Trećeg maja 1992. godine u centru Sarajeva u ulici koja se nekada zvala Dobrovoljačka došlo je od sukoba između pripadnika Armije BiH i pripadnika Jugoslovenske narodne armije koja se u kolioni povlačila iz grada. Zvaničnih podataka o tome koliko je vojnika poginulo nema, ali njihove porodice su nakon 18 godina odlučile doći u Sarajevo i odati počast stradalim vojnicima
Tiho ponedeljno jutro trećeg maja u Sarajevu. Krajnje neobično,pokoji prolaznik,čistači ulica…neradni je dan, za neke barem.
Za specijalnu jedinicu Ministarstva unutrašnjih poslova nije. Na desetine specijalaca na blokiranim za saobraćaj ulicama, oblače pancire, kacige, provjeravaju opremu jer danas je važan dan. Danas su tu zbog nečeg što se dogodilo prije 18 godina.
Zbog nečeg što se dogodilo trećeg maja 1992 godine Americka ambasada u Sarajevu izdala je saopštenje za janost u kojem upozorava svoje državljane da zbog mogćih incidenata i nasilja trebaju biti na oprezu te ostati u domovima.
Trećeg maja 1992. godine u centru Sarajeva u ulici koja se nekada zvala Dobrovoljačka došlo je od sukoba između pripadnika Armije BiH i pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) koja se u kolioni povlačila iz grada. Dan ranije srbske snage u žestokim uličnim borbama pokušale su osvojiti Sarajevo i zauzeti državne institucije u centru grada, što im nije uspjelo. Tadašnji predsjednik Bosne i Hercegovine, Alija Izetbegović, zarobljen je na aerodrumu od strane JNA i njgovo puštanje uslovljeno je puštanjem vojnika i oficira armije JNA koja se nalazila u kasarnama u Sarajevu.
Međutim u kolini koja se povlačila iz grada dolazi do sukoba u kojim gine odeđeni broj vojnika i oficira. Prema informacijama srpske strane poginulo je 42 vojnika i oficira dok je tadašnji general koji je predvodio jedinice JNA u Sarajevu, Milutin Kukanjac, u izjavi za medije datoj 2002 godine tvrdio da je tog dana poginulo 6 pripadnika JNA. Zvaničnih podataka o tome koliko je vojnika poginulo trećeg maja u Dobrovoljačkoj ulici nema, ali njihove porodice su nakon 18 godina odlučile doći u Sarajevo i Dobrovoljačku ulicu i odati počast stradalim vojnicima.
Sarajevski gradonačelnik Alija Behmen, mada nema stvarnih ovlaštenja pozvao je nadležne da zabrane održavanje ovog skupa okarakterišući ga kao čistu političku provokaciju i tvrdeći da se u prvim danima maja 1992 godine branilo Sarajevo i država a ne činio zločin.
Oko pedesetak članova porodice, predstavnika nevladinih organizacija, predstavnika vlasti u državnim institucijama iz Republike Srpske(RS )odlučili su polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća odati počast stradalim ali oni taj dan u Dobrovoljačkoj neće biti sami.
Nedaleko od mjesta komemoracije pripadnici veterana Armije BiH sat ranije okupili su se kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo obilježavanjem komemoracije naglašavajući da se radi isključivo o političkim provokacijama iz RS.
Oko stotinjak okupljenih veterana armije BiH prvi je pozdravio načelnik sarajevske Općine Stari Grad, Ibrahim Hadžibajrić, na čijoj teritoriji se i odvija komemoracija.On je pozvao prisutne na mir i dostojanstvo te da se ne dozvole incidenti koji bi mogli ugroziti sigunrost građana.
Nakon načelnika općine prisutnim se obratio i Muhamed Švrakić predsjednik udruženja Zelene beretke koje okuplja veterane Armije BiH.
„Oni koji su će danas doći na ovaj skup ne znaju ni imena ni prezimena ljudi koji su tu poginuli, nema izjednačavanja.” izjavio je Švrakić dodajući da je bijesan što se dozvoljava izjednačavanje žrtve I agresora te da takva praksa mora prestati. Okrivio je domaće političare i tužilaštvo da ne rade svoj posao te da su građani Sarajeva danas svjedoci minimiziranja zločina koji je učinjen nad njima.
Nakon izjave pozvao je okupljene da se mirno raziđu prije početka komemoracije poginulim vojnicima JNA što su prisutni odbili da učine.
Nakon toga snažne policijske snage formiraju barikade oko protesnika ne dozvoljavajući čak ni novinarskim ekipama kretanje.
Iz suprotnog prvca uz jaku policijsku pratnju gradu se približavaju dva autobusa. Nekoliko stotina metara od okupljenih veterana armije BiH, autobusi se zaustavljaju. Policija blokira ulicu. Oko sedamdesetak muškaraca i žena izlaze iz autobusa tiho noseći u rukama cvijeće i svijeće. Cvijeće spuštaju na jedan od zidića ograde uz ulicu, pale svijeće i krste se. Većina njih ne želi davati nikakve izjave za novinare koji su se uspjeli probiti sa druge strane do njih.
Gordana Gvozdenović u rući drži bratovu sliku. Obrad Gvozdenović, njen brat, je poginuo u Dobrovoljačkoj ulici tvrdi Gorana. Imao je 24 godine, bio je oficir u JNA. Identifikovala ga je kaže 1992 godine u Beogradu.
„Prvi put sam ovdje, jedino onaj koji je nekog svog izgubio zna kako se ja osjećam sada.” kroz suze govori Gordana dok stotinjak metara dalje između nje I veterana rata armije BiH stoji kordon policije.
Niko od prisutnih nije rekao ni riječ.
Kolona sa dva autobusa I golemom policijskom pratnjom napušta grad nakon paljenja svijeća te ne više od desetak minuta zadržavanja.
Grad koji je bio 1450 dana pod opsadom, bez vode,struje I hrane. Grad u kojem je ubijeno oko 10 000 njegovih stanovnika od čega oko 1500 djece prvi put nakon 18 godina se suočava sa prošlošću koju mnogi ne žele prihvatiti.
Na londonskom aerodrumu na Dan nezavisnosti Bosne I Hercegovine prvog marta uhapšen je nekadašnji član ratnog predsjedništva BiH, Ejub Ganić na osnovu potjernice koje u za njim raspisale vlasti Srbije upravo zbog dešavanja u Dobrovoljačkoj ulici. Ejub Ganić u Londonu pokušava osporit zahtjeve srbijanskog pravosuđa za opravdanošću ovakvog poteza.Iz Tužilaštva Bosne I Hercegovine tvrde da se vodi istraga u ovom slučaju te su i sami tražili izručenje nekadašnjeg člana predsjedništva bosanskim vlastima.
Međutim Haški tribunal vodeći istragu o istom slučaju donio je odluku da što se tiče napada na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj uilici radi se zapravo o klasičnom sukobu dvije vojne formacije.
Aktivan sudionik događaja drugog i trećeg maja u Sarajevu je i nekadašnji visoki oficir Armije BiH Kadrija Škrijelj. Kao komandir jedne od jedinica Armije BiH Škrijelj se prisjeća tih dana kako kaže sa ponosom. Grad je odbranjen ali isti taj grad danas smatra Škrijelj treba omogućiti porodicama žrtava da dostojanstveno obiđu mjesto na kojem su živote izgubili njihovi članovi.
„Ja kao čovjek kao građanin ovog grada kojeg sam branio od prvog dana ne mogu da kažem porodicama da ne dođu, oni trebaju doći I odati počast svojim poginulim ali cijela situacija se ne smije ispolitizirati što je namjera organizatora.“
Ovaj oficir, sada predsjednik udruženja Patriotska liga Kantona Sarajevo, smatra da je od nesretnog događaja u Dobrovoljačkoj prošlo 18 godina te da je upitno zašto se ova posjeta sada odvija I zašto baš u izbornoj godini. On je mišljenja da su nepotrebnom politizacijom dizane tenzije te da porodice žrtava su dobrodošle u Sarajevo ali bez politizacije I zloupotrebe.
“Vidio sam jučer kordon policije preko 500 njih je osiguravalo skup, da se stvari nisu politizovale te da su porodice žrtava same došle, ne bi trebalo 500 policajaca,ne znam da li bi trebalo i 5 njih.“ smatra Škrijelj.
Obzirom da je lično bio sudionik događaja tog dana Škrijelj tvrdi da u Dobrovoljačkoj nije poginulo više od 6 vojnika.
“Bilo je 5 vojnika muškaraca I jedna žena, samo jedna žrtva je bila iz Bosne i Hercegovine ostali iz Srbije. Vojnik iz Han Pijeska je u koloni koja se povlačila zapucao po građanima Sarajeva na što je uzvraćeno vatrom.“
Proces pomirenja u Bosni I Hercegovini predug je i prebolan i u zadnjih 18 godina nije bio praćen voljom vladajućih političara da se aktivinije uključe u pomirenje naroda koji su godinama živjeli zajedno. Nisu rijetke situacije manipuliranja žrtvama I upotreba nacionalne retorike ugroženosti I straha kao lakši način manipulacije I osvajanja vlasti smatra profesor komunikologije na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić. Prema njegovim riječima nacionalna retorika pogotovo pred izbore zamjena je za konkretne ekonomske programe izlaska iz krize I rješavanja stvarnih problema građana BiH kao primjera radi polamiliona nezaposlenih.
“Rat je sam po sebi zlo a interpretacija istog još veće.” smatra Spahić.