Hrvatska, nasrtaj na lokalni tisak

U Hrvatskoj je 2024. izborna godina: od lipnja do prosinca održat će se europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Uporedo s izbornim trkama zahuktava se i borba za kontrolu nad domaćim medijima, posebice regionalnim

U Hrvatskoj će 2024. biti značajna izborna godina. U lipnju će se glasati za izbor novog saziva Europskog parlamenta, u rujnu za izbor zastupnika u Sabor, dok će se u prosincu birati novi predsjednik Republike. Ova “superizborna godina” – kako ju je već nazvao hrvatski tisak – ključni je trenutak za zemlju. U sljedećih dvanaest mjeseci odredit će se nova politička ravnoteža, a rezultati će utjecati i na lokalne izbore zakazane za 2025.

Dakle, ulog je vrlo visok, te Hrvatsko novinarsko društvo (HND) sa zabrinutošću gleda na najnovija događanja na domaćoj medijskoj sceni, koja je pod sve jačim pritiskom. Između promjena vlasništva i kontroverznih odnosa vlasti i novinara, neovisnost hrvatskog tiska postepeno se urušava.

Najnovija afera

Kraj 2023. u Hrvatskoj obilježio je politički skandal. Posljednja u nizu afera koštala je konzervativnu vladu Andreja Plenkovića (HDZ) još jednog ministra, ali nije dovela do smjene premijera, koji je na vlasti od 2016. Sporni događaj ticao se upravo odnosa vlasti i tiska.

Transkripti razgovora koje je objavio tjednik Nacional pokazuju da je Jurica Lovrinčević, sada već bivši savjetnik bivšeg ministra gospodarstva i održivog razvoja Davora Filipovića, nudio javni novac jednoj lokalnoj televiziji, tražeći zauzvrat polovicu dodijeljenog iznosa.

Nakon otkrića Nacionala pokrenuta je istraga, a Plenković je smijenio ministra Filipovića i njegovog savjetnika. Skandal, koji je izbio sredinom prosinca, nekoliko dana dominirao je hrvatskim medijima, no premijer se na kraju glatko izvukao, smijenivši tridesetog ministra u posljednjih sedam godina.

Sjedeći za stolom u lokalu u centru Zagreba, Hrvoje Zovko sliježe ramenima. “U ovom skandalu nema ničeg novog”, kaže predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. “Saznanja koja su isplivala zabrinjavajuća su, no to je HDZ-ov modus operandi već desetljećima”, objašnjava Zovko, koji smatra da se “hrvatski mediji zarobljavaju, a kako se približavaju izbori, pritisak na hrvatski tisak bit će još veći”.

U Hrvatskoj, koja ima nešto manje od četiri milijuna stanovnika, medijski krajolik prilično je raznolik, iako oslabljen gospodarskom krizom. U zemlji je registrirano preko 150 radijskih i preko 30 televizijskih postaja, a da ne spominjemo desetke novina na nacionalnoj i regionalnoj razini te brojne portale. Međutim, redakcije su često male i suočavaju se s teškoćama, te javno financiranje igra odlučujuću ulogu.

Novi odnos vlasti i tiska

“Mi se ne protivimo javnom financiranju tiska i ne želimo institucijama, općinama i županijama oduzeti pravo na oglašavanje u medijima, ali ovako ne može dalje. Treba nam javni fond za novinarstvo s jasnim pravilima i kaznama za one koji ne poštuju etički kodeks. Moramo jasno odvojiti oglašavanje od novinarstva”, pojašnjava Hrvoje Zovko.

Hrvatsko novinarsko društvo je 2022. godine predstavilo model transparentnog javnog financiranja medija , a sada ga predstavlja općinama i županijama, u nadi da će se priključiti inicijativi. “Makarska i Split su već pristali, Zagreb i Pazin su gotovo u potpunosti usvojili model, sad razgovaramo s Karlovcem, Viroviticom, Slavonskim Brodom…”, zaključuje predsjednik HND-a.

Primjenom novog modela javnog financiranja trebale bi se izbjeći brojne sitne zlouporabe koje se u Hrvatskoj redovito događaju, ali često ne dobijaju vidljivost poput one koja je data slučaju Lovrinčević. Događa se, na primjer, da gradonačelnik Valpova, u Slavoniji, izmisli novine koje se besplatno dijele po domovima, a čiji je glavni urednik i protagonist tekstova sam gradonačelnik.

Sličan scenarij dogodio se u Čađavici kraj Virovitice, gdje je načelnik postigao rekord, napravivši novine na šesnaest stranica s isto toliko vlastitih fotografija. Nepravilno korištenje oglašavanja financiranog javnim novcem često prerasta u instrument kojim vlast vrši pritisak na domaći tisak, čiji je opstanak ponekad vezan za ova sredstva.

No događa se i obratno, točnije da lokalni medij traži novac od općine da izvještava o radu gradskog vijeća, u suprotnom ga bojkotira. U svakom slučaju, lokalni tisak je oslabljen i prilično nesamostalan, prepušten na milost i nemilost lokalnoj vlasti.

Media Solutions i nastraj na lokalni tisak

Dok stručnjaci Hrvatskog novinarskog društva putuju uzduž i poprijeko zemljom promovirajući vrsniji model odnosa lokalne uprave i tiska, vlast i dalje pokušava prigrabiti medije na svim razinama.

Najupečatljiviji je primjer tvrtke Media Solutions, osnovane 2017. u Osijeku, koja će uskoro kontrolirati četiri važna lokalna dnevnika: Novi List, Zadarski List, Glas Slavonije i Glas Istre. Chiara Bilić, dugogodišnja novinarka Glasa Istre, trenutno zaposlena na novom portalu Istra24 , više puta je pisala o pozadini ovog potresa u svijetu hrvatskog izdavaštva.

Suvlasnici tvrtke Media Solutions – piše Bilić – su Bojan Divjak, nećak jednog od osnivača HDZ-a Vladimira Šeksa, i odvjetnik Oleg Uskoković, koji je 2017., donacijom od oko pet tisuća eura, podržao predizbornu kampanju Damira Habijana, tadašnjeg kandidata HDZ-a za gradonačelnika Varaždina, a odnedavno novog ministra gospodarstva koji je zamijenio Davora Filipovića. Tako, prema riječima Chiare Bilić, HDZ preuzima kontrolu nad lokalnim dnevnicima preko firme Šeksovog nećaka i izdašnog donatora Damira Habijana.

Međutim, vlasništvo Media Solutions nije jedini problem u ovoj priči. Cijela operacija koja će dovesti do spajanja Novog Lista i Glasa Slavonije prilično je nejasna.

Drago Hedl bio je glavni urednik Glasa Slavonije 1991. kada je u dnevnik došao mladi Bojan Divjak. “Onomad je bio dobar novinar”, prisjeća se Hedl, kojeg smo dobili telefonski dok vozi Slavonijom. “Ne znam kako je njegova tvrtka uspjela kupiti ove medije”, nastavlja slavni novinar. “Nakon iskustva u Glasu Slavonije, Divjak je radio u Slobodnoj Dalmaciji i u Vjesniku prije nego što je ugašen. Potom je završio u Narodnim novinama, da bi se kasnije vratio u Osijek kao glavni urednik i suvlasnik”, ukratko objašnjava Hedl.

“U Hrvatskoj je često nejasno tko su vlasnici medija”, kaže novinar i književnik. Dok Glas Slavonije, čija redakcija broji sad već “manje od trideset novinara” često kasni s isplatom plaća (“minimalne svote”, komentira Hedl), tvrtka Media Solutions, nastala ni iz čega i bez ijednog zaposlenog, uskoro će kontrolirati četiri dnenika. “I sve se događa upravo sada, uoči izbora…”, brunda Hedl za volanom.