Hrvatsku čekaju neizvjesni izbori

Hrvatska na parlamentarnim izborima u studenom očekuje grčevitu borbu za glasove između vladajuće Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) i glavne oporbene stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ)

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je 5. listopada raspisala izbore za 8. studeni, izbore koji bi trebali biti jedni od neizvjesnijih u 25-godišnjoj povijesti parlamentarne demokracije u Hrvatskoj.

S jedne strane nalazi se vladajuća koalicija lijevog centra, predvođena Socijaldemokratskom partijom Hrvatske (SDP) i predsjednikom  stranke i Vlade Zoranom Milanovićem. Iz sadašnje vladajuće koalicije tu su još Hrvatska narodna stranka (HNS), predvođena svojom predsjednicom i ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, i Hrvatskom strankom umirovljenika (HSU), predvođenom svojim predsjednikom Silvanom Hreljom. Njihov dosadašnji partner u vladi, regionalna stranka Istarski demokratski sabor (IDS), odlučila je samostalno potražiti svoju sreću na izborima, a odluku o eventualnoj post-izbornoj koaliciji donijet će kasnije.

Vladajućoj koaliciji, pridružila se lijeva stranka Hrvatski laburisti – Stranka rada, parlamentarna stranka koja je na zadnjim izborima osvojila 4 mjesta u parlamentu, ali koja je u međuvremenu izgubila jednog zastupnika (koji je napustio stranku i zadržao mandat kao nezavisni kandidat) i popularnost u javnosti generalno. Osim Laburista, koaliciji su se pridružile neparlamentarne stranke Autohtona hrvatska seljačka stranka i Zagorska stranka. Ova koalicija je ponudila svoj slogan „Hrvatska raste“, ali nije još u potpunosti predstavila svoj program.

Međutim, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i druge osobe iz Vlade najavile su neke osnovne točke programa i plan za eventualni budući mandat: daljnje fiskalno rasterećenje plaća, snižavanje poreza na dodanu vrijednost (PDV), povećanje plaća u svrhu povećanja potrošnje, socijalne mjere (poput subvencije računa za električnu energiju za socijalno ugrožene slojeve) i ulaganje u istraživanje i razvoj.

 Oni će se suprostaviti koaliciji stranaka desnog centra desnice, predvođenog Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i njihovim predsjednikom Tomislavom Karamarkom. HDZ predvodi Domoljubnu koaliciju, koju čine još stranka desnog centra Hrvatska seljačka stranka (HSS), stranka desnog centra Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), stranka desnice Hrvatska stranka prava – „Dr. Ante Starčević“ (HSP-AS), umirovljenička stranka Blok umirovljenici zajedno (BUZ) te tri marginalne stranke – Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, Hrvatska demokršćanska stranka (HDS) i Zagorska demokratska stranka (ZDS) – sa desnog centra i desnice.

HDZ na čelu koalicije je 1. listopada predstavio svoj program. Karamarko je predstavio predizborni program pod nazivom „5+ Hrvatska“, koju nudi mjere za napredak u 5 različitih područja - gospodarski rast i razvoj, zapošljavanje, zdravstvo i socijalna osjetljivost, pravna stabilnost te društvo, demografija, obrazovanje i znanost – i specijalnog dijela programa koji se odnosi na jačanje domoljublja, odnos prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini i dijaspori i odnos prema Domovinskog ratu (naziv za rat za Hrvatsku neovisnost, od 1991. do 1995.).

Domoljubna koalicija je obećala kako će do 2019. ostvariti kontinuirani godišnji rast BDP-a od 5 %, smanjiti PDV za 5 %, smanjiti nezaposlenost za 5 %, povećati mirovine za 5 %. Također koalicija je obećala povući 5 milijardi kuna (657 milijuna eura) iz EU fondova, omogućiti otvaranje 100,000 novih radnih mjesta i subvencionirati svako novorođeno dijete s 1,000 eura.

Jest da je HDZ trenutno najpopularnija stranka u Hrvatskoj već više od godine dana, stranka i koalicija oko nje, polako, ali sigurno gube prednost pred koalicijom lijevog centra. Istraživanje CRO Demoskop, provedeno od strane agencije za istraživanje „Promocije Plus“ između 30. rujna i 3. listopada, pokazalo je vrlo izjednačenu situaciju.

Po provedenoj anketi, Domoljubna koalicija osvajila bi 32.9 %, dok bi SDP-ova koalicija osvojila 31.9 %. Lista neovisnih kandidata Most nalazi se na trećem mjestu s 4.7 %, a slijede ju zelena stranka Održivi razvoj Hrvatska (ORaH) s 4.4 % te stranka Živi zid, koja je izrasla iz aktivističke mreže koja je spriječavala prisilne deložacije zaduženih građana, s 3.4 % podrške.

Kada se pogledaju razultati istraživanja Ipsos pulsa od 25. rujna, HDZ uživa podršku od 30 %, a SDP 25.3 %. Razlika se tu već značajno smanjila, jer je samo mjesec ranije HDZ imao podršku od 31.8 %, a za SDP 23.2 %. Isto istraživanje u rujnu je pokazalo kako Domoljubna koalicija uživa podršku od 33 %, dok SDP-ova koalicija ima 29.1 %. I u rezultatu među koalicijama je također primjetno smanjenje prednosti, jer je mjesec dana ranije HDZ-ova koalicija imala 34 %, a SDP-ova koalicija 28.2 % podrške.

Analitičari nisu suglasni što je točno dovelo do smanjenje prednosti između HDZ-a i SDP-a, ali vrlo vjerojatno su Vladini potezi u izbornoj godini imali utjecaja na to. Vlada je tijekom prethodnih godinu dana donijela čitav niz socijalnih mjera za najugroženije – subvencija računa za električnu energiju za građane s manjim primanjima, otpis dugova građana prema javnim i telekomunikacijskim kompanijama, jednokratna pomoć umirovljenicima, pojeftinjenje cijena plina za kućanstva, subvencioniranje troškova prehrane, instrukcija i prijevoza za učenike i starije osobe – kao i mjere koje su pomogle srednjoj klasi, kao smanjenje poreza na dohodak.

Također, Vlada je sigurno dobila na popularnosti što je nakon 8 mjeseci premišljanja Vlada je razriješila situaciju izazvanu kreditima podizanim u švicarskim francima u hrvatskim bankama. 53,000 kredita u francima koje su hrvatski građani podigli u prethodnih desetak godina iznimno su porasli u prethodnim godinama, kako zbog unilateralnog povećanja kamatnih stopa od strane banaka (za što je najviši sud u Hrvatskoj ocijenio kako je učinjeno protivno zakonima), tako i zbog aprecijacije franka u odnosu na kunu za više od 20 % u nekoliko dana. Vlada je riješila problem na način da je donijela zakon po kojem svi ti krediti moraju biti konvertirani u eure, s pripadajućim kamatnim stopama, za što banke snose kompletan trošak. Vlada je jedino učinila ustupak u vidu otpisa poreza na dobit, kako bi gubitci banaka bili ublaženi.

Također, Vlada, iako formalno pozicionirana na lijevom-centru, sudjelovala je u prethodnih 3 mjeseca u raznim izmjenama teških riječi sa Slovenijom u sporu oko teritorijalnih voda u Piranskom zaljevu i sa Srbijom i Mađarskom oko izbjegličke krize. Najviše je eskalirao trgovinski rat sa Srbijom koji je uzrokovao višednevno zatvaranje granice i gubitke i za hrvatske i srbijanske tvrtke.

Zajedno s vojnom paradom organiziranom povodom 20. godišnjice vojne operacije Oluja, Vlada je tako napravila iskorak prema biračima na desnom spektru. U skladu sa svojom proklamiranom pozicijom, Karamarko je u nekoliko prilika pozivao na domoljublje i izjavio kako se njegova stranka sprema za „novi Domovinski rat“.

Komentirajući za BIRN, politički analitičar Žarko Puhovski rekao je kako je za očekivati jako personaliziranu kampanju između Milanovića i Karamarka u kojoj će pitanje dosljednosti biti centralno. Prema Puhovskom, birači će morati procijeniti je li Milanović dosljedniji u svojim skretanjima udesno ili je Karamarko dosljednjiji u svojim tvrdnjama kako Milanović nema nikakvu ideološku poziciju u cilju osvajanja vlasti. Puhovski smatra kako će se upravljanje izbjegličkom krizom promatrati u tom smislu, dok će se pitanje ekonomije ostaviti po strani, jer nitko od kandidata nema razrađeni ekonomski program.