Hrvatska: mine još uvijek ubijaju

Unatoč opsežnom programu razminiranja – koji se posljednjih godina provodi zahvaljujući, između ostalog, kohezijskim fondovima EU – u Hrvatskoj mine zaostale iz rata devedesetih i dalje ubiru žrtve

U Hrvatskoj proces razminiranja, započet nakon oružanog sukoba 1991. – 1995., još uvijek nije završen i nastavlja ubirati žrtve. Posljednja tragedija dogodila se 15. siječnja ove godine na Dinari, u dalmatinskom zaleđu, nešto više od 40 km sjeverno od Splita. Šezdesetsedmogodišnji lovac, koji je zašao u područje označeno kao “minski sumnjivo”, smrtno je stradao od eksplozije mine. Ovo je samo još jedna u nizu minskih nesreća u Hrvatskoj u kojima je u razdoblju od 1991. do 2021. stradalo 2017 osoba, od kojih su 524 smrtno stradale. Ovim brojkama treba dodati 65 pirotehničara koji su poginuli i više stotina onih koji su zadobili povrede u akcijama razminiranja.

Tijekom rata, čitavo područje hrvatske Krajine intenzivno je minirano, od 1991. i nastanka samoproglašene Republike Srpske Krajine (proglašena 19. prosinca 1991. od strane Srba iz Hrvatske, no nikada nije bila međunarodno priznata) do kolovoza 1995. i operacije Oluja.

Razminiranje koji je uslijedilo po okončanju rata pokazalo se prilično teškim pothvatom: nedostajala su financijska sredstva te karte s prikazom položaja protupješačkih i protuoklopnih mina, a čišćenje minskih polja često je bilo vrlo komplikovano.

Prvi zakon posvijećen rješavanju minskog problema donesen je 1996. Iste godine, jedna misija Ujedinjenih naroda procijenila je da u Hrvatskoj minski sumnjivo područje iznosi oko 13.000 km² (23 posto cjelokupnog državnog teritorija). Dvije godine kasnije osnovan je CROMAC (Croatian Mine Action Center) sa zadatkom koordiniranja svih inicijativa pokrenutih u skladu s Ottawskom konvencijom o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja protupješačkih mina. Prilikom potpisivanja konvencije, 1997. godine, hrvatske vlasti su se obvezale da će okončati proces razminiranja do ožujka 2019., kako je potom potvrđeno i Nacionalnim programom protuminskog djelovanja 2009. - 2019. Međutim, 2018. rok je produžen do 2026.

U svrhu olakšavanja provedbe nacionalnog programa, 2015. usvojen je novi zakon o razminiranju, kojim je predviđen čitav niz konkretnih akcija i procedura čija je koordinacija povjerena obnovljenom Hrvatskom centru za razminiranje (HCR-CTRO). Zakon je potom više puta mijenjan, posljednji put uoči ulaska Hrvatske u Schengen, te je pročišćeni tekst stupio na snagu 1. siječnja 2023.

Uložena sredstva i EU

Do 2021., kada su podaci posljednji put ažurirani, operacije razminiranja koštale su više od sedam milijardi kuna (929 milijuna eura), a da bi bile završene do 2026., prema podacima koje je u rujnu 2022. objavio Sabor, potrebno je još oko 224 milijuna eura. Hrvatska planira osigurati 94 milijuna iz državnog proračuna, a ostatak putem stranih i evropskih fondova. Kako je objavio Landmine & Cluster Munition Monitor , na kraju 2020. u Hrvatskoj površina još uvijek kontaminirana minama iznosila je 279,55 km², od čega su potvrđena minska područja činila 196, 89 km², a minski sumnjiva/rizična područja 82,66 km².

Danas je ovaj teritorij gotovo u cijelosti (98,6 posto) pokriven šumama. Hrvatska planira očistiti trećinu kontaminiranih šuma (89,8 km²) uz pomoć sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije .

U tijeku je definiranje i pokretanje prvih projekata vezanih za financijsko programiranje do 2027., dok se u međuvremenu privode kraju određene aktivnosti financirane u razdoblju 2014. – 2020. Neki od projekata usmjereni su upravo na razminiranje šumskih područja u sklopu nacionalnih parkova koja bi, kada konačno bude otklonjena svaka opasnost, mogla postati još veće turističke atrakcije i usporiti depopulaciju planinskih regija uzrokovanu nedostatkom radne perspektive.

Parkovi prirode i razminiranje

Ovo se prije svega odnosi na Park prirode Kopački rit , koji je smješten u Osječko-baranjskoj županiji, sjeveroistočno od Osijeka, u jednom od najprostranijih poplavnih područja u Europi, te na Regionalni park Mura-Drava koji se proteže kroz pet županija, uključujući Osječko-baranjsku, i predstavlja jedan od najznačajnijih europskih riječnih ekosustava. O značaju ovog regionalnog parka govori i činjenica da je postao dio prvog transnacionalnog UNESCO rezervata biosfere pod nazivom “Europska Amazona”, koji je formiran prije dvije godine i, pored Hrvatske, uključuje još četiri susjedne zemlje.

Pomenuti parkovi uključeni su u projekt Naturavita koji je stavio na raspolaganje sredstva u vrijednosti 49,9 milijuna eura. Predviđa se da će do kraja ove godine 2.534 hekara šuma biti očišćeno od mina i eksplozivnih ostataka rata, uz brojne druge aktivnosti usmjerene na zaštitu okoliša, obnovu infrastruktura i inicijative edukacije i senzibilizacije stanovništva, posebno mladih. U ovom kontekstu, značajno je pomenuti rekonstrukciju edukacijskog centra Podravlje, koji je otvoren u svibnju 2021. u šumskom predjelu Dravica, u regionalnom parku Mura-Drava. Pored organiziranja posjeta za upoznavanje flore i faune te volonterskih kampova, centar je mjesto gdje djeca i mladi mogu saznati više o prepoznavanju eksplozivnih ostataka i s njima povezanih rizika.

Među područjima koja su u ratu 1991. – 1995. bila najžešće minirana treba pomenuti još dvije županije, smještene u zaleđu gradova Senj i Zadar, između obale Jadranskog mora i granice koja Hrvatsku dijeli od Bosne i Hercegovine.

U sklopu projekta Fearless Velebit , financiranog sredstvima iz europskih fondova, čiji je nositelj poduzeće Hrvatske šume d.o.o, skoro je završeno razminiranje dvaju područja u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji.

Završetak radova očekuje se u lipnju 2023., do kada bi trebalo da se razminira ukupno 1.645 hektara šumskog i ne šumskog zemljišta na području Parka prirode Velebit i Nacionalnog parka Paklenica . Također, ovaj projekt omogućit će razminiranje nekoliko planinarskih staza na južnom Velebitu .

I to nije sve. U slučaju požara, u ovom dijelu Velebita sada će biti moguće brzo intervenirati i na terenu, a ne samo kanaderima, za razliku od kolovoza 2017. kada je, zbog neadekvatne provjere prisustva mina na teritoriju koji se smatrao rizičnim, izgorjelo veliko šumsko područje u blizini parka Paklenica, između Svetog Brda i Crvenog Potoka.

Europskim sredstvima financiran je i projekt Karlovac Karst , također predvođen poduzećem Hrvatske šume, fokusiran na jugozapadni dio Karlovačke županije, gdje je u rujnu 2022. organizirana prva konferencija koja je okupila sudionike u projektu. Predviđeno je da će se razminirati područje od ukupno 1.929,08 hektara, zahvaljujući sredstvima u vrijednosti od 32 milijuna eura, od kojih je 81 posto obezbijedila EU.

Hrvatska će svoje iskustvo, sticano tijekom više od dva desetljeća, podijeliti s akterima u ovom sektoru u svibnju 2023. na tradicionalnom međunarodnom simpoziju o protuminskom djelovanju koji će se ove godine održati u Vodicama (Šibenik). Simpozij je fokusiran na razmjenu iskustava i informacija o najnovijim tehnologijama, opremi i metodama u protuminskom djelovanju te na traganje za rješenjima novih tehničkih i menadžerskih izazova. Od četiri tematska područja kojima će se baviti ovogodišnje izdanje simpozija, jedno je posvijećeno hitnom odgovoru na ratna događanja u Ukrajini. Kada je u pitanju podjela iskustava stečenih u području razminiranja, Hrvatska je već surađivala s Ukrajinom, točnije s Udrugom ukrajinskih pirotehničara na teritorijima zahvaćenim sukobom u Donbasu 2014., no ova suradnja prekinuta je zbog ruske invazije koja je počela prije godinu dana.