Radio televiziji Bosne i Hercegovine (BHRT) prijeti gašenje

Radio televizija Bosne i Hercegovine (BHRT) nakon 15 godina postojanja i integrativne uloge u post-ratnom društvu, zbog finansijskih problema i različitih političkih interesa, nalazi se u veoma teškoj situaciji i prijeti mu gašenje

BHRT, kao i druga dva javna emitera u BiH - RTV Federacije BiH i Radio-televizija Republike Srpske, već dugo vremena nemaju regulisano pitanje naplate RTV takse, što je stvorilo veliku finansijsku krizu javnih servisa.Naplata takse putem telekom operatera prestalo je biti efikasno pojavom mobilne telefonije, a ovaj način naplate je pomagalo javnom servisu samo da preživljava.

Ozbiljni problemi nastaju 30. juna ove godine kada je i istekao zakonski rok za naplatu RTV takse putem telekom operatera. Novi model naplate RTV takse još nije usvojen i pored brojnih prijedloga o modelima naplate i upozorenja javnog servisa.

Upravni odbor BHRT-a je na sjednici 21. novembra poručio da je BHRT prešla prag izdržljivosti i da je pitanje dana kada će biti potpuno onemogućena da obavlja svoju funkciju.

Osnovni prihod od RTV takse manji je za petinu u odnosu prošlu godinu, što iznosi oko dva miliona maraka (milion eura), a gomilaju se i dugovi prema dobavljačima. Evropska radiodifuzna unija /EBU/ uputila je opomenu pred tužbu, zahtijevajući da im BHRT isplati dug u iznosu od 11 miliona KM, dok, istovremeno, entitetske televizije RTV Federacije BiH i Radio-televizija Republike Srpske ne ispunjavaju zakonske obaveze prema BHRT-u, tako da su dostigle iznos veći od 15 miliona KM.

"BHRT je žrtva nemogućnosti postizanja dogovora u Parlamentu BiH, s jedne, te odnosa unutar sistema javnog RTV emitiranja u BiH, s druge strane", ističu iz Upravnog odbora BHRT-a.

Pravni okvir za rad javnih servisa veoma je kompleksan jer, za razliku od drugih država, Bosna i Hercegovina ima tri javna emitera. Zakon o Javnom radiotelevizijskom sistemu BiH (Parlamentarna skupština BiH, 2005. godine) odnosi se na javni radiotelevizijski sistem u Bosni i Hercegovini, kao i na entitetske emitere Radio televiziju Republike Srpske (RTRS) i Radio televizija Federacije BiH (RTVFBiH). U ovom momentu nepostojanje modela naplate dovodi u pitanje opstanak sva tri servisa, ali u posebnoj opasnosti je BHRT.

Damir Smital, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BHRT-a, za OBC kaže da je odgovornost i na parlamentarnoj skupštini ali i na Upravnom odboru i menadžmentu BHRT-a.

„Mi tražimo reviziju poslovanja sva tri javna emitera kako bi se utvrdilo činjenično stanje i kaznili krivci za milionske dugove javnih RTV servisa. Tražimo hitno usvajanje izmjena zakona o Javnom RTV sistemu po hitnoj proceduri u Predstavničkom domu Parlamenta BiH na način kako bi se konačno obezbijedilo stabilno finansiranje i riješila dramatična situacija u javnim servisima“, kaže on.

Odlaganje donošenja adekvatnog rješenja za naplatu takse gura RTV servise u finansijski kolaps. Međutim, finansijska kriza BHRT-a, posljedica je različitih političkih ineteresa i nemogućnosti političkog dogovora u vezi funkcionisanja javnog servisa. Jačanje BHRT-a znači i jačanje države BiH i demokratskih procesa unutar nje, međutim, za etno politike u BiH nezavisan i stabilan javni servis nije prihvatljiv.

Hrvatske stranke već dugo zagovaraju kanal na hrvatskom jeziku i žele da se BHRT transformiše kako bi dobili svoju nacionalnu televiziju. To pravdaju postojanjem RTRS-a u Republici Srspkoj i tvrde da Federalna televizija ne zadovoljava hrvatske interese. Predstavnici hrvatskih stranaka zagovaraju u Parlamentu BiH ovu ideju, a neki su čak otvoreno pozivali građane da ne plaćaju taksu sadašnjem javnom servisu.

I Zvonimir Jukić,  izvršni direktor za programe RTVFBiH,  U autorskom tekstu za bilten E novinar, kaže da su živa retrogradna razmišljanja na političkoj sceni s ciljem slamanja financijske i uredničke samostalnosti javnih servisa.

„To bi u konačnici, dovelo do njihovoga potpunoga potčinjavanja političkim centrima moći i omogućilo daljnje etničke diferencijacije kroz nacionalnu segregaciju javnih medija a samim tim i javnoga prostora po uzoru na obrazovnu segregaciju koja već godinama postoji u ovoj zemlji . Ista sudbina se propisuje i javnim servisima i novim inicijativama za njihov preustroj“, kaže on.

Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamentarne skupštine BiH, za OBC kaže da da zbog različitih političkih interesa ne zna šta će biti sa javnim servisom.

„Ova komisija je u dvije godine imala 12 sastanaka u vezi javnog servisa, ali nije bilo političke volje da se riješe problemi. Ne mogu da prognoziram šta će biti sa javnim servisom jer sve dosadašnje prognoze su propale. Mislili smo da ćemo produžiti postojeći sistem naplate putem telekom operatera ali to nije prošlo. Ne znam šta je rješenje imajući u vidu različite političke ineterese. SNSD u RS-u želi da RTRS zadrži sa sebe novac od takse, opozicija ne želi da podrži bilo kakavu podršku RTRS-u jer nemaju pristup toj televiziji. S druge strane postoje interesi za osnivanjem hrvatske televizije“, kaže on.

Hanka Vajzović, članica Komisije za saobraćaj i komunikacije Parlamentarne skupštine BiH, izjavila je da u sistemu javnog servisa nema mjesta za hrvatski kanal.

„Komunikološki gledano imamo jedan jezik. U sistemu nema mjesta za kanala na hrvatskom jeziku, onda bi morali imati televizije i na drugim jezicima. Meni kao Bošnjakinji zaseban kanal na bosanskom jeziku nije potreban“, kazala je ona.

Za razliku od nje, Vladimir Marčeta, član Upravnog odbora BHRT-a iz reda srpskog naroda, tvrdi da hrvatski kanal nije prepreka funkcionisanju BHRT-a.

„U Mostaru se može napraviti centar koji će emitovati program na hrvatskom jeziku ali problem su automobili, oprema razna za bilo koji program. Finanijski model se mora riješiti što prije“, kaže on.

Etničke podjele javnog servisa prioritetan je posao političkih moćnika iz više razloga. Postojanje javnog servisa podrazumijeva i demokratizaciju društva i transparentnost što političkim elitama u BiH ne odgovara. Formiranjem tri nacionalna kanala stvorili bi se dobri uslovi za političke manipulacije, završio bi se proces podjele teritorije i resursa i obezbijedila zaštita i za oligarhijske vlasti iz tri bh. naroda.