Sarajevo radnici (foto A. Fazlić)
Iseljavanje iz Bosne i Hercegovine (BiH) u nekoliko posljednjih godina posebno je šokantno i zabrinjavajuće: samo u prva tri mjeseca ove godine BiH je napustilo 5048 radnika, a gotovo pola miliona građana otišlo je iz zemlje od 2013. godine. Istovremeno, posljednjih mjeseci bilježi se povećana potražnja i angažman stranih radnika u oba entiteta zbog deficitarnih zanimanja u BiH
BiH je prva zemlja na listi onih sa najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu, pokazali su podaci UN-ovog izvještaja za 2022. godinu „Perspektive svjetskog stanovništva”, prenose mediji. BiH godišnje gubi više od 1,5 posto svog stanovništva, a prema podacima iz istog izvještaja procjenjuje se da će postojeći demografski trendovi dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50% do 2070. godine, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji.
Samo u prva tri mjeseca 2022. godine BiH je napustilo 5048 radnika radi odlaska na rad u Sloveniju i Njemačku, zvanični su podaci Agencije za zapošljavanje BiH (Agencija), dok se pretpostavlja da je mnogo veći broj onih koji sami sebi pronalaze posao i odlaze u inostranstvo.
Imače, BiH ima sklopljene pravne okvire za zapošljavanje sa Slovenijom, Katarom, Srbijom i Njemačkom (Njemačka samo za medicinare sa srednjom školom), a trenutno Agencija posreduje u dvije države – Sloveniju i Njemačku, dok iz Katara i Srbije nema radnih ponuda. Posredovanje u Sloveniju i Njemačku se odvija od 2013. godine.
Podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH pokazuju kako je BiH tokom 2021. godine napustilo oko 170.000 osoba, a gotovo pola miliona građana otišlo je iz BiH od 2013. godine, dok predviđanja ukazuju da bi taj broj ubuduće mogao biti i veći.
Preciznih zvaničnih podataka o broju odlazaka iz BiH nema, jer prema riječima stručnjaka, lokalne zajednice i institucije za statistiku nemaju podataka o tome, zbog toga što se ljudi ne odjavljuju nakon što odu, prenosi Slobodna Evropa.
Značajnije sveobuhvatno istraživanje o mladima u BiH koje u julu 2021. godine objavila nevladina organizacija Institut za razvoj mladih KULT pokazalo je da više od 50 posto mladih želi napustiti BiH, prenose lokalni portali. Gotovo identične rezultate pokazalo je istraživanje koje je sprovela UN-ova agencija za seksualno i reproduktivno zdravlje UNFPA u periodu od januara do marta 2021. godine. Kao razloge za spremnost napuštanja zemlje mladi su najviše navodili lošu ekonomsku situaciju, obrazovanje, korupciju, nepotizam, kriminal i općenito lošu i besperspektivnu situaciju. Iz odgovora mladih jasna je želja za životom u uređenom i sigurnom okruženju gdje nema bojazni od zasnivanja porodice.
U potrazi za boljim životom odlaze i cijele porodice iz ruralnih i urbanih sredina, na šta ukazuju podaci obrazovnih ustanova širom BiH koje bilježe sve manje prvačića odnosno brucoša, a sve više onih koji preko ljeta djecu ispisuju zbog napuštanja zemlje. Iz BiH odlaze i stariji građani u potrazi za boljim životom u trećoj životnoj dobi.
Davno je bilo vrijeme da se odrede jasne institucionalne strategije i poduzmu mjere kako bi se u određenoj mjeri zaustavio trend iseljavanja iz zemlje, smatraju stručnjaci. Potrebna su dugoročna i sveobuhvatna rješenja koja podrazumijevaju participaciju različitih nivoa vlasti, a ukoliko toga ne bude negativni trend će se intenzivirati jer države koje primaju bh. građane nude znatno povoljnije uslove za život i rad. Umjesto toga, donosioci odluka samo nude populistička obećanja i floskule, a poneki dodjeljuju jednokratnu novčanu pomoć mladima i porodicama iz javnih budžeta, posebno u izbornoj godini.
Strani radnici popunjavaju tržišne deficite u BiH
Prema dostupnim procjenama tržište BiH potražuje više desetina hiljada radnika u različitim sektorima u oba entiteta.
U prvih šest mjeseci 2022. godine ukupno izdato 1.270 radnih dozvola, što je povećanje u odnosu na isti period prošle godine za 274 radne dozvole – navode iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, prenose novinske agencije. Najviše radnih dozvola u ovom periodu izdato je za sektore građevinarstvo, trgovina i poslovanje nekretninama, i to za džavljane Srbije (253), Turske (242), Kine (85), Kuvajta (60), Bangladeša (48), Ujedinjenih Arapskih Emirata (42), Sirije (36), Albanije (35), Hrvatske (32), Saudijske Arabije (30).
Stranci u BiH, uključujući kvalifikovane i nekvalifikovane radnike, najčešće se zapošljavaju u oblasti poljoprivrede, građevinarstva, turizma i ugostiteljstva i to uglavnom zbog nedostatka domaće radne snage. U slučajevima angažovanja nekvalifikovanih radnika iz inostranstva, poslodavci uglavnom nude uslove koji podrazumijevaju platu iznosa oko prosječne (400-450 Eura mjesečno) uz obezbjeđen smještaj i obroke, izvještavaju lokalni mediji.
Izdavanje dozvola i rad u sivoj zoni
Postupak za izdavanje dozvola traje dugo zbog postojećih procedura i složenih procesa u koje su uključeni entitetski zavodi za zapošljavanje, vlade i nadležne krovne agencije kao i Vijeće ministara BiH. Dugotrajni i komplikovani procesi zapošljavanja stranih radnika generiraju “rad na crno” stranaca na tržištu BiH, zbog čega je teže procijeniti koliko je zapravo stranih radnika u BiH.
U 2021. godini, u BiH je izdano 2638 radnih dozvola stranim državljanima iz Turske, Srbije, Albanije, Bangladeša, Sjeverne Makedonije i Hrvatske. Kako su poslodavci u oba entiteta suočeni s nedostatkom radne snage, traže proširenje ili potpuno ukidanje kvota za radne dozvole strancima.
U Udruženju poslodavaca FBiH procjenjuju da u BiH trenutno nedostaje oko 30.000 radnika u određenim sektorima. U utorak su iz ovog udruženja apelovali na potrebu liberalizacije uvoza stranih radnika i pojednostavljenja procedura, čime bi se smanjio ulazak stranih radnika “na crno”. Ne radi se o uvozu stranih radnika da bi se dobili jeftiniji radnici, već da bi ih imali upošte u određenim strukama, naveli su iz udruženja.
U junu 2022. godine u RS-u su usvojene dopune Zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, sa namjerom skraćivanja postupka zapošljavanja stranaca. Ovim dopunama skraćen je rok u kojem Zavod za zapošljavanje odlučuje o zahtjevu za izdavanje radne dozvole sa 30 na 15 dana. Pored toga, Zavod za zapošljavanje RS povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400, a na godišnjem nivou, tvrde poslodavci, bilo bi potrebno još 400 radnih dozvola.
Procjene su da će u iduće tri do četiri godine u ovom entitetu raditi 50.000 stranih državljana. Ovakve procjene iznenađuju uzimajući u obzir podatke Zavoda za zapošljavanje koji je evidentirao više od 360.000 nezaposlenih. Najviše stranih državljana rade kao građevinci, ugostitelji, trgovci i zanatlije, što su deficitarna zanimanja u RS-u.
Iz saveza samostalnih sindikata BiH poručili su da bi liberalizacija uvoza stranih radnika predstavljala opasnost po domaću radnu snagu i da se donosioci odluka trebaju prioritetno posvetiti očuvanju domaćih radnika.
