Makedonski poljoprivrednik (Pierre-Yves Sanchis/flickr)
Polako, ali nešto se pokreće. U Makedoniji organska proizvodnja zauzima sve više prostora. Zakonodavni okvir je na evropskom nivou, a raspoloživi fondovi rastu. Uprkos svemu, mnogo toga još ostaje da se učini. Šesti dio naših istraživanja o organskoj poljoprivredi u Jugoistočnoj Evropi
U privredama u tranziciji, ideja da organska poljoprivreda potencijalno može predstavljati značajan sektor, u velikoj mjeri proizlazi iz činjenice da su njihovi poljoprivredni sistemi okarakterizovani upotrebom tradicionalnih ulaganja (zemlja, rad, profit), sa relativno ograničenim korišćenjem hemijskih sredstava (herbicidi, đubriva, pesticidi).
Tako je i u slučaju Makedonije, gdje su u najvećem broju slučajeva privatne farme dominantna kategorija. Njihova prosječna veličina je 2,6 hektara, no čak više od 50% ne dostižu ni 1,5 hektar.
Organska poljoprivreda i zelena ekonomija
Ovaj stav (o organskom sektoru kao potencijalno značajnom) zastupa i UNEP (United Nations Environmental Programme – Okolišni Program Ujedinjenih Naroda) koji je u okviru inicijative o zelenoj ekonomiji (green economy) identifikovao organsku proizvodnju kao sektor od naročite važnosti za podršku izvoza, rada i dohotka u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji.
Zajedno sa IFOAM–om (International Federation of Organic Agriculture Movements Međunarodna federacija za Pokret Organske Poljoprivrede), UNEP je započeo analize eventualnih ekonomskih i ekoloških dobrobiti koje bi mogle biti posljedica velikih ulaganja održive poljoprivrede. Kako smatra Achim Steiner, generalni direktor UNEP-a, postoji sve više dokaza o doprinosima koje organska poljoprivreda može ponuditi održivosti sistema, počev od vodoprivrede, korišćenja zemljišta i očuvanja biodiverziteta (biološke raznolikosti), do stvaranja novih mogućnosti za zapošljavanje u seoskim područjima.
Organska poljoprivreda bi zapravo trebala biti potpuno uključena u inicijative koje treba da podrže prijelaz ka zelenoj ekonomiji (green economy): od obnovljivih izvora energije do reciklaže, od smanjivanja štetnih stakleničkih gasova do razmatranja potrošačkih modela.
Organska poljoprivreda u Makedoniji
U Makedoniji je organska praksa započela 2000. godine, sa prvim inspekcijskim kontrolama uvedenim 2003. te izdavanjem prvog sertifikata 2004. godine, zahvaljujući projektu finansiranom od strane švajcarske kooperacije, u saradnji sa FiBL-om, istraživačkim institutom koji ima sjedišta u Austriji, Njemačkoj i Švajcarskoj. Projekat je bio završen proizvodnjom i izvozom kakija (japanske jabuke) kroz program SIPPO - Swiss Import Promotion Programme.
Tabela 1. Državna pomoć organskoj poljoprivredi
| Godina | Dinar | Euro |
| 2005 | 6.000.000 | 97.561 |
| 2006 | - | - |
| 2007 | 11.000.000 | 178.862 |
| 2008 | 36.500.000 | 598.360 |
| 2009 | 66.938.000 | 1.098.360 |
| 2010 | 70.800.000 | 1.160.656 |
Izvor: Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
Organski Sertifikat Makedonije
Paralelno sa ovim aktivnostima, u 2001.-oj godini je počeo proces definisanja zakonodavnog okvira u organskoj poljoprivredi, koji je prihvaćen 2004. godine zajedno sa 12 nadopuna kojima su slijedile nove nadopune 2005. i 2006. godine. Konačna verzija zakonodavnog okvira donešena je 2009. uvođenjem Zakona br.146 o Organskoj poljoprivrednoj proizvodnji, koji je potpuno usklađen s Evropskim propisima 834/2007 i 889/2008.
Na institucionalnom nivou, značajan korak je napravljen odobravanjem Nacionalne Strategije i Akcionog Plana za Organsku Poljorivredu u Republici Makedoniji za period 2008.–2011. (National Strategy and Action Plan for organic agriculture in the Republic of Macedonia 2008-2011) koji je utvrdio važne ciljeve za 2011.-u godinu, kao što je dostizanje 2% pod organskom proizvodnjom od ukupno korišćenog poljoprivrednog zemljišta i 5% za berbu samoniklog bilja, povećati količinu sertifikovanih proizvoda i broj preduzeća koji su u prijelaznoj fazi, konsolidovati kanale za izvoz i educirati lokalno stanovništvo o vrijednostima organske poljoprivrede. Među ciljevima je uključeno i usklađivanje nacionalnih sa evropskim zakonima, razvoj ljudskih resursa i tehnike u institucijama koje su uključene u sistem akreditacije i kontrole.
Od 2005.-e godine do danas, porasla je podrška na nacionalnom nivou, kao i broj operatera te površina zemljišta pod organskom poljoprivredom: napredak je bio značajan, ali i pored svega tržište ostaje nedovoljno razvijeno.
Tabela 2. Površina i sertifikovani proizvođači
| Godina | Površina na org. (ha) | Sertifikovani proizvođači |
| 2005 | 266 | 50 |
| 2006 | 509,42 | 102 |
| 2007 | 714,47 | 150 |
| 2008 | 1029,00 | 226 |
| 2009 | 1373,83 | 321 |
| 2010 | 5228,00 | 562 |
Izvor: Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu
Budžet, proizvodnja i korisnici
U budžetu za sektor poljoprivrede, za organsku poljoprivredu se danas izdvaja više nego prethodnih godina. Od nepunih 100.000 eura u 2005.–oj godini, dostignut je budžet od 1.000.000 eura u 2009.-oj i 2010.-oj godini, zahvaljujući fondovima koji su bili uloženi u različite segmente, počev od proizvodnje i prerade pa do prodaje.
Površina zemljišta pod organskom poljoprivredom je značajno porasla prelazeći sa 266 hektara u 2005.-oj na više od 5.000 hektara u 2010.-oj, približivši se tako cilju od 2%, koji je bio postavljen u okviru Strategije o Organskoj Poljorivredi 2008.–2011. Iako se, generalno gledajući, rezultati čine skromni, mnogi drugi elementi ukazuju na vitalnost sektora, koji počinje da se širi. Organsko pčelarstvo, na primjer, broji više od 15.000 sertifikovanih kolonija, što predstavlja 15% od sveukupnog broja kolonija u uzgoju pčela.
U 2010.-oj godini više od 500 sertifikovanih organskih proizvođača bilo je aktivno u oblasti proizvodnje žitarica (pšenica, ječam, zob), voća i povrća (šljive, jabuke, orasi, bademi, lješnici, krompir), mesa (uglavnom ovčije i kozje). Drugi sektori koji su trenutno marginalizovani, a koji mogu pružiti značajne mogućnosti su sektor prerade (džemovi, sirevi, biljni čajevi), te proizvodnja bio jaja, uključujući naravno i proizvodnju vina koja je u Makedoniji uvijek bila favorizovana.
Kao glavni akteri trebaju se svakako navesti Makedonska Federacija Organskih Proizvođača– Biosan i dvije akreditovane sertifikacijske kuće: Balkan Biocert akreditovana 2005.-e godine, sa sjedištem u Plovdivu u Bugarskoj, i Procert koji je započeo svoje aktivnosti u 2009.-oj. Biosan, koji ujedinjuje 8 lokalnih asocijacija (Valandovo, Gevgelija, Strumica, Pehčevo, Sveti Nikole, Kumanovo, Skopje i Gostivar), ima važnu ulogu u promociji i poticanju vrijednosti organskog sektora na lokalnoj teritoriji, te nudi usluge obučavanja i konsultacije proizvođačima koji se žele približiti organskom sektoru.
Perspektiva i mogućnosti
Glavne aktivnosti u ovom području uključuju inicijative za razvoj tržišta i stvaranje specifičnih distribucionih kanala. Zbog ograničenog interesovanja potrošača i maloj i neraznovrsnoj količini proizvoda, do danas nisu otvorene specijalizovane prodavnice. Organski proizvodi se uglavnom prodaju u supermarketima i na malim pijacama, kao što su one u Bitoli, Prilepu, Rosomanima i Skopju.
Uzimajući u obzir klimatske i teritotijalne uslove, Makedonija ima značajan potencijal za razvoj organskog sektora. Priznanje od strane državnih institucija, koje je konkretno provedeno putem rastuće finansijske pomoći, također predstavlja značajan korak naprijed. Ostaje da se vidi kakav će biti stav proizvođača i udruženja proizvođača u jačanju distribucijske mreže i promocije vrijednosti organskih proizvoda među potrošačima.
