Zagreb, u punom razvoju

Otpad, obnova nakon potresa, gradske službe: uprava glavnog grada Hrvatske, predvođena progresivnom zelenom koalicijom Možemo od 2021., intervenirala je u brojnim područjima, između ostalog zahvaljujući europskim fondovima. O ovoj temi razgovarali smo s zamjenikom gradonačelnika Zagreba Lukom Korlaetom

U proljeće 2021., nakon više od dvadeset godina gotovo neprekidne vlasti gradonačelnika Milana Bandića, zeleno-progresivna koalicija Možemo došla je na čelo Grada Zagreba. U međuvremenu, ova stranka, osnovana 2019., postala je jedna od glavnih političkih snaga u Hrvatskoj. Na parlamentarnim izborima 17. travnja Možemo je više nego udvostručio broj svojih zastupnika u Saboru (s 4 na 10), ostvarivši dobar rezultat u Zagrebu, što je pozitivan znak pred lokalne izbore 2025. Međutim, u gradu ne nedostaje kritika na račun nove uprave. Razgovarali smo s dogradonačelnikom Zagreba, saborskim zastupnikom i arhitektom Lukom Korlaetom.

Jedan od prvih izazova nove uprave bilo je uvođenje reda u općinske financije i ugovore potpisane s privatnim tvrtkama i Zagrebačkim holdingom. Nakon tri godine, može li se ovo poglavlje smatrati zatvorenim?

Dubinski snimak stanja, koji je početkom našeg mandata provela nova uprava Zagrebačkog holdinga, pokazao je ogromni višak administrativnih radnika, odnosno nesrazmjer broja operativnih i administrativnih radnika. Dok je u stranim poduzećima ovog tipa omjer 7:1, u Holdingu je omjer bio čak 3:1, što znači da je na svaka tri operativna radnika dolazio jedan administrativni. Ovakav omjer bio je neodrživ, te je sedamstotinjak administrativnih radnika proglašeno tehnološkim viškom i njihova pozicija je riješena na različite načine (zapošljavanjem na operativnim radnim mjestima, otpremninama itd.). Financijskim oporavkom stvorili su se preduvjeti za zapošljavanje više stotina operativnih radnika te za modernizaciju opreme i optimizaciju radnog učinka.

Problem otpada obilježio je početak rada nove uprave. Jedno od obećanja stranke Možemo tijekom predizborne kampanje bilo je povećanje postotka recikliranog otpada u gradu. Čini se međutim da novi sustav prikupljanja otpada ne funkcionira baš najbolje. Što je razlog ovome?

Ne bih se složio s Vama. Već u prvoj godini provedbe sustav je pokazao dobre rezultate: količina miješanog komunalnog otpada smanjila se za četvrtinu, a odvajanje plastike i biootpada se povećalo za preko polovinu. Novi sustav zbrinjavanja otpada reguliran je novom gradskom Odlukom koja je proizašla iz novog Zakona o gospodarenju otpadom koji se pak temelji na novoj EU direktivi, a koja se može sažeti u parolu "onečišćivač plaća". U korijenu ovih dokumenata jest “nagrađivanje“ onih koji otpad razdvajaju i “penaliziranje“ onih koji odvajaju manje ili ne odvajaju, i to sustavom vrećica koje funkcioniraju poput monete: dakle, moguće je ne odvajati, ali ćete to i platiti (češćom kupnjom tzv. ZG vrećica preko koje se plaća usluga odvoza). To je sustav kakav imaju mnogi gradovi poput Zuricha, Bruxellesa i Londona.

Naravnoda ima prostora za unaprijeđenje, što i činimo: pojačali smo ophodnje i kažnjavanje od strane komunalnog redarstva, postavljamo kamere na neuralgična mjesta itd. Čini se da nepoštivanje novih pravila jednim dijelom proizlazi iz navika koje se teško mijenjaju, ali jednim dijelom vezano je i za otpor političkoj opciji koja je ustanovila ova nova pravila, što smatram posebno problematičnim.

Naposljetku, kako bi sustav bio kompletan, potrebno je izgraditi centar za gospodarenje otpadom, za što smo pripremamo projektnu dokumentaciju. Ovaj centar nalazit će se u Resniku, uz pročistač otpadnih voda, i sastojat će se od sortirnice, kompostane i pogona za mehaničko-biološku obradu otpada zatvorenog tipa.

Zagreb su 2020. godine pogodila dva potresa. Brojne zgrade još uvijek čekaju na obnovu, a puno je i nesigurnih pročelja, posebno u povijesnoj jezgri grada. Zbog čega obnova tako sporo napreduje?

Kada govorimo o obnovi, na početku treba navesti kako obnovom privatnih zgrada upravlja država, odnosno.

Ministarstvo graditeljstva. Iz državnog proračuna financira se 80% troškova obnove, dok je Grad Zagreb je dužan sufinancirati obnovu privatnih zgrada s 20% učešća, što i čini: za tu svrhu u svakom godišnjem proračunu osiguravamo dvadeserak milijuna eura.

Uz to, dodijelili smo šest milijuna eura za hitne sanacije građanima, oformili gradske mobilne timove koji su obišli više od pet tisuća kućanstava, pomogavši im ispuniti zahtjeve za obnovu. Nadalje, osigurali smo stambene kontejnere građanima čije su obiteljske kuće su u obnovi, preselili pedesetak obitelji u gradske stanove itd. Izgradnja zamjenskih kuća od strane države napreduje jako sporo, dok samoobnova koju provode građani napreduje znatno bolje.

Obnova javnih zgrada u gradskom vlasništvu u ingerenciji je Grada Zagreba. Na stolu je više stotina projekata, od kojih je 207 (u pitanju su zgrade svih namjena - vrtići, škole, bolnice, muzeji, infrastrukturni objekti) financirano iz Fonda solidarnosti EU. Fond solidarnosti namijenjen je financiranju obnove i jačanja konstrukcije zgrada javne namjene. Od spomenutih 207 projekata, Grad je dovršio 177, dakle osralo je još trideset. Iz Fonda solidarnosti ukupno je iskorišteno čak 190 milijuna eura. Prioritizirali smo obnovu odgojno-obrazovnih zgrada, a fokus se sada seli na bolnice i muzeje. Za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti rok je istekao 30. lipnja 2023., a sada nastojimo što više sredstava povući iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević izjavio je 2023. godine da je pod njegovom upravom znatno povećan iznos europskih sredstava koja je grad uspio povući. Kako se koriste ova sredstva?

Fondovi koji se odnose na postpotresnu obnovu trenutno zauzimaju najveći udio u apsorpciji europskih sredstava. Pored tih sredstava, Gradaktivno prati i pozive koji se tiču svih drugih fondova, poput programa OPKK ili ITP mehanizma. U sklopu potonjeg financiraju se projekti poput nove zgrade Gradske knjižnice i kulturno-obrazovnog centra na prostoru Paromlina, za koju smo povukli 40 milijuna eura, te rekonstrukcije uspinjače, za što smo uspjeli povući 5 milijuna.

Povlačenje EU sredstava je visoko na listi prioriteta jer se tako značajno rasterećuje gradski proračun. Brojke govore same za sebe: rekordna godina prethodne gradske uprave po apsorpciji EU sredstava bila je 2019. kada se gradio remetinečki rotor za što je iz EU fondova povučeno 30 milijuna eura, a samo u 2023. ova gradska uprava povukla je čak 150 milijuna.

Jedna od kritika koje ljevica često upućuje novoj gradskoj upravi tiče se činjenice da, ni tri godine nakon pobjede na izborima, još nije došlo do obećane “zelene revolucije“. Posađena su nova stabla, napravljene nove (male) pješačke površine, no grad je ostao isti, s istim problemima vezanim za promet i kvalitetu zraka. Zašto?

Ne slažem se. Grad nije ostao isti. U ekološkom smislu učinjeni su značajni pomaci: posadili smo 8000 stabala, pokrenuli smo Energetski info centar preko kojeg mjerimo potrošnju četiriju energenata (vode, tople vode, električne struje i plina) i to na nivou pojedine zgrade.

Također, preko EIC portala moguće je vidjeti solarni potencijal za vlastiti krov te izračunati uštede koje se pritom ostvaruju. Nadalje, pokrenuli smo val energetske obnove zgrada u vlasništvu Grada kao i solarizacije njihovih krovova. Sve ovo radimo u koordinaciji i uz podršku REGEA-e, Energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, čiji smo suosnivač.

Nabavili smo 65 novih autobusa, a pristiže nam i 11 rabljenih te 20 novih tramvaja, uz plan da ih kupimo još 40. Po prvi put nakon 20 godina širimo tramvajsku mrežu kilometrima pruga.

Započeli smo s projektiranjem najveće podzemne garaže na rubu gradskog središta, one ispod Srednjoškolskog igrališta, od čak 800 mjesta, čime će se centar rasteretiti od automobila koji kruže (u često uzaludnoj) potrazi za parkingom. Tri nove ulice pretvorene su u pješačku zonu, a značajno smo proširili i mrežu biciklističkih staza (ovdje prije svega mislim na Greenway, stazu sufinanciranu EU sredstvima koja ide krunom savskog nasipa). Zbrinjavanje otpada je, dakako, najzahtjevniji dio zelene tranzicije, ali i u ovom području, kao što sam prethodno objasnio, situacija se mijenja.

Zagrepčani će 2025. ponovo izaći na birališta. Zašto bi stanovnici glavnog grada Hrvatske trebali opet glasati za Možemo? Što planirate učiniti ako osvojite još jedan mandat?

Mislim da smo se dokazali kao odgovorni, pošteni, sposobni i nekorumpirani. U tri godine posve smo oporavili gradske financije, izgradili 16 škola, započeli s gradnjom vrtića kakva nije viđena, ubrzali postpotresnu obnovu javnih zgrada povukavši pritom čak 190 milijuna eura iz Fonda solidarnosti, pospješili obnovu privatnih zgrada koliko god je to bilo u našoj moći. Restrukturirali smo i ojačali komunalna poduzeća, predano se pozabavili uređenjem grada i zbrinjavanjem otpada, a tu je i niz socijalnih mjera poput pravednijeg gospodarenja stambenim fondom, prihvatilišta za beskućnike, besplatnog javnog prijevoza za starije od 65 godina. A sada na red dolaze i 'kapitalci', ukupno njih osam, među kojima je naš flagship projekt Gradska knjižnica Paromlin, čija izgradnja je upravo krenula.

Ako osvojimo izbore 2025. možete očekivati realizaciju svih preostalih kapitalnih projekata, kao i početak novih (a tu prije svega mislim na nove zgrade za socijalno i priuštivo stanovanje), kao i niz “zelenih“ mjera koje će Zagreb učiniti ugodnijim, čišćim i otpornijim gradom. Tu prije svega mislim na izgradnju centra za gospodarenje otpadom, energetsku obnovu zgrada u gradskom vlasništvu, kao i daljnju solarizaciju njihovih krovova. Nastavit ćemo raditi na optimizaciji prometa i prijevoza u gradu.

Kao arhitektu, velika mi je želja obnoviti donjogradska pročelja za što smo stvorili sve preduvjete. Nema razloga da Zagreb ne zasja poput Beča ili Praga.