Balkan: alternativa ugljeniku leži i u energetskim zajednicama

Na Balkanu – regiji u kojoj se energija uglavnom proizvodi iz fosilnih izvora, a kada se okreće obnovljivim izvorima, ograničena je na hidroenergiju – sve više dobivaju na značaju energetske zajednice: skupine građana i malih poduzeća fokusirane na samoproizvodnju i samopotrošnju obnovljive energije

Europski paket zakonodavnih mjera Čista energija za sve Europljane dao je novi pravni status energetskim zajednicama, omogućujući građanima da surađuju s lokalnim vlastima i malim i srednjim poduzećima u cilju zajedničkog ulaganja u energetska dobra i uključivanje u energetsko tržište. Ove zajednice temelje se na samoproizvodnji i samopotrošnji energije na lokalnoj razini, doprinoseći energetskoj učinkovitosti uz smanjenje utjecaja na okoliš.

Iako je na Balkanu proizvodnja energije prvenstveno usmjerena na fosilna goriva, a obnovljivi izvori uglavnom ograničeni na biomasu i velike hidroelektrane, nedavno je došlo do porasta interesovanja za  građansku čistu energiju , uz pokretanje inicijativa predvođenih građanima koje teže doprinijeti energetskoj tranziciji fokusiranjem na solarnu energiju.

Prema jednom istraživanju, u jugoistočnoj Europi trenutno postoji najmanje 190 energetskih zajednica. Velika većina nalazi se u Grčkoj (čak 168), dok je u ostalim zemljama broj znatno manji: osam u Sloveniji, jedna u Bugarskoj i jedna u Rumunjskoj.

Energetske zajednice u Grčkoj

Grčka postaje predvodnik u regiji kada je u pitanju proizvodnja građanske energije zahvaljujući novom zakonodavnom okviru usvojenom 2018. u koji je preneseno europsko zakonodavstvo.

Među brojnim grčkim energetskim zajednicama najveća je Minoan Energy , osnovana 2019. na Kreti, koja danas broji 400 članova i ima dvije fotonaponske elektrane. Ova zajednica pružila je energetsku pomoć za pedeset obitelji s niskim primanjima pogođenim potresom 2021. Za svoj pionirski građanski pothvat u korištenju obnovljive energije dobila je europsku nagradu za održivu energiju.

Još jedna zanimljiva inicijativa, također pokrenuta u Grčkoj, jeste društvena zadruga Electra Energy sa sjedištem u Ateni. Zadruga promovira energetsku učinkovitost i uštedu kroz kampanje podizanja svijesti i razvoj novih lokalnih partnerstava i mreža, pokušavajući ublažiti energetsko siromaštvo doniranjem jednog dijela proizvedene energije obiteljima kojima je najviše potrebna. Electra Energy želi izgraditi fotonaponsku elektranu na području Korinta polazeći od tzv. virtual-net-metering modela zajednice. Ovaj model omogućit će članovima zajednice da kupe dio postrojenja u skladu s vlastitom potrošnjom i osjete dobrobit solarne energije, smanjujući godišnji račun za struju. Sunčana elektrana opskrbljivat će energijom više od 130 domaćinstava i malih poduzeća, proizvodeći 750.000 kWh čiste energije godišnje tijekom 25 godina, uz ukupnu uštedu od 7.500 tona emisija stakleničkih plinova.

Energetske zadruge u Hrvatskoj

Zanimljivi primjeri lokalnih energetskih zadruga postoje i u Hrvatskoj. U Križevcima su 2018. - 2019. pokrenuti prvi građanski projekti prikupljanja sredstava za obnovljivu energiju. U okviru ovih projekata građani su investirali sredstva u postavljanje solarnih panela na krov gradskog Razvojnog centra i tehnološkog parka. Projekti - plod suradnje grada Križevaca i Zelene energetske zadruge iz Zagreba, osnovane 2013. s ciljem promicanja razvoja, korištenja i investiranja u obnovljivu energiju od strane građana - pokazali su se uspješnim, te je u Križevcima 2020. osnovana energetska zadruga KLIK .

Glavni cilj ove zadruge je poticanje razvoja energetski neovisnog grada i dostizanje energetske neutralnosti. Zadruga koristi inovativne alate, poput blockchain tehnologije, za povezivanje mikro-mreža i tzv. peer-to-peer trgovanje električnom energijom. Zahvaljujući aktivnom angažmanu lokalnog stanovništva, zadruga je uspjela osigurati domaća ulaganja u vrijednosti preko 50.000 eura za lokalnu proizvodnju obnovljive energije, uz značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova, oko sedam tona CO2 ušteđenih svake godine.

Također u Hrvatskoj, na otoku Krku, već više od deset godina aktivna je energetska zadruga “Otok Krk”, osnovana s ciljem promicanja energetske neovisnosti i dekarbonizacije otoka kroz decentralizaciju proizvodnje i digitalizaciju i demokratizaciju usluga.

Trenutno na otoku Krku postoji 175 individualnih kuća s malim fotonaponskim elektranama, a cilj je udvostručiti ovaj broj do kraja godine i povezati sve kuće s fotonaponom na pametnu mrežu. Zadruga također planira pokrenuti projekt u okviru kojeg je predviđeno postavljanje 1000 malih individualnih fotonaponskih elektrana te izgradnja dvije velike elektrane koje će proizvoditi dovoljno energije za cijeli otok, uključujući električna vozila. Cilj projekta je proizvesti dovoljnu količinu energije iz obnovljivih izvora da se omogući energetska samodostatnost otoka tijekom zime, dok bi se ljeti višak energije prodavao.

Kakvu ulogu može odigrati kohezijska politika?

Nedavno objavljena analiza pokazuje da države članice imaju mogućnost da podrže projekte energetskih zajednica sredstvima iz kohezijske politike, doprinoseći tako premošćavanju najveće prepreke s kojom se ove inicijative suočavaju, točnije privlačenju ulaganja.

Već postoje dobri primjeri u pojedinim državama članicama, poput Slovačke i Mađarske, koje u svojim operativnim programima spominju energetske zajednice i pretpostavlja se da će uspjeti financirati ovu vrstu inicijativa zahvaljujući europskim fondovima.

Naime, u programskom razdoblju 2021. – 2027. više od 92 milijarde eura bit će usmjereno na konkretne ciljeve “zelenije Europe”, a države članice i lokalne vlasti mogle bi iskoristiti skoro 39 milijardi eura za ulaganja u energetske zajednice. Najzad, Interreg programi teritorijalne suradnje mogli bi se usmjeriti na poticanje razvoja prekograničnih energetskih zajednica.