Dobitnik Oskara, bosanskohercegovački režiser i scenarista Danis Tanović, prije dvije godine sa grupom prijatelja i istomišljenika osnivao je političku partiju Naša stranka čiji je jedan od potpredsjednika. Za Osservatorio Balcani e Caucaso govori o Našoj stranci, njenim šansama na prestojećim Opštim izborima u oktobru, nužnim promjenama bosanskohercegovačkog društva i svom novom filmu
Više desetina hiljada građana Bosne i Hercegovine do ranih jutarnji sati ostalo je budno tog 25. marta 2002. godine. Pratili su direktan prenos dodjele nagrade “Oskar” Američke akademije filmskih nauka i umjetnosti. Tog ponedjeljka u zoru za većinu njih kandidat za “Oskara” film Ničija zemlja, tridesetdvogodnišnjeg bosanskog redatelja i scenariste Danisa Tanovića, bio je moralni pobjednik, ali zatim i stvarni.
Riječi Tanovića nakon preuzimanja nagrade „Ovo je za moju državu za Bosnu i Hercegovinu“ učinile su taj martovski ponedjeljak posebnim i nezaboravnim. Bosna i Hercegovina bila je i ostala ponosna na Tanovića sa kojim je slavila.
Nakon euforije Tanović se vraća snimanju filmova a građani BiH svojoj običnoj svakodnevnici i ponedjeljcima koji su bili i ostali manje sjajni od onog martovskog u kojem su dobili Oskara.
Danas osam godina poslije Tanović sa porodicom živi u Sarajevu, prije dvije godine sa grupom prijatelja i istomišljenika krenuo je u jedan sasvim novi i drugačiji projekat, osnivanje političke partije Naša stranka čiji je jedan od potpredsjednika.
Za Osservatorio Balcani e Caucaso govori o Našoj stranci, njenim šansama na prestojećim Opštim izborima u oktobru, potrebi promjene bosanskohercegovačkog društva i svom novom filmu.
Da li ce građani Bosne i Hercegovine živjeti bolje u naredne četiri godine ako na izborima u oktobru glasaju sa Našu stranku?
Ja vjerujem da hoće. Mnogo bolje. Mi smo u saradnji sa domaćim i stranim stručnjacima izradili šest osnovnih reformi koje moramo sprovesti u ekonomiji, u zdravstvu, u agraru i ruralnom razvoju, socijalnoj politici i tako dalje, ali osnov svega je moralna reforma drustva koju mi nudimo. Mi hoćemo društvo u kome na društvenoj ljestvici uspijevaju oni koji znaju, oni koji rade i to rade pošteno, a ne kao što je sada slučaj da građani svojim poreskim novcem bogate sumnjive biznismene koji te poslove dobivaju stranačkim ili porodičnim vezama. Razlika izmedju ove i jedne moralne i razumne vlasti će se osjetiti odmah. Mi smo svjesni da ćemo morati donositi i teske odluke, kao što je otpuštanje ljudi iz državne administracije, stezanje kaisa na državne budžete, itd., ali svi znamo da je to neizbiježno kako bi izgradili snažnu državu koja je efikasna i služi svojim građanima. Ono što vam ja mogu reći je da će teret tih reformi snositi svi ali ne podjednako. Nama je cilj iskorjeniti siromaštvo i stvoriti snažnu i brojnu srednju ekonomsku klasu u BiH i razbiti ovaj tranzicijsko tajkunski imidž koji sad imamo.
U državi koja se suočava sa pola miliona nezaposlenih, vanjskim dugom od preko 5 milijardi KM, novim zaduživanjima, slabom industrijskom proizvodnjom, padom stranih investicija, koliko je realno tvrditi da Naša stranka ili bilo koja druga politička opcija ima nova i orginalna rješenja za navedene probleme?
Molim vas, nemojte nas stavljati u isti koš sa ovima koji su na vlasti. Oni su vlast. Sve sto su htjeli su mogli uraditi. Imali su priliku. Ta prilika je trajala skoro 15 godina, ako ne i više. Sad je očigledno da su zemlju vodili u pogrešnom pravcu i da je zbog toga životni standard ljudi iz godine u godinu gori. Nama ne trebaju originalna rješenja. Reforme koje moramo sprovesti su jasno i precizno određene našom orijentacijom prema ulasku u EU i NATO. Naši ljudi su talentovani, vrijedni i ako im se da prilika oni će pokazati šta umiju i mogu, kao što to, na kraju krajeva, dokazuju kad odu da žive i rade u inostranstvo. Naše razlike su naša prednost a ne slabost kao sto to nacionalisti tvrde.
Pred izbore čini se da se situacija u region smiruje, odnosi sa Srbijom se poboljšavaju, pvremeno ali ne toliko glasno najave referenduma iz RS su redje, da li se region polako stabilizuje?
Nacionalističke stranke osjećaju da je njihova ratnohuškačka retorika i politika međuetnickih sukoba postala nepopularna, da su njihove ideje, tako da kažem, istorijsko smeće i sada pred izbore, mjenjaju priču i deklarativno se prebacuju na drugi, proevropski kolosjek. To je licemjerno, ali potpuno se uklapa u njihov osnovni karakter. Nacionalističke stranke su dobre samo u jednoj stvari – u proizvodnji međunacionalnih sukoba koje onda koriste kao dimnu zavjesu za pljačku zemlje. Pa vidite i sami kako se u Domu Naroda slože oko povećanja svojih plata dok zakoni nužni za ulazak u EU čekaju ili padaju jer navodno ugrožavaju vitalne nacionalne interese. Oni se lako dogovore o podjeli funkcija i tendera, ali već godinama ne mogu da usvoje recimo zakon o zabrani fašističkih organizacija.
Tačno je da se region mijenja ali ta promjena je najsnažnija u Hrvatskoj i Srbiji. Ja se nadam da će se tom pozitivnom trendu od oktobra pridružiti i BiH, sa novim ljudima na čelu.
Na prošlim izborima NS je zabilježila relativno solidan rezultat, obzirom na to da je formirana tek nekoliko mjeseci prije izbora, gotovo dvije godine poslije šta je ono što bi mogli izdvojiti kao najveći uspjeh vasih vijećnika u opštinskim vijećima I Gradskom vijeću?
Tamo gdje smo imali vlast kao što je recimo Bosanski Petrovac naš načelnik Ermin Hajder je utrostručio budžet opštine projektima sa evropskim fondovima. Djeca u Petrovcu više ne pješace 5 kilometara do škole, nabavio je grtalice za snijeg i grad funkcioniše i zimi, pokrenuo je privredu, otvorio internet centar za mlade i dom kulture i što je meni posebno drago osposobio kino dvoranu itd. Ali ono najbitnije je što se odbranio od združenog napada nacionalnih stranaka koje imaju većinu u opštinskom vijeću i sto danas Ermin ima podršku skoro svih građana i Bošnjaka i Srba i drugih. Dakle, to je recept za BiH. Zajednički interesi i pošten rad.
Poznato je da je priča oko Nase stranke počela kao priča grupe prijatelja i istomisljenika koji su odlučili da nemaju pravo samo stajati po stani, posmatrati I kritizirati. Danas dvije godine poslije da li je NS prerasla inicijalnu grupu osnivača, odnosno koliko članova danas imate i da li bilježite rast broja članstva?
To je tačno. Ali znate kako to ide. Sve velike, tektonske promjene u svijetu počnu tako što se jedan čovjek nagne na uho drugom čovjeku i kaže, znaš šta bismo mogli uraditi…
Naša stranka je danas snažna politička organizacija koja djeluje u skoro svim opštinama u BiH. To je, moram reći, najvećim dijelom zasluga našeg generalnog sekretara Fadila Šere koji je u ove dvije godine svojom polovnom škodom obišao BiH bezbroj puta. Da je vozio ravno vjerovatno bi stigao na mjesec. Dakle, stranka je danas razgranata i snažna organizacija i nema pedlja BiH u kojem nas nema.
Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja (National Democratic Institute - NDI) bilježite podršku od oko 3 do 4% građana BiH. Hoće li to biti dovoljno za prelazak tzv. izbornog praga?
Izborni prag je 3% i ja sam siguran da ćemo mi ne samo ući u vlast nego i da ćemo ući kao značajan faktor. Istraživanje koje vi citirate takođe pokazuje takozvane trendove i ako ste taj podatak vidjeli onda znate da se Naša stranka po broju glasova i članova uduplava svaka dva mjeseca. Do izbora je ostalo još 4 mjeseca i ja vama ostavljam matematiku. Ono što ćemo mi uraditi je da ćemo u narednih par mjeseci posjetiti svaki dio BiH i pričati sa ljudima, tražiti njihovo povjerenje. Mi smo takođe upravo ovih dana u procesu finaliziranja sporazuma sa NSP-om, partijom Zdravka Krsmanovića i mislim da ljudi još nisu svjesni koliko je to važno. Vi po porvi put nakon rata imate dvije stranke koje djeluju na čitavom teritoriju BiH koje idu zajedno na izbore i kažu mi nećemo da budemo robovi prošlosti. Hoćemo promjene, hoćemo da radimo zajedno i obezbjedimo sebi i svojoj djeci bolju, evropsku, budućnost. Dakle, po prvi put imate jednu antinacionalističku, istinski proevropsku koaliciju. Mislim da će u oktobru mnogi skeptici biti iznenađeni rezultatima izbora, a pogotovo glasovima koje će osvojiti ove dvije stranke.
Da li ste se ikada pokajali zbog odluke da se bavite politikom odnosno da li možete sebe vidjeti kao jednog od preko deset ministara kulture koliko ih ima u BiH?
Kad smo osnivali stranku ja sam rekao da ovo neće biti trka na sto metara nego maraton. Mi ovo radimo jer mislimo da ova zemlja i narod zaslužuje puno bolju vlast i bolju budućnost, ako hoćete, od ovog putovanja u proslost, koje nudi sadasnja nacioanalistička elita. Ja sam još davno rekao da ne želim izvršnu vlast ali ću učiniti sve što mogu da izvršnu vlast dobiju ljudi koji su stručni, moralni i spremni da rade, ne za svoje, nego za opšte interese.
Cirkus Kolumbija, vaš novi film, čije snimanje je nedavno završeno a premijera se očekuje na Sarajevo film festivalu. Približite film publici, koja je njegova osnovna poruka?
Film, kao sto znate, govori o ljubavi u praskozorje rata u Hercegovini. Mislim da je priča vrlo složena i suptilna u smislu odnosa tog istorijskog backgrounda i onoga što se događa sa ljudskim sudbinama koje su u prvom i drugom planu. Ako bih morao izdvojiti jednu poruku onda bi to možda bilo sljedeće; U teškim, uzburkanim vremenima, kad se čini da se svijet ruši, ljudi koji slušaju i slijede svoje srce najčešće prave moralno ispravne izbore i ostaju čista obraza. Oni koji slušaju ratne trube i jurišaju iza zastava ili završe ili bi trebali završiti u Haagu.