Vesna Pusić (foto Foreign and Commonwealth Office )
U svojoj kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a, bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ne uživa jedinstvenu potporu unutar izvršne vlasti u Hrvatskoj
Još otkad je najavila svoju kandidaturu za glavnu tajnicu UN-a početkom 2015. godine, bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova, Vesna Pusić, prošla je kroz proces podrške i negodovanja među hrvatskim političarima.
S obzirom da se najavljuje kako bi UN-ova pozicija mogla biti upotpunjena s nekim od kandidata iz regije istočne Europe, u koju spada i Hrvatska, Pusić kao kandidat ima određenih šansi. Uz Pusić, kandidati su i bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, Bugarka Irina Bokova, trenutno na čelu UNESCO-a, i Natalia Gherman, bivša šefica diplomacije Moldove, potom bivši predsjednik Slovenije Danilo Türk, bivši UN-ov visoki povjerenik za izbjeglice i bivši premijer Portugala Antonio Guterres, bivši makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim i bivši crnogorski ministar vanjskih poslova Igor Lukšić. Iako Opća skupština UN-a potvrđuje kandidata, ona to radi na preporuku stalnih članica Vijeća sigurnosti – SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine.
Pusić, sveučilišna, koja je donedavno bila i predsjednica oporbene stranke lijevog centre, HNS-a, u politici je već oko 20 godina i ranije je izazivala kontroverze i oštre reakcije s hrvatske desnice. Njezina izjava iz 2001. godine kako je Hrvatska sudjelovala u međunarodnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu tijekom 1990-ih, još uvijek „odzvanja“ u nacionalističkim krugovima. Pusić je često na meti hrvatske ekstremne desnice i medija koji se obraćaju toj populaciji.
Tako je npr. u studenom 2014. godine, na TV showu Bujica na lokalnoj Slavonskoj TV telefonskom vezom gostovao Vojislav Šešelj, netom privremeno pušteni iz pritvora pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju, gdje je bio optužen za ratne zločine svojom huškačkom retorikom 1990-ih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Vojvodini. U toj emisiji, Šešelj je rekao kako Pusić ima četničko političko porijeklo, i na taj način posluživši za napade s hrvatske desnice.
Iako je Pusić uživala podršku od bivše vlade desnog centra, u kojoj je bila ministrica vanjskih poslova, ona nije mogla računati na podršku predsjednice Kolinda Grabar Kitarović, koja dolazi iz redova tada opozicijskog, a sada vladajućeg HDZ-a. Grabar Kitarović, koje je već imala zamjetno iskustvo kao pomoćnica glavnog tajnika NATO-a, je prvo obećala potporu Pusić u njezinoj kandidaturi, da bi već u srpnju rekla kako joj to nije prioritet, da bi rujnu odbila podržati kandidaturu koju je podržala vlada, jer su parlamentarni izbori preblizu. Pusić je tijekom posljednjih godina dana uporno tvrdila kako bi njezina kandidatura trebala nadilaziti stranačke podjele, jer bi njezina kandidatura donijela svojevrsni međunarodni prestiž Hrvatskoj.
Nakon parlamentarnih izbora u studenom, koji su rezultirali promjenom Vlade te dolaskom HDZ-a na vlast, koji se nastavio protiviti kandidaturi Pusić. Međutim, novoizabrani nestranački premijer Tihomir Orešković je podržao njezinu kandidaturu.
„Gospođa Pusićka ima moju potporu i potporu Vlade. To je diplomatska pozicija i nadam se da ćemo uskoro kada se vrati sjesti i razgovarati,“ rekao je Orešković sredinom travnja, prilikom njezina odlaska u New York na službeni razgovor oko kandidature. U New Yorku je Pusić predstavila Hrvatsku kao skromnu zemlju zbog ratnog iskustva iz 1990-ih, koja ne gleda druge države s arogancijom. Ona se založila da kao glavna tajnica djeluje kao lider, a ne kao službenik, stavljajući poseban naglasak na riješavanje krize na Bliskom Istoku.
Međutim HDZ je ustrajao u svojem protivljenju njezinoj kandidaturi i priopćio kako je Oreškovićeva podrška samo „osobni stav“ Oreškovića, a ne službeni stav cijele vlade. Razilaženje po pitanju kandidature Pusić je samo jedna od vidljivih točki razdvajanja između Oreškovića i HDZ-a prethodnih mjeseci. Manji partner u Vladi, HSP-AS je otišao još dalje u kritikama njezine kandidature, napuštajući politički pristojnu retoriku.
„Mi ne možemo reći čije je to mišljenje, a ako je od Vlade mi dio Vlade koja će podupirati Vesnu Pusić nećemo biti sigurno... Vesna Pusić nema našu potporu ni za predsjednicu kućnog savjeta. Kao zastupnik nisam suicidalan i vjerujte prije bih digao ruku na sebe nego za Vesnu Pusić,“ rekao je glavni tajnik HSP-AS Ante Ćorić, istučući njezinu ranije spomenutu izjavu oko uloge Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini.
S kandidaturom se nisu slagali ni zastupnici MOST-a, druge najjače stranke u Vladi, poslije HDZ-a.
„Vesna Pusić nametnula je morbidnu tezu da je Hrvatska agresor na Bosnu i Hercegovinu u Domovinskom ratu. To neshvatljivo djelovanje je bilo u najtežim vremenima Domovinskog rata. Zbog njene teze, Hrvatska i njeni građani u posljednjih 20 godina trpe nemjerljive štete,“ rekao je MOST-ov zastupnik Miro Bulj.
Međutim HDZ-ovi partneri nisu se zaustavili na tome, nego je HSP-AS inicirao peticiju među saborskim zastupnicima protiv njezine kandidature. Peticiju je potpisalo 22 zastupnika vladajuće većine, pozivajući se na činjenicu kako je službenu kandidaturu potvrdila bivša, tada tehnička, vlada Zorana Milanovića
„Kandidatura Vesne Pusić nema pravni legalitet jer ju je predložila tehnička Vlada Zorana Milanovića, a ona je iskoristila pravni vakuum prije konstituiranja nove Vlade koja bi joj u slučaju rasprave sigurno osporila navedenu kandidaturu,“ napisao je Ćorić u otvorenom pismu koja je zajedno s potpisima poslana Vijeću sigurnosti.
„Legitimitet joj oduzima i njena izjava u kojoj relativizira odgovornost žrtve i agresora u pravednom, obrambenom i Domovinskom ratu [rat u Hrvatskoj tijekom 90-ih] govoreći kako je taj rat posljedica krivih politika. Lošem ugledu Hrvatske u međunarodnim institucijama sveukupno doprinijela je upravo Vesna Pusić kao predstavnik totalitarne, komunističke ideologije,“ zaključuje Ćorić u otvorenom pismu.
„Agitirati protiv kandidature hrvatske predstavnice znači agitirati protiv Hrvatske. Ljudi koji to čine štete ugledu moje domovine Hrvatske. Međutim, budući da su to ljudi koji se zalažu i koriste govor mržnje, strah, prijetnju, diskriminaciju i isključivost, meni osobno ne štete,“ kratko je odgovorila Pusić na poslano otvoreno pismo.
