© Vastram/Shutterstock
Iako je pristupila Europskoj uniji prije više od deset godina, Hrvatska još uvijek teško dostiže standarde EU za zaštitu okoliša, posebice kada je riječ o prikupljanju, upravljanju i obradi vode i otpada
Podržavajući napore Hrvatske da poboljša situaciju na lokalnoj razini, Europska komisija u ožujku 2024. odobrila je gotovo 39 milijuna eura za modernizaciju i poboljšanje sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda u Velikoj Gorici, nekoliko kilometara južno od Zagreba. Projekt je dio programa kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., tijekom kojeg su planirama ulaganja u iznosu od 16,9 milijardi eura za poboljšanje pristupa i održivog upravljanja vodom, od čega 13,2 milijarde dolazi iz europskih fondova (3% ukupnih sredstava kohezijske politike).
Kroz projekt Velika Gorica Hrvatska će dobiti ključnu potporu za ispunjavanje obveza predviđenih Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Trenutni sustav u Velikoj Gorici ne zadovoljava zakonske uvjete za pročišćavanje i biološki tretman otpadnih voda te - kako navodi Europska komisija – nije u stanju upravljati postojećim tokovima, što je u prošlosti rezultiralo izlivanjem nepročišćenih otpadnih voda u obližnju rijeku.
Neadekvatnost trenutnih postrojenja u Velikoj Gorici dio je šireg problema, s obzirom da se u Hrvatskoj samo 7% komunalnih otpadnih voda pročišćava u skladu s europskom direktivom, dok EU prosjek iznosi 76%. Nadalje, prema izvješću Europske komisije, u Hrvatskoj 93% komunalnih otpadnih voda se ne prikuplja i/ili ne ispunjava uvjete za biološko pročišćavanje.
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda usvojena je 1991. godine s ciljem “zaštite okoliša od negativnih posljedica izlivanja otpadnih voda iz komunalnih izvora i posebnih industrija”. Komunalne otpadne vode jedan su od glavnih izvora zagađenja vode, a njihovo pravilno tretiranje omogućuje uklanjanje organskih tvari, fosfora, dušika i ostalih štetnih supstanci. Iako više od 90% komunalnih otpadnih voda zadovoljava standarde EU, deset milijuna Europljana još uvijek nema pristup bazičnim sanitarnim čvorovima.
Prema Ugovoru o pristupanju EU , Hrvatska je do 2023. godine trebala ispuniti obveze propisane Direktivom o komunalnim otpadnim vodama. Međutim, početkom ove godine, u EU postignut je privremeni dogovor o prijedlogu revizije Direktive. Sporazum daje Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj dodatno vrijeme za provedbu kriterija. Dok se ostale države članice moraju uskladiti s novim pravilima po pitanju otpadnih voda do 31. prosinca 2035., za gorenavedene zemlje predviđeno je produljenje roka za 12-14 godina ovisno o okolnostima.
Projekt Velika Gorica – kojim je predviđeno opskrbljivanje 76 tisuća kućanstava – uključuje izgradnju 106 km podzemnog kanalizacijskog sustava, 18 km tlačne kanalizacije i 39 crpnih stanica. Iako Hrvatska mora još puno raditi na usklađivanju s europskim standardima u području prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda, kohezijski fondovi pružaju joj značajnu potporu u ovim naporima i nastojanjima da nadoknadi postojeće manjkavosti.
Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta “Energy4Future” koji je sufinanciran sredstvima Europske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa.
