pregleda (uzima u obzir preko osamdeset parametara), omogućujući promatranje leđne moždine čak i ako dijete nije u stanju mirovanja.

Po okončanju pregleda, svako dijete dobija vlastitu karticu u koju se unose podaci o posturalnom stanju, na temelju kojih se potom osmišljava individualni program korektivnih vježbi. “Vježbe su prilagođene individualnim potrebama svakog djeteta. Formirali smo i grupe djece sa sličnim problemima kako bismo im omogućili da vježbaju zajedno te da tako izbjegnu osjećaj drugačijosti i ’pogrešnosti’“, objašnjava Mikica Vidojević.

Svaka tri mjeseca vršeni su kontrolni pregledi, takozvana “pit stop“ mjerenja, koja su nužna radi praćenja rezultata vježbi i eventualnog određivanja nastavka, intenziviranja ili promjene terapije. Djeci uključenoj u projekt (njih oko dvije tisuće) bili su omogućeni besplatan screening, dijagnostika i korektivne vježbe (ukupno 720 sati gimnastike). Doista inovativna ideja, posebice ako imamo u vidu da u Njemačkoj ova vrsta pregleda košta između 250 i 500 eura te da još uvijek nije sastavni dio rutinskih screeninga.

Ovaj projekt omogućio je i osposobljavanje specijaliziranog osoblja: Sportski savez Knjaževca raspisao je konkurs za četiri nova radna mjesta vezana uz upravljanje projektom, a zaposlio je i dva stručnjaka za screening djece te četiri fizioterapeuta za korektivnu gimnastiku. Osim toga, u sklopu projekta organizirano je i praktičko osposobljavanje nekoliko studenata tjelesnog odgoja. U Vidinu su pak u organizaciji projekta sudjelovale tri osobe, kojima su se priključila dva ljekara angažirana za screening i četiri fizioterapeuta za korektivnu gimnastiku, dok je sedam fizioterapeuta dobilo mogućnost da odradi kurikularni staž.

Na kraju projekta u Vidinu je organizirano natjecanje za djecu kojoj je bilo omogućeno liječenje, dok je u Knjaževcu održana jedna konferencija s ciljem senzibiliziranja javnosti o posturalnim poremećajima. “Svjedoci smo postepenog porasta učestalosti disfunkcija i neuravnoteženosti kičmenog stuba, uz sve češću pojavu poremećaja poput okliznutog diska i diskopatije“, tvrdi Vidojević te dodaje: “U ovom trenutku naš apsolutni prioritet je rad na poboljšanju zdravlja cjelokupnog stanovništva, a naš adut je tehnologija“.

Po okončanju projekta objavljena je i jedna publikacija o metodologiji korektivnog vježbanja, a trenutačno se radi na osmišljavanju mobilne aplikacije koja će svakom djetetu omogućiti da, putem posebnog koda, na vlastitom telefonu instalira individualni program. Sve vježbe su snimljene u video formatu kako bi se djeci olakšalo vježbanje kod kuće.

“Projekt je, zahvaljujući organiziranim tjelesnim aktivnostima, dopirinio očuvanju zdravlja naše djece te educiranju stanovništva o značaju fizičkog vježbanja kao efikasnom načinu za prevenciju i korekciju posturalnih i mišićno-koštanih poremećaja“, objašnjava Vidojević i poručuje: “Sada nam je cilj implementirati ovaj program na nacionalnoj razini kako bi svako dijete dobilo vlastitu karticu o posturalnom stanju, tako da mu prilikom treniranja određenog sporta mogu biti propisane vježbe prilagođene prethodno utvrđenom zdravstvenom stanju“.