(Foto Masson, Shutterstock )
Novi, korigirani termin za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini određen je u periodu od 1. do 15. oktobra/listopada 2013. godine. No, vladajuće, prvenstveno nacionalne stranke imaju strah od popisa stanovništva, posebno da ne bi došlo do narastajućeg opredijeljenja građana da se izjasne Bosancima i Hercegovcima.
Novi, korigirani termin za popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini određen je u periodu od 1. do 15. oktobra/listopada 2013. godine prema stanju na dan 30. septembra/rujna u ponoć, što se smatra referentnim datumom popisa.
Ove izmjene i dopune Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. predložila je Agencija za statistiku BiH, a Vijeće ministara BiH utvrdilo na sjednici 23. januara/siječnja.
Posljednjeg dana prošlog mjeseca Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH većinom glasova, sa 31 za, jednim protiv (Milorad Živković- SNSD) i dva suzdržana (Stranka za BiH) usvojio je predložene izmjene i dopune zakona po hitnom postupku. Ostalo je da isto učini i Dom naroda PS BiH na svom zasjedanju u toku februara/veljače.
Nevjerica SNSD-a
Popis stanovništva u BiH trebao se inače, održati u periodu od 1. do 15. aprila/travnja 2013. godine, ali je taj rok prolongiran da bi se, kako je obrazloženo, adekvatno okončale sve tehničke pripreme. Pomjeranje roka za šest mjeseci tražila je i Međunarodna posmatračka misija iz istih razloga.
Izmjene Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. kojim se rokovi pomjeraju za pola godine bar prema diskusijama o zahtjevu za hitnim postupkom u Predstavničkom domu PS BiH očekivalo se, da neće dobiti podršku poslanika iz Republike Srpske, prvenstveno Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ali su na kraju svi osim Živkovića glasali za njihovo usvajanje.
- Prolongiranje roka za popis stanovništva za šest mjeseci nije ništa drugo nego njegovo onemogućavanje provedbe drugim sredstvima, naglasio je Živković inače, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
U Klubu poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH naime, izražavaju sumnju da će se u Bosni i Hercegovini popis desiti i u periodu od 1. do 15. oktobra kako je to planirano novim rokom.
Entitetska odgovornost
No, SNSD i u ovom slučaju, po običaju pažnju želi skrenuti sa suštine – da su entiteti odgovorni, prvenstveno Republika Srpska što još uvijek nisu izvšene tehničke pripreme koje se odnose na rješenje pitanja kartografske podloge za popis stanovništva.
To priznaje i direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović koji je poslanicima u Parlamentu BiH jasno rekao da je "pitanje kartografske podjele u nadležnosti entiteta (Federacije BiH i Republike Srpske)".
- Agencija za statistiku BiH stoga nije mogla utjecati na dinamiku u tom smislu. Utvrđeno je 5.000 novih popisnih krugova i stoga je sada potrebno vidjeti da li je nužno isto toliko dodatnih popisivača. Pitanje koje se odnosi na granice entiteta traži se kroz metodološki pristup u poslovima sa geodetskim upravama, naveo je direktor Milinović.
Naime, markirana je granica u dužini od 50 metara i sada se sagledava koliko broj objekata se nalazi u tom dijelu i na koji način će se oni popisati.
- Mi smo mislili kako će se ranije završiti aktivnosti koje se odnose na kartografsku podlogu za popis, da bi se on održao u četvrtom mjesecu, ali se to nije desilo, naglasio je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović jedan, od dva tehnička razloga zbog kojih je došlo do pomjeranja popisa stanovništva.
Drugi, tehnički razlog je što u skladu sa obavezama iz Zakona o javnim nabavkama BiH kasne aktivnosti vezano za tender za štampanje popisnica. Za taj posao, naime, potrebno je, raspisivanje međunarodnog tendera u skladu sa propisima i taj posao traje nešto duže. Nužno je, naime, pronaći adekvatnu štampariju koja će biti u stanju odgovoriti zahtjevu za štampanje 5,5 miliona popisnica.
Nadmudrivanja godinu i po
Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini naime, trebao se desiti još 2011. godine. Više od godinu i po dana vlasti BiH, odnosno tada vladajuće stranke SNSD, Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za BiH (SBiH) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) sporili su se oko nekoliko članova zakona zbog čega se i kasnilo sa usvajanjem Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova koji je u prvobitnoj varijanti nosio godinu 2011. (naknadnim amandmanima promijenjeno u 2013.).
Zakon je naime, usvojen u oba doma Parlamenta BiH tek 3. februara 2012. godine, a učinila je to sada već bivša, a tada nova parlamentarna većina (u odnosu na period 2010. kada su aktivnosti započete) – SNSD, Srpska demokratska stranka (SDS), SDA, HDZ BiH, HDZ 1990 i Socijaldemokratska partija (SDP).
Inače, prvi prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova tada 2011. usvojio je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 30. juna/lipnja 2010. godine tijesnom većinom sa 19 glasova za, 12 protiv i četiri suzdržana. Od tada pa do 3. februara 2012. godine, odnosno postizanja političke saglasnosti glavna kočnica za usvajanje zakona bio je Dom naroda PS BiH zbog mehanizma entitetske i blokade putem zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Tako su akt usvajale dvije parlamentarne većine u dva mandatna saziva Parlamentarne skupštine BiH.
Bojazan Bošnjaka, ali i Srba i Hrvata
Za vladajuće stranke najspornija je cijelo vrijeme bila primjena popisa – nakon općih izbora 2014. godine (insistirao SNSD) ili od završetka procesa implementacije Aneksa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma (zahtjevi SDA i SBiH – što je i bilo i usvojeno u prvobitnoj verziji teksta). Sporno je bilo i izjašnjavanje o nacionalnoj, vjerskoj i jezičkoj opciji, odnosno da li će biti obavezno ili fakultativno.
No, vladajuće, prvenstveno nacionalne stranke imaju strah od popisa stanovništva u BiH posebno da ne bi došlo do narastajućeg opredijeljenja građana da se izjasne Bosancima i Hercegovcima. To ne samo što ruši nacionalni koncept sadašnjeg ustroja države i vodi je jače ka građanskom društvu nego ozbiljno prijeti da uruši pozicije aktualnoj vlasti koji su raspodjelu ključnih pozicija u državi upravo vezali za taj čin.
Iz tog razloga, bojazni od jačanja građanskog koncepta u odnosu na nacionalni i dominantnost tri konstitutivna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata jedan je od glavnih razloga što se već četvrtu godinu ne provodi presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić – Finci.
A, kako je strah opravdan najbolje svjedoče lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održani u oktobru 2012. godine. Veliki broj kandidata na stranačkim listama izjasnio se da pripada kategoriji Ostalih te su kao takvi postali vijećnici i odbornici u lokalnim (općinskim i opštinskim vijećima i skupštinama). Najbolji primjer je upravo završeni izbor vijećnika u Gradsko vijeće Grada Sarajeva. Među, izabranim vijećnicima, od ukupno njih 28 koliko broji Gradsko vijeće Grada Sarajeva 6 ih je ili čak 20 posto koji će participirati kao Ostali.
Sve više Ostalih
To je po prvi puta da je među vijećnicima Gradskog vijeća Sarajeva izabrano čak tri puta više predstavnika iz reda Ostalih nego što je propisano Statutom Grada Sarajeva. U njemu je naime, navedeno kako među vijećnicima, treba participirati najmanje dva predstavnika iz reda Ostalih.
Ipak, najveći strah od popisa stanovništva u BiH imaju Bošnjaci jer se cijeni kako će se upravo najviše njih izjasniti kao Bosanci i Hercegovci, odnosno biti svrstani u kategoriju Ostalih. Iz tog razloga u posljednje vrijeme pokrenut je niz aktivnosti kroz osnivanje nevladinih organizacija i grupa pod geslom "važno je izjasniti se kao Bošnjak na popisu".
Istovremeno s druge strane velika grupa nevladinih organizacija okupljena u mrežu provodi aktivnosti usmjerene ka pozivanju građana u BiH da se na popisu izjasne slobodno bez predrasuda i da u prvi plan stave građanski i državni u odnosu na nacionalne atribute.
