Parlamentarni izbori u Hrvatskoj – ponovljena mrtva trka

Hrvatski birači ponovno izlaze na parlamentarne izbore nakon samo 10 mjeseci, sve kako bi opet završili u sličnoj situaciji kao i ranije

Kako zasada pokazuju sve objavljene ankete i istraživanja izbornih rezultata, birače u Hrvatskoj opet očekuje slična situacija onoj nakon parlamentarnih izbora u studenom 2015. Nakon što se u lipnju raspala prethodna desna koalicijska vlada, predvođenja Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) i Mostom nezavisnih lista (MOST) – stranka koja je bila krucijalna za dolazak HDZ-a na vlast – te nestranačkim premijerom Tihomirom Oreškovićem, Hrvatska očekuje kako će se pokušati složiti vlada (opet koalicijska po svemu sudeći), koja bi donijela određenu stabilnost. Nakon pada vlade i rekordne nepopularnosti HDZ-a, njihov glavni oponent koji dolazi s lijevog centra, Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) je pomislio kako će na ponovljenim izborima s lakoćom preuzeti vlast.

Međutim, objavljene ankete i istraživanja mišljenja birača, najavljuju slične rezultate kao i prije 10 mjeseci. Nešto veću prednost SDP-ove Narodne koalicije pokazalo je istraživanje koje je za javnu Hrvatsku radio-televiziju (HRT) telefonski obavila agencija Hendal na 10,000 ljudi u 10 izbornih jedinica koji donose 140 od 151 mjesta u Hrvatskom saboru (uz 8 mjesta rezerviranih za nacionalne manjine i 3 za hrvatsku dijasporu i Hrvate u Bosni i Hercegovini). Po rezultatima ankete, Narodna koalicija bi dobila 61, a HDZ-u 56 mandata u Saboru. Opet bi bitnu ulogu imao MOST s 13 mandata, ali bi značajnu ulogu mogao odigrati i Živi zid s 6 mandata. Živi zid je antisistemska i relativno nova parlamentarna stranka, nastala iz aktivističkog pokreta koji je sprječavao deložacije zaduženih građana i koju predvodi Ivan Vilibor Sinčić, koji se kandidirao i na predsjedničkim izborima 2014. godine. Na prethodnim izborima upravo se jedino Sinčić uspio plasirati u Sabor, pa bi ovo predstavljalo dosta veliki uspijeh. Prema rezulatima ove ankete, koalicija dugogodišnjeg zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, bivšeg potpredsjednika vlade Radimira Čačića, i manjih stranaka ne bi dobila niti jedan mandat, što bi predstavljao veliki neuspijeh s obzirom da su na prošlim izborim ostvarili 3.

Istraživanje koju su proveli dnevna novina Jutarnji list i privatna RTL TV, pokazuje kako bi Narodna koalicija osvojila 62, HDZ 55, MOST 12, a Živi zid i Bandićeva koalicija svaki po 3. Najzanimljivije je istraživanje koje agencija Ipsos puls napravila za dnevnu novinu Večernji list i privatnu NOVU TV, koji pokazuje još veću snagu stranaka van dvaju dominantnih tabora na lijevo i desnom centru. Po rezultatima ovog istraživanja Narodna koalicija osvaja 55, HDZ 53, a MOST 12 mandata, dok Živi zid bi osvojio 8, a Bandićeva koalicija 7 mandata. Ovi rezultati pokazuju kako bi bilo moguće složiti parlamentarnu većinu bez MOST-a, uz koaliranje uz Živi zid – koji do sad nije pokazivao spremnost koaliranja ni sa SDP-om ni s HDZ-om – i Bandićevom koalicijom. Ovakav rezutat izbora bi mogao pogodovati Narodnoj koaliciji, jer stručnjaci smatraju kako je MOST nešto bliži koaliciji s HDZ-om. Međutim i ova kombinacija je dosta neizvjesna za Narodnu koaliciju, jer Živi zid ne djeluje kao voljan pregovarač i gradi svoj imidž na antisistemskoj kritici, dok Bandić već ima iskustvo koaliranja s HDZ-om i na državnoj i gradskoj razini. Narodna koalicija bi definitvno mogla računati na potporu svojeg tradicionalnog partnera, regionalnog Istarskog demokratskog sabora (IDS), a možda i nove male liberalne stranke Pametno, koja bi mogla dobiti jednog zastupnika. U svim kombinacijama za oba tabora, vrlo vjerojatno će krucijalnu ulogu za sastavljanje Vlade igrati 8 zastupnika nacionalnih manjina

Najvjerojatnije će opet kao i na prošlim izborima MOST ipak imati važnu ulogu u sastavljanju Vlade, što znači da će se ići u iscrpljuće pregovorima kako bi se zadovoljili njihovi zahtjevi i prijedlozi brojnih reformi koje žele uvesti. MOST je već naveo popis reformi za koje žele da se implementiraju unutar mjesec dana od izbora, dakle odmah po formiranju Sabora, a prije izglasavanja Vlade. Neki od tih prijedloga su već ocijenjeni kao nerealni, ali ih niti SDP niti HDZ nisu direktno odbili i ostavili neku mogućnost za njihovo prihvaćanje, pa makar i iz taktičkih razloga.

Teško je reći kakav je učinak na ovakve potencijalen rezultate imala predizborna kampanja. Nakon što je krajem srpnja HDZ preuzeo europarlamentarac Andrej Plenković, HDZ je dugo vodio dosta mirnu i na momente dosadnu kampanju. Ovo je vrlo vjerojatno bila želja Plenkovića, kako bi čim više stranku privukao centru i pridobio umjerene birače, koji su možda na posljednjim izborima glasali za MOST, razočarani tadašnjim HDZ-om predvođen Tomislavom Karamarkom, koji je paktirao i s radikalnom desnicom. Iako je HDZ odlučio na ovim izborima izaći sam, svejedno je na „mala vrata“ na svoje izborne liste uvrstio kandidate Hrasta - Pokreta za uspješnu Hrvatsku, izrazito desno-orjentirane stranke, koja zagovara ukidanje prava na abortus i bori se za čim veći utjecaj Katoličke crkve. Također, Plenković je u posljednjim istupima ipak pojačao pritisak na svojeg glavnog oponenta, predsjednika SDP-a Zorana Milanovića, pa se opet vratio temama komunističkih zločina počinjenih za vrijeme Jugoslavije, tema kojoj se HDZ često vraća u kampanjama.

Kampanja između Plenkovića i Milanovića je bila dosta mirna, pa je tako relativno mlako bilo i TV sučeljavanje na HRT-u između njih dvojice sredinom kolovoza. Tijekom debate, Milanović je pokazao nešto više energičnosti i inicijative, ali „teške riječi“ nisu pale. Milanović je čak otvorio mogućnost velike koalicije s HDZ-om, napominjući kako je spreman na koaliciju s Plenkovićem, ali ne i s HDZ-om. Špekulacije o velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a već su dugo prisutne u kuloarima, ali ih većina stručnjaka označuje kao trenutno nemogućim i mogućim eventualno ako se ode na još jedne prijevremene izbore. U debati s Plenkovićem, Milanović je iznenadio svoje birače tako što je ničim izazvan izjavio kako mu je očuh bio pripadnik fašističkih ustaša tijekom Drugog svjetskog rata.

Niti desetak dana kasnije, upravo je Milanović još jednom šokirao vlastite birače i zahuktao inače mirnu kampanju. Naime, u Jutarnjem listu procurio je tajan i ilegalan audio snimak Milanovićeva razgovora s ratnim veteranima iz 1990-ih, u kojem je on nazvao srbijansko vodstvo na čelu s premijerom Aleksandrom Vučićem „šakom jada“ i arogantnim, a za Bosnu i Hercegovinu kako je nefunkcionalna država i kako „neće ostaviti Hrvate u BiH same s Bošnjacima“ ukoliko se Republika Srpska odcjepi putem referenduma. Osim toga, ničim izazvan, konstatirao je kako je Plenkovićeva majka bila „vojna lekarka“, namjerno koristeći srpsku riječ za liječnicu, kako bi na šovinistički način osporio njegovu odanost hrvatskoj državi. Ovo je pokrenulo veliku lavinu rasprava, a Plenković je samo zaključio kako „kao kršćanin može oprostiti, ali neće zaboraviti“. Milanović se opravdavao kako to nije bio napad na njegovu obitelj i kako je to samo spomenuo usputno, dok HDZ godinama izravno spominje Milanovićevu obitelj, povezujući je s komunističkim zločinima. I dalje je inzistirao da je samo želio pokazati kako je Plenković svoje hrvatstvo otkrio tek u 40 i nekoj godini i kako mu ne priznaje da je veći domoljub.

Bilo kako bilo, hrvatski građani su bili lišeni žestoke kampanje, ali i dalje imaju vrlo neizvjesnu budućnost pred sobom.