Glasački listići (fotka A. Fazlić)
U nedjelju su u Bosni i Hercegovini (BiH) održani Opći izbori na kojima su građani birali državne, entitetske i kantonalne predstavnike. Prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) objavljenim u trenutku zatvaranja birališta, glasalo je 50 postoregistrovanih birača, a mediji su izvijestili o velikoj izlaznosti dijaspore
Prema preliminarnim i nekompletnim podacima koje je CIK objavio u ponedjeljak popodne, za člana Predsjednišva BiH iz reda hrvatskog naroda, nakon 90,51 posto prebrojanih glasova, u vodstvu je Željko Komšić (DF) sa preko 54 posto osvojenih glasova. Drugoplasirana je kandidatkinja Borjana Krišto koju je podržala koalicija stranaka predvođenih HDZ-om BiH sa nešto više od 45 posto glasova. Sa teritorije FBiH, građani su birali i člana Predsjednišva BiH iz reda bošnjačkog naroda i izabrali Denisa Bećirovića (SDP BiH) sa 57 posto podrške. Član Predsjedništva iz reda srpskog naroda biran je sa teritorije entiteta RS, a najviše glasova dobila je Željka Cvijanović (SNSD), 52 posto.
Prema podacima CIK-a, do zatvaranja biračkih mjesta na izbore je izašlo 50 posto registrovanih birača. Nešto veća izlaznost zabilježena je u RS-u, 53 posto, dok je izlaznost u FBiH 48 posto registrovanih birača. Očekuje se da konačni podaci o izlaznosti mogu varirati do objave potvrđenih rezultata od strane CIK-a. Poređenja radi, na prethodnim Općim izborima 2018. zabilježena je izlaznost od 54,02, dok je za Opće izbore 2014. zabilježena izlaznost od 54,47 posto.
U državnom parlamentu, u kojem će formirana većina značajno odrediti sastav Vijeća ministara BiH, najviše glasova dobile su stranke SDA i SNSD, prema preliminarnim podacima koje je u ponedjeljak ažurirao CIK. Nakon 79 posto obrađenih biračkih mjesta iz FBiH, SDA je uvjerljivo prva sa preko 25 posto. Druga je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH sa oko 15 posto, a treći je SDP koji je dobio 13,14 posto. Demokratska fronta je na 9,93 posto a Narod i pravda na 8,16 posto. Iznad praga od tri posto su još koalicija NES-Za nove generacije i Naša stranka.
Kada je riječ o strankama iz RS-a, nakon 86 posto prebrojanih mjesta, najviše glasova za državni parlament dobio je SNSD - 42,13 posto, a slijede ga SDS sa 18,61 i PDP sa 11,66 posto.
U utrci za poziciju predsjednika RS-a, koji, između ostalog, dodjeljuje mandat za sastav slijedeće entitetske vlade, najviše glasova trenutno ima Milorad Dodik (48,36 posto), u odnosu na drugoplasiranu kandidatkinju opozicionih stranaka Jelenu Trivić (43,27).
U utrci za broj mjesta u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, nakon 79 posto obrađenih mjesta, najviše glasova dobili su SDA (24,50), HDZ BiH (15,14) i SDP BiH (13,16 posto).
Kada je u pitanju izbor poslanika u Narodnoj skupštini RS-a, nakon 84 posto obrađenih biračkih mjesta, najviše glasova su dobili SNSD (35,20), SDS (15,40) i PDP (9,78 posto).
CIK je u ponedjeljak objavio i prve preliminarne rezultate za skupštine 10 kantona u FBiH.
Zbog sporosti u unosu podataka općinskih i gradskih izbornih komisija u jedinstveni informativni sistem, CIK još uvijek nije objavio konačne i potpune rezultate za sve nivoe vlasti. CIK će podatke ažurirati svakodnevno do objave potvrđenih rezultata, za šta je zakonski rok 30 dana nakon održavanja izbora. Sljedeća faza izbornog procesa podrazumijeva indirektan izbor zastupnika u domovima naroda parlamenta BiH i FBiH kao i predsjednika i dva potpredsjednika tog entiteta.
Potvrđivanje rezultata i formiranje vlasti
Uslovi za formiranje vlasti steći će se nakon što CIK potvrdi rezultate, i to u slučaju da ne bude naknadne odluke o ponavljanju izbora uslijed eventualnih neregularnosti. Očekuje se da će najprije biti inaugurisano tročlano Predsjedništvo, a potom i ostali nivoi vlasti. Rok za konstituisanje entitetskih vlasti je 10 dana od službene objave konačnih rezultata. Ipak, predviđeni rokovi ne moraju biti ispoštovani, što najbolje pokazuje slučaj Vlade FBiH, koja zbog neprovođenja rezultata izbora iz 2018. nije ni formirana. Da u BiH nema pravila kada su u pitanju rokovi za formiranje pojedinih nivoa vlasti pokazao je slučaj formiranja Vijeća ministara BiH, odnosno izvršne vlasti na državnom nivou na osnovu rezultata izbora održanih u oktobru 2018. Vijeće ministara je formirano tek krajem 2019. godine jer se stranke, pobjednice na izborima, nisu mogle dogovoriti oko formiranja vlasti.
Izmjene izbornog zakona proglašene u izbornoj noći
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u izbornoj noći proglasio nove izmjene Izbornog zakona BiH, kao nastavak tehničkih izmjena proglašenih u julu ove godine.
Novi paket izbornih pravila ima za cilj unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH i osigurati da se glas građana i demokratska volja ispoštuje, saopćeno je u nedjelju iz OHR-a. Izmjene se odnose na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela. Nova pravila podrazumijevaju mehanizme za deblokadu i strogo utvrđene rokove, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH, a predviđene su posljedice u slučaju nepoštivanja rokova.
“Ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao”, rekao je Schmidt u obraćanju javnosti.
Izmjenama je broj delegata u federalnom Domu naroda povećan sa 58 na 80, što znači da će sastav gornjeg doma činiti po 23 Bošnjaka, Hrvata i Srbina (umjesto dosadašnjih 17), te 11 Ostalih (umjesto dosadašnjih 7). Time je osigurano da se delegati Kluba Ostalih biraju iz svih deset kantona (umjesto iz 5 kao što je bilo do sada). Pored toga, kandidate za predsjednika i protpredsjednike FBiH predlaže 11 delegata (77,8 posto) iz kluba svakog naroda, a do sada je predlagalo šest delegata (trećina). Ukoliko se kandidati ne predlože u roku od mjesec dana nakon formiranja Doma naroda, mogu ih predložiti sedam delegata, a nakon 50 dana četiri delegata. Konačno, donesene su izmjene koje se odnose na izbor sudije Ustavnog suda FBiH, na način da će Dom naroda moći bez (pot)predsjednika FBiH izabrati za sudiju najviše rangiranog kandidata s liste Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Na nametanje izmjena Izbornog zakona reagovala je Delegacija Evropske unije, porukom da je to isključivo odluka Visokog predstavnika.
"Evropska unija u BiH prima k znanju odluku visokog predstavnika Schmidta o izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH. To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji", naveli su iz Delegacije. Istakli su da je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.
Nepravilnosti
Na biračkim mjestima zabilježene su različite nepravilnosti, koje ne bi u konačnici trebale uticati na sveukupnu ocjenu i regularnost izbornog procesa.
Ipak, nevladine organizacije i međunarodni posmatrači zabilježili su teža kršenja izbornog zakona, kao i veći broj nepravilnosti.
Iz međunarodne posmatračke misije predvođene OSCE-om ocijenili su izbore kao dobro organizovane i konkurentne, ukazujući na sve veću podjelu duž etničkih linija i različitih viđenja budućnosti zemlje. Opće i jednako pravo glasa još uvijek nije zagarantovano, a neuspjeli pregovori među političkim strankama ostavili su izborni pravni okvir bez potrebnih reformi. Ipak, nedavno uvedeni amandmani su ojačali neke aspekte izbornog procesa, saopćili su na konferenciji za medije održanoj u ponedjeljak.
U izbornoj godini kao i u danima zvanične izborne kampanje već je ranije zabilježeno više nepravilnosti, kao i izrečenih kazni od strane CIK-a, za preuranjenu izbornu kampanju, zloupotrebe javnih resursa u svrhu političke promocije, kao i zloupotrebe mjesta u biračkim odborima. Birački odbori su se u dosadašnjim izbornim ciklusima pokazali kao najslabija karika izborne administracije u BiH, budući da su podložni manipulacijama i zloupotrebama, prije svega kroz mogućnost trgovine mjestima u biračkim odborima na koje politički subjekti dobiju pravo samim kandidovanjem. CIK je 29. septembra izrekao kaznu zbog trgovine biračkim mjestom u Jablanici.
Preliminarna ocjena izbornog dana koalicije nevladinih organizacija „Pod lupom“ je da su izbori na najvećem broju biračkih mjesta protekli u skladu sa Izbornim zakonom BiH i podzakonskim aktima.
Tokom izbornog dana, pravni tim Koalicije Pod lupom je registrovao 65 težih kršenja Izbornog zakona BiH. U mjestu Novi Grad u Republici Srpskoj na jednom biračkom mjestu pronađeni su već označeni glasački listići. CIK BiH je obavijestila javnost da će glasanje na ovom biračkom mjestu biti odgođeno i naknadno održano. Zabilježen je manji broj slučajeva otvorenog nagovaranja na glasanje za određenog političkog subjekta, zastrašivanja ili vršenja pritisaka na glasače. Nepravilnosti su zabilježene u gradovima Bugojno, Zenica, Bijeljina, Zvornik i Novi Grad.
Troškovi kampanje
U tri mjeseca prije izbora, kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva podijeljeno je najmanje 278 miliona KM (142 miliona eura) a zabilježeno 334 slučaja otvaranja završenih javnih radova pred izbore čija vrijednost iznosi oko 266 miliona KM (136 miliona eura) i 345 započetih radova vrijednih 1,1 milijardu KM (560 miliona eura), prema podacima nevladine organizacije Transparency International BiH (TI BiH).
TI BIH je zabilježio i to da su stranke u prve tri sedmice kampanje potrošile oko 9,6 miliona KM, i to na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), Facebook oglašavanje i predizborne skupove, a ubjedljivo najveće iznose potrošili su SNSD (1,6 miliona KM) i SDA (1,5 miliona KM), zatim slijede PDP i SDP koji su na kampanju do sada potrošili po 600 hiljada KM.
U nedjelju je pravo glasa imalo 3.371.487 registrovanih birača, koji su glasali za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, PD Parlamenta Federacije BiH, Narodnu Skupštinu RS, predsjednika i potpredsjednike RS-a i Skupštine 10 kantona u Federaciji BiH. Opći izbori u BiH održavaju se svake četiri godine.
