Nastavak problema državnog javnog servisa, ugrožen opstanak Radiotelevizije BiH

Javni RTV servis Bosne i Hercegovine (BiH) iz dana u dan tone u sve veću finansijsku krizu, a godinama je i jedan od najvećih poreskih dužnika u zemlji. Dugogodišnji problemi sa stabilnim i održivim finansiranjem sa kojima se suočavaju emiteri javnog RTV sistema u BiH doveli su do zategnutih odnosa između dva od ukupno tri javna emitera koji čine ovaj sistem

Odnosi između Radiotelevizije BiH (BHRT) i Radiotelevizije Federacije BiH (RTVFBiH) kulminirali su 8. maja kada je BHRT uskratio pružanje usluga RTVFBiH-u zbog neizmirenih dugova, zbog čega su gledaoci umjesto programa mogli vidjeti testnu sliku od 6 sati ujutro, uz izuzetak emitovanja vijesti i dnevnika prema programskoj šemi. Tokom dana donesena je privremena mjera od strane Općinskog suda u Sarajevu koja obavezuje BHRT da pusti signal, uz obrazloženje da je gašenje signala RTVFBiH-a naloženo bez zakonskog uporišta.

Do prekida u emitovanju došlo je na osnovu odluke, koju je Poslovodni odbor BHRT-a doneo dan ranije, saopštivši da su dugovanja RTVFBiH-a prema BHRT-u (u iznosu oko 820 hiljada eura za period od decembra 2023. do maja 2024) dovela do otežanog poslovanja BHRT-a. Istovremeno, postoji i dug BHRT-a prema RTV FBiH zaključno sa istim datumom, koji iznosi blizu 187 hiljada eura.

Rukovodstvo RTVFBiH-a ocijenilo je gašenje signala kao nezakonit i anticivilizacijski čin te najavilo krivične prijave protiv uprave BHRT-a. Kaznene prijave najavio je i sindikat radnika RTVFBiH-a. Ukoliko se ne pronađe rješenje uposlenici RTV FBiH razmišljaju o protestima. Istovremeno, težak period proživljavaju i uposlenici BHRT-a, koji su kolateralna šteta i za koje se ne zna hoće li primiti aprilsku platu. Čini se da će neizvjesnost s kojom se radnici oba emitera suočavaju već godinama još potrajati.

Čin prekida programa osudili su brojni političari, mediji i nevladine organizacije, kao i ključni akteri međunarodne zajednice u BiH.

Stari problemi bez održivog rješenja

Djelatnost, organizaciju i odnose između tri emitera Javnog RTV servisa BiH reguliše zakon iz 2005. godine, kojim je između ostalog predviđeno i osnivanje korporacije, kao zajedničke upravljačke strukture. Korporacija još nije uspostavljena jer politika to nije omogućila.

Emiteri se zbog toga međusobno tuže, duguju jedni drugima, a u poslu su konkurencija. Funkcije i imovinu koja je trebala biti ustupljena Korporaciji na upravljanje za zajedničko dobro, emiteri su zadržali za sebe. BHRT je preuzeo većinu uposlenih iz starog sistema RTVBiH, kao i vlasništvo nad opremom i nekretninama.

Osnivanje korporacije stvorilo bi preduslove i za održivo rješenje naplate RTV takse, glavnog izvora finansiranja javnog RTV servisa. Osnovni razlog pada poslovanja je upravo pad naplate RTV takse i usluga od entitetskih emitera. Model naplate takse u drugim zemljama je tehničko pitanje, dok je u BiH isključivo politički problem.

S ciljem stabilnog i održivog finansiranja javnih RTV servisa u 2017. je počeo da se primjenjuje model prikupljanja RTV takse uz račune za struju. Ugovor između emitera i Elektroprivrede BiH obnovljen je u martu 2024, i to nakon niza međusobnih optužbi direktora RTVFBiH-a i BHRT-a zbog onemogućavanja naplate takse. Mana ovog modela je da se primjenjuje samo u dijelovima zemlje gdje Elektroprivreda BiH isporučuje račune za struju, jer ugovor o naplati takse nije potpisan i sa predstavnicima Elektroprivrede HZHB koja je u vlasništvu Vlade Federacije, a ni sa Elektroprivredom RS-a.

Godine “pokušaja” donosilaca odluka da riješe probleme finansiranja javnih emitera pokazale su da je upravo politika ta koja koristi ovo pitanje za prepucavanja. Upravo političari koji su trebali donositi rješenja, doprinosili su manjem stepenu naplate RTV takse. Javnost pamti niz javnih kampanja i poziva političara iz oba entiteta na neplaćanje RTV takse, koja je inače zakonska obaveza. U FBiH, u kantonima s hrvatskom većinom nema plaćanja RTV takse upravo zbog političkih kampanja hrvatskih političkih predstavnika. Na neplaćanje RTV takse pozivali su prethodnih godina i brojni političari iz eniteta RS.

Posljedično, BHRT se godinama suočava sa padom prihoda od RTV takse i nemogućnosti naplate prihoda koji ovoj kući pripada po zakonu. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH iz 2023, dug BHRT iznosio je oko 3,2 miliona eura. BHRT je u 2022. imala pad prihoda od RTV takse od oko 400.000 eura, te ostala bez preko 700 hiljada eura usljed blokade računa od strane Poreske uprave FBiH.

Kako bi obezbijedili rad ovog javnog servisa, menadžment BHRT-a je početkom 2023. predstavio plan mjera štednje i nastavak aktivnosti na naplati potraživanja koja su predmet sudskih postupaka. Ranije je takođe bilo pokušaja da se riješi problem finansiranja javnih emitera, kao što je na primjer prijedlog zakonskih izmjena iz 2018. godine sa ciljem da se BHRT finansira iz državnog, a RTVFBiH i RTRS iz entitetskih budžeta, za koje nije postojao konsenzus. I to je samo jedan od brojnih propalih pokušaja.

Parlamentarci skupštine BiH su u januaru 2024. godine organizirali tematsku sjednicu o stanju i problemima poslovanja BHRT-a. U februaru je Vijeće ministara BiH osiguralo četiri miliona KM za BHRT, te po tri miliona KM vladama entiteta za podsticaj razvoja sektora elektronskih medija. Ipak, još uvijek nije napravljen iskorak u cilju dugoročnog rješenja problema.

Odmetnuti RTRS

Treći emiter koji čini Javni RTV sistem BiH se u posljednjim previranjima i ne spominje. Naime, RTRS je uz pomoć Vlade RS dobio svoju zgradu prije dvadesetak godina i u političkom smislu tada je krenuo proces osamostaljivanja ove entitetske televizije. Narodna Skupština RS je 2013. godine ozakonila eliminaciju RAK-a prilikom izbora članova Upravnog odbora ovog emitera i omogućila dobijanje sredstava iz budžeta RS-a. Ove dvije intervencije dovele su RTRS i formalno pod kontrolu vladajuće većine, a istovremeno su derogirani principi Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu BiH. U suštini sistem se raspao 2017. godine, kada je RTRS izašao iz sistema javnog emitera i počeo samostalno naplaćivati RTV taksu. Njihov dug prema BHRT-u iznosi oko 40 miliona eura.

Inače, zakonom je uređeno da se prihodi javnih televizija, RTV taksa i marketing, dijele na način da polovina ide BHRT-u (zbog između ostalog međunarodnih obaveza), a drugu polovinu dijele RTRS i RTVFBiH. Iako je plaćanje RTV takse zakonska obaveza u BiH, na građanima je da odluče da li će izvršavati ovu poresku obavezu jer nisu predviđene sankcije za njeno neizvršavanje niti učinkovit sistem prinudne naplate.

U izvještaju američkog State Departmenta o stanju ljudskih prava u BiH za 2023. istaknuto je, između ostalog, da su javni emiteri, BHRT i RTV FBiH, nastavili sa radom bez stabilnih i održivih prihoda koji bi im omogućili nezavisnu uređivačku politiku. Kako piše u izvještaju, neprovođenje državnog Zakona o javnim servisima i naplate RTV pretplate držalo je javnu radioteleviziju BHRT na rubu bankrota, prisiljavajući je na smanjenje poslovanja. Zakon je omogućio javnim emiterima u RS i FBiH naplatu pretplate, ali oni to nisu radili. Ističe se i da vlasti nisu uspjele uspostaviti korporaciju javnog RTV servisa koja bi nadzirala rad sva tri javna RTV servisa u zemlji kako je predviđeno zakonom.

U ovogodišnjem Svjetskom indeksu medijskih sloboda Reportera bez granica (RSF) navodi se da je BHRT na ivici finansijskog kolapsa. Inače, BiH se prema izvještaju RSF nalazi na 81. poziciji u odnosu na prošlu godinu kada je bila na 64. mjestu i ove godine je najviše nazadovala od svih zemalja Zapadnog Balkana.

Stabilno finansiranje javnih servisa je i obaveza BiH na putu ka EU, kao jedno od poznatih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koje BiH treba ispuniti za otvaranje pristupnih pregovora. To je ponovljeno i u godišnjem izvještaju EU o napretku BiH iz novembra 2023, gdje se još navodi da BiH rizikuje da postane jedina zemlja na kontinentu bez državnog javnog servisa.