Martin Galvanetto 9 septembar 2022
Zagreb - © Finn stock/Shutterstock

Posljednja zemlja koja je pristupila Europskoj uniji uskoro će dobiti sredstva iz fondova europske kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. namijenjena ulaganjima u socijalne politike, teritorijalnu koheziju, zelenu tranziciju i obnovu željezničke mreže

Nakon tri nacrta i dva odlaganja usvajanja operativnih programa predstavljenih od strane Zagreba – čije su se početne nade u mogućnost dobivanja 14,4 milijarde eura u međuvremenu konkretizirale u 9 milijardi iz investicijskih fondova – Hrvatska konačno može računati na značajnu financijsku injekciju namijenjenu pokretanju novih programa za europsku koheziju i zelenu i digitalnu tranziciju.

Hrvatska, koja je prvi nacrt operativnih programa predstavila Europskoj komisiji u lipnju 2021., planira nastaviti putem utrtim prethodim financiranjima iz 2014. – 2020., koja su balkanskoj zemlji – članici Europske unije od 2013. – omogućila značajna ulaganja u gospodarski i društveni razvoj, među kojima se ističe izgradnja Pelješkog mosta.

Sredstva iz kohezijske politike od izuzetnog su značaja za hrvatsko gospodarstvo, što potvrđuju i riječi povjerenice Europske komisije za koheziju i reforme Elise Ferreire: “Od pristupanja Hrvatske Europskoj uniji ulaganja u njezin razvoj u sklopu kohezijske politike iznosila su 4 posto hrvatskog BDP-a”.

U okviru novog financijskog plana, sredstva odobrena od strane Europske komisije pokrit će 85 troškova planiranih projekata, koji će biti podijeljeni po tematskim područjima. Programi za koje je izdvojen najveći dio sredstava vezani su uz zelenu tranziciju: 2,56 milijardi eura namijenjeno je politikama usmjerenim na poboljšanje energetske učinkovitosti, povećanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji energije na 60 posto do 2030., jačanje kružnog gospodarstva i otpornosti na klimatske promjene te očuvanje biološke raznolikosti.

Nadalje, skoro 2,5 milijardi eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) bit će usmjereno na ulaganja u kvalitetno zapošljavanje, vještine radnika, obrazovanje, zdravstvo i socijalne usluge, s posebnim fokusom na najosjetljivije kategorije stanovništa, kao što su žene, mladi i ranjive skupine. Iz EFRR-a bit će izdvojeno dodatnih 1,7 milijardi eura za povećanje konkurentnosti, internacionalizaciju i digitalizaciju malih i srednjih poduzeća.

Ostala sredstva bit će usmjerena na poboljšanje mobilnosti (gotovo milijarda eura) – predviđena su značajna ulaganja u obnovu željezničke infrastrukture, što je jedan od prioritetnih ciljeva Hrvatske – te na razvoj najsiromašnijih područja (pola milijarde eura). Iz Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu bit će izdvojeno 244 milijuna eura za održivo ribarstvo i akvakulturu te za zaštitu morske bioraznolikosti, ekosustava i ribarskih zajednica. Najzad, iz Fonda za pravednu tranziciju uložit će se 179 milijuna eura u ublažavanje negativnih učinaka zelene tranzicije na gospodarstvo i zapošljavanje.

 

 

 

Ovaj materijal je nastao u sklopu projekta “Work4Future“ koji je sufinanciran sredstvima Evropske unije (EU). EU ni na koji način nije odgovorna za informacije i stavove izražene u okviru projekta. Sadržaji su isključiva odgovornost OBC Transeuropa. Posjetite stranicu Work4Future