Sarajevo (foto D. Kurić)
Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održaće se u nedjelju 6. oktobra, u skladu sa Izbornim zakonom BiH i (tehničkim) izmjenama koje je ranije ove godine proglasio Visoki predstavnik Kristijan Šmit. Prvi dio zvanične kampanje, koja je počela 6. septembra, obilježila su brojna kršenja pravila, apstraktna obećanja i politički oportunizam
Posljednjim Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje je u martu ove godine proglasio Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, kroz takozvani paket za poboljšanje integriteta izbornog procesa, stekle su se pravne pretpostavke za uvođenje novihtehnologija u izborni proces u BiH. Inače predstavljaju standard u brojnim demokratskim zemljama.
Nove tehnologije biće prvi put testirane na predstojećim lokalnim izborima, i to na ograničenom broju biračkih mjesta, kroz implementaciju nekoliko pilot projekata koje su podržali razni donatori.
Testiraće se autentifikacija i identifikacija birača, brzi prenos rezultata s biračkog mjesta do Centralne izborne komisije BiH (CIK), skeniranje i automatsko prebrojavanje glasačkih listića te video nadzor procesa prebrojavanja glasačkih listića.
CIK i donatori optimistično planiraju da primijene nove tehnologije na svim biralištima već na općim izborima 2026. godine. Ipak, za dio kritičke javnosti upitno je da li bi ova praksa mogla do tada zaživjeti zbog sveukupnog političkog ambijenta, a prije svega zato što, kako tvrde analitičari, brojnim političkim subjektima ne odgovaraju transparentniji izbori.
Kršenje pravila i kazne
Ni ovaj izborni ciklus ne prolazi bez kršenja izbornih pravila. Zbog brojnih nepravilnosti CIK je u prethodnim mjesecima kaznio brojne političke subjekte novčanim kaznama u iznosu od više desetina hiljada konvertibilnih maraka (BAM). Jedan od razloga je kršenje zabrane preuranjene kampanje, što je jedno u nizu novih pravila koja je ranije ove godine nametnuo Visoki predstavnik. Samo prošle sedmice, CIK je kaznio šest političkih subjekata sa ukupno 39 hiljada BAM zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe javnih resursa za promociju.
Koalicija nevladinih organizacija “Pod lupom”, koja vrši monitoring izbora, do sada je podnijela 265 prijava CIK-u, na osnovu kojih je izrečena 51 sankcija u ukupnoj vrijednosti od 86.300 BAM, a 32 osobe su uklonjene iz članstva u biračkim odborima.
Za dva mjeseca monitoringa identifikovana su ukupno 42 politička subjekta koja su prekršilila izborna pravila. Najviše nepravilnosti zabilježeno je u redovima stranaka SNSD, SDS, SDA, HDZ BiH i PDP.
Koalicija “Pod lupom” izrazila je posebnu zabrinutost zbog nezakonitih pritisaka na birače. Od ukupno 33 zabilježena slučaja, u najvećem broju radilo se o kupovini glasova. U pojedinim slučajevima vršeni pritisci na zaposlene u javnim ustanovama da glasaju za određenu političku opciju, a zabilježen je i veliki broj nepravilnosti pri formiranju biračkih odbora, pitanje koji je također bio predmet izmjena zakona koje je proglasio Visoki predstavnik.
Organizacija Transparency International BiH je u avgustu, zahvaljujući informacijama dobivenim od građana, otkrila je veliki broj lica koja su se kandidovala na rukovodeće pozicije biračkih odbora, iako su članovi, aktivisti, nekadašnji kandidati ili funkcioneri lokalnih stranaka. Ovakva imenovanja u suprotnosti su s Izbornim zakonom BiH i mogu ozbiljno narušiti integritet izbornog procesa i povjerenje građana u izbore.
Apstraktna obećanja i poruke građanima
U predizbornoj kampanji se, prema već ustaljenim trendovima, najmanje govori o problemima lokalne zajednice i rješenjima koja bi trebalo da budu dio programa kandidata, a koja se odnose na lokalnu infrastrukturu, mlade, javne usluge za građane i sl.
Najviše je zastupljena retorika ugroženosti i zaštite naroda (od navodnih neprijatelja, unutrašnjih ili vanjskih, izdajnika iz redova suprotstavljenih političkih stranaka i tome slično). Do sada su u kampanji zabilježene uvrede, psovke, prijetnje, a u pojedinim slučajevima morale su intervenisati vatrogasne , policijske i hitne službe . Analitičari procjenjuju da će, kako kampanja odmiče, olitička ofanziva stranaka biti sve žešća, sa niskim udarcima i ličnim diskvalifikacijama.
Oružane snage BiH dopremaju izborni materijal
Prema odluci ministra odbrane Bosne i Hercegovine od 17. septembra, izborni materijal za lokalne izbore će se prevoziti vozilima Oružanih snaga BiH, što se dešava prvi put u dejtonskoj BiH. CIK se za pomoć obratio Ministarstvu obrane BiH nakon što su propala dva tendera za nabavku usluge transporta. Inače, zakon predviđa da u distribuciji izbornog materijala učestvuje i policija, koja će, kako se pretpostavlja, nadzirati i obezbjeđivati distribuciju materijala povjerenu Oružanim snagama.
Lokalni izbori 6. oktobra održaće se prema važećem Izbornom zakonu BiH na cijeloj državnoj teritoriji, dakle i oba entiteta i u Brčko Distriktu, uprkos ranijim najavama vladajućih iz Republike Srpske da će se lokalni izbori u ovom entitetu održati prema novom entitetskom Izbornom zakonu.
Ustavni sud BiH u četvrtak 19. septembra proglasio je neustavnim i stavio van snage Izborni zakon RS-a, koji su ranije ove godine usvojile vlasti RS-a predvođene Miloradom Dodikom. U obrazloženju odluke suda navodi se da se osporenim zakonom pokušavaju preuzeti državne nadležnosti, kao i da je Izborni zakon BiH rezultat odluka institucija države, te da su entiteti dužni poštovati ove odluke.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, u prvoj reakciji na odluku Ustavnog suda BiH, rekao da će Izborni zakon RS-a biti primjenjivan s obzirom da ga Ustavni sud ovog entiteta smatra ustavnim. Dodik se po ko zna koji put obrušio na Ustavni sud BiH, nazvavši ga političkom i krnjom institucijom.
Kada je u pitanju koaliranje prije izbora, ne postoji opći trend, s obzirom da prevladava oportunizam. Svaka lokalna zajednica može se posmatrati kao zasebna cjelina kada je riječ o političkoj borbi. Dugogodišnji koalicioni partner – bez obzira na to da li su iz FBiH ili RS-a, na vlasti ili u opoziciji – u pojedinim općinama i gradovima mogu se otvoreno podržavaju, a u drugim imati suprotstavljene kandidate. Isto tako, suprotstavljeni politički subjekti na entitetskom i državnom nivou mogu imati čvrstu koalicionu saradnju na lokalnom nivou, i obrnuto.
Za učešće na izborima 6. oktobra ovjereno je 296 političkih subjekata (110 stranaka, 58 koalicija, 76 nezavisnih kandidata, 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina i devet lista nezavisnih kandidata) i ukupno 26.089 kandidata koji se bore za glasove 3.400.204 birača.
Na ovim izborima prvi put politički subjekti dužni su podnijeti izvještaj o utrošku sredstava tri dana prije izbora, a CIK će dobivene izvještaje predstaviti javnosti tri dana nakon izbora. Sredstva za finansiranje izborne kampanje primaju se i troše isključivo putem posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje.
