Tokom Europskog vijeća 15. decembra 2022. © Europska unija
Šefovi država i vlada zemalja članica Evropske unije (EU) na samitu održanom u četvrtak, 15. decembra, potvdili su preporuku Evropske komisije (EK) i dodijelili Bosni i Hercegovini (BiH) status kandidata na putu ka EU. Analitičari tvrde kako je ovakva odluka Evropskog vijeća (EV) simbolična i kako u praksi neće donijeti bitne promjene ili beneficije za građane i privredu. Pred BiH i dalje je dug put provođenja brojnih reformi i usklađivanja s evropskom pravnom stečevinom
Odluka EV o dodjeli kandidatskog statusa BiH uslijedila je nakon što su ministri nadležni za evropska pitanja, na sastanku Vijeća opštih poslova EU održanom u utorak 13. decembra, usvojili zaključke u kojima se navodi da se "preporučuje da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata uz potvrdu EV".
U istom dokumentu se još navodi i da "u trenutnom geopolitičkom kontekstu, Vijeće naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU identifikovanih u Mišljenju EK o zahtjevu BiH za članstvo u EU koji je Vijeće usvojio 2019. godine".
Historijska i(ili) simbolična odluka za BiH
Dodjelom kandidatskog statusa, BiH se pridružila drugim državama Zapadnog Balkana koje imaju status kandidata, kao što su Sjeverna Makedonija (2005), Crna Gora (2010), Srbija (2012) i Albanija (2014).
Na sastanku Evropskog vijeća održanom 23. i 24. juna u Briselu lideri država članica EU pozvali su Evropsku komisiju da izradi novi izveštaj o reformskom procesu u BiH, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.
Pitanje dodjele kandidatskog statusa za BiH pokrenuto je nakon što je EU odobrila ovaj status za Moldaviju i Ukrajinu. Na ovome je insistirala najviše Slovenija, čiji premijer na samitu u junu nije dozvolio usvajanje paketa zaključaka u kojim je bila obuhvaćena i odluka o Ukrajini i Moldaviji, dok se u poglavlju Zapadnog Balkana ne uvrsti konkretnija rečenica koja se odnosi na kandidatski status za BiH.
Evropski i lokalni zvaničnici ocijenili su odluku EU o dodjeli kandidatskog statusa historijskom za BiH. Češki ministar za evropske poslove Mikulaš Bek na kraju ministarskog sastanka, održanog u utorak 13. decembra, rekao je da je u pitanju historijski trenutak za BiH i da vjeruje da će zemlja iskoristiti ovu priliku da ubrza neophodne reforme.
“Davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini šalje važan znak Zapadnom Balkanu, posebno u ovom novom geopolitičkom kontekstu", izjavio je potpredsjednik Evropske komisije, Maroš Šefčovič. Naglasio je da je proširenje od strateškog značaja za EU, dok nijedna druga politika ili inicijativa ne može da parira evropskoj perspektivi za Zapadni Balkan.
Kada su u pitanju benefiti koje donosi kandidatski status, na koji BiH čeka godinama, novina je što će BiH biti u mogućnosti neformalno učestvovati sastancima Vijeća ministara vanjskih poslova EU. Ipak, kandidatski status navodno neće zemlji omogućiti pristup novim i posebnim finansijskim fondovima, što je potvrdio šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler prije nekoliko dana za RSE.
Upućeni ističu kako su evropski fondovi i do sada bili otvoreni za sve zemlje, bez obzira na njihov status u okviru politike proširenja EU, te da se zemlje moraju boriti za svoje projekte u okviru različitih fondova, strateškim pristupom i kandidovanjem projekata.
Profesorica Lejla Ramić-Mesihović, šefica Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije međunarodnog Burch univerziteta, tvrdi kako fondovi više nisu toliko vezani za kandidatski status kao takav. Ističe kako će kandidatski status ipak značiti kada su u pitanju prijave BiH u međunarodnim finansijskim institucijama, poput EBRD-a i EIB-a, u kojima je EU zastupljena u upravnim odborima, a koje već finansiraju velike infrastrukturalne projekte.
“Indirektno, kandidatski status za BiH je važan zbog kreditnog rejtinga te kao indikator potencijalne finansijske konsolidacije i stepena pravne sigurnosti”, rekla je profesorica Ramić-Mesihović za OBCT.
Dodaje da BiH niz godina djeluje u okviru fonda Instrument for Pre-accession Assistance (IPA) 2021-2027, iako se institucije i vlasti zadnju deceniju nisu iskazale u strateškom planiranju na srednjoročnoj bazi koje bi zemlji omogućilo povlačenje sredstava za razvoj pojedinačnih sektora u privredi.
“Glavni problem donošenju srednjoročnih sektoralnih strategija koje bi se vezivale za IPA i druge relevantne fondove poput IPARD-a je činjenica da se u BiH koristi svaka prilika da se situacija destabilizira svađom i nedoumicama oko ustavnih nadležnosti unutar zemlje”, komentira profesorica Ramić-Mesihović.
Novi status BiH na putu EU integracija navodno se neće mnogo odraziti ni na životni standard građana. Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu Adi Ćerimagić smatra kako u svakodnevnom životu i standardu u BiH kandidatski status neće donijeti promjene. Da bi ova simbolična poruka proizvela ne samo promjenu dinamike u pristupnim pregovorima BiH već i uticala na svakodnevnicu biće potrebno da EU poradi na sveukupnoj politici proširenja i da pred sve zemlje koje se reformišu postavi jedan cilj koji je ostvariv.
“Kandidatski status je zapravo simbolična poruka EU prije svega prema građanima BiH da, bez obzira na sve izazove sa kojima se suočava, EU još uvijek računa na BiH kao članicu. Kada su u pitanju benefiti kandidatskog statusa, osim simbolične poruke u svom sadržaju nema ništa. Građani neće lakše putovati i zapošljavati se u EU, roba i usluge iz BiH neće se lakše naći na tržištu EU i neće biti nekih dodatnih fondova za BiH”, rekao je Ćerimagić za OBCT.
Negativan godišnji izvještaj o napretku i pogled u budućnost
Evropska komisija je u oktobru 2022. objavila relativno negativan godišnji izvještaj o napretku BiH. U izvještaju se zaključuje da u ključnim poljima BiH nije učinila nikakav napredak, a loša ocjena razlog je zašto su, kako su mediji prenijeli, neki komesari bili protiv odluke da se tada preporuči status kandidata za BiH.
EK je u oktobru uslovno preporučila status kandidata za punopravno članstvo u EU, jer Komisija očekuje ispunjavanje osam pitanja vezanih za 14 prioriteta iz Mišljenja EK iz 2019. godine, koji se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, zaštitu ljudskih prava, osiguravanje funkcionalnosti i koordinacije institucija za usvajanje pravne tekovine EU (acquis communautaire).
Komisija je usvojila Mišljenje (Avis) o zahtjevu zemlje za članstvo u EU-u u maju 2019, kada je utvrdila 14 ključnih prioriteta koje zemlja mora ispuniti u pogledu otvaranja pregovora o pristupanju EU-u. Vijeće EU-a prihvatilo je Mišljenje i ključne prioritete u decembru 2019. Mišljenje predstavlja sveobuhvatan reformski plan u pogledu demokracije/funkcionalnosti, vladavine prava, ljudskih prava i reforme javne uprave.
Težak i konkretan posao za bh. vlasti tek predstoji i definiran je u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo iz 2019. godine, kroz 14 prioriteta. Značajan dio ovih prioriteta teško je ostvariv jer je potreban široki politički konsenzus za pitanja koja između ostalog podrazumijevaju izmjene Ustava BiH, prenošenje ovlaštenja s nižih nivoa vlasti na više, formiranje vrhovnog suda na nivou BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.
Nakon kandidatskog statusa u procesu proširenja za BiH naredni korak je preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora o članstvu u EU. “Da bi BiH napravila potrebne reforme, moraće kao u Sjevernoj Makedoniji imati političare i vlade spremne na rješenja ili će politika EU morati u tom smislu da se prilagodi i da ne samo BiH već i ostalim zemljama okruženja ponudi određeni cilj, bilo da je punopravno članstvo ili određeni međukorak, poput uživanja u četiri slobode kretanja kao međucilj i time motivirati reforme i približavanje zemalja EU”, smatra Ćerimagić.
Evropski put BiH je formalno počeo 2008. godine kada je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije EU je odlučila da ukine vize građanima BiH. Država je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2016. godine. Vlasti u BiH su do sada tromo radile na svojoj zadaći.
