Bakir Izetbegović © DIA TV/Shutterstock
Nakon više od 5 mjeseci od održavanja Općih izbora u BiH, vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nije formirana zbog političkih neprilika u ovom entitetu. Zbog neprovođenja izbornih rezultata iz 2018. godine isti saziv je više od četiri godine u takozvanom tehničkom mandatu. Političkim blokadama entiteta i dalje se ne nazire kraj
Ključne instance za imenovanje Vlade FBiH su oba doma Parlamenta FBiH i tri člana rukovodstva entiteta, odnosno predsjednik i dva potpredsjednika. Ranije su već konstituisani Predstavnički dom (PD), kao i Dom naroda (DN) čiji klubovi naroda su predložili tri kandidata za rukovodstvo entiteta.
S obzirom da izabrani članovi rukovodstva Federacije, Lidija Bradara (HDZ), Igor Stojanović (SDP) i Refik Lendo (SDA) sedmicama nisu uspjeli postigli dogovor o tome ko će biti predsjednik a ko dva potpredsjednika, PD je u utorak 28. februara izglasao Bradaru za predsjednicu, a Stojanovića i Lendu za potpredsjednike.
Sada proceduru nastavlja Centralna izborna komisija (CIK) koja treba da potvrdi rezultate posrednih izbora. Poslije CIK-ove odluke počinje teći rok za formiranje Vlade Federacije BiH.
Entitetski Ustav propisuje da su za imenovanje Vlade potrebni potpisi sva tri člana rukovodstva Federacije, bez obzira na parlamentarnu većinu, koju u ovom trenutku imaju koalicija “Sedmorke” koju predvodi SDP BiH, i HDZ BiH.
Ko zaustavlja formiranje vlasti
Vlada FBiH će se brzo uspostaviti, poručuju lideri iz “Sedmorke” i HDZ-a. S druge strane iz SDA poručuju da vlade bez njih neće biti, bazirajući svoja htijenja na ostvarenim izbornim rezultatima.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u televizijskom intervjuu prošle sedmice rekao je da će SDA ići u opoziciju “kada narod tako odluči, a ne stranke koje su dobile tri puta manje podrške naroda nego SDA” i dodao kako su DF i SDA daleko najjača komponenta u federalnom parlamentu.
Više zvaničnika SDA ponovilo je kako formiranje federalne vlade neće ići bez SDA, a tim povodom Izetbegović je pisao predsjednicima HDZ-BiH i SDP-a, Draganu Čoviću i Nerminu Nikšiću početkom prošle sedmice.
SDA je na državnom nivou, nakon 32 godine vlasti uz kraće prekide, ostala u opoziciji iako su osvojili najviše zastupničkih mjesta. Na federalnom nivou, gdje su bili u vlasti 29 godina (od osnivanja FBiH 1994. godine), ova stranka očito nije spremna na opozicionu sudbinu.
Iz SDA tvrde da su oni pobjednička stranka jer su osvojili 26 mandata u PD federalnog parlamenta, što je gotovo duplo više od SDP-a i HDZ-a koji imaju po 15 mandata. Pored toga, SDA je indirektnim izborima delegata iz kantona osigurala većinu u Klubu Bošnjaka DN, što je ovoj stranci omogućilo da dobije jednog od tri člana entitetskog rukovodstva.
SDP BiH, koji je sa svojim koalicionim partnerima uspio osigurati dovoljan broj glasova potrebnih za formiranje parlamentarne većine u PD, smatra da je nedavanje potpisa za uspostavljanje vlade nepoštivanje parlamentarne većine. Stranke iz ove političke grupacije dolaze u iskušenje da uključe SDA u formiranje vlasti i time prekrše data obećanja da neće koalirati sa SDA prilikom formiranja vlasti.
Lider SDP-a Nermin Nikšić je posljednjih sedmica u nekoliko navrata rekao da nije izgledna opcija u kojoj će formirati vlast sa SDA, te da je moguće rješenje intervencija visokog predstavnika.
Hoće li intervenisati OHR?
Intervencije Visokog predstavnika Christiana Schmidta u cilju deblokade procesa formiranja vlasti FBiH priželjkuju iz stranaka koje čine parlamentarnu većinu FBiH. Pojedini zvaničnici SDA najavljivali su da će na ulicama iskazati nezadovoljstvo ukoliko bi Visoki predstavnik intervenirao na način da koaliciji Sedmorke i HDZ-a osigura vlast.
Analitičari smatraju da Visoki predstavnik Schmidt nema namjeru ponovo intervenirati, zbog toga što bi to značilo zaobilaženje jednog od tri nacionalna kluba u DN FBiH.
Iz OHR-a su 16. februara pozdravili izbor tri člana rukovodstva FBiH, navodeći da je njihovo imenovanje "važan korak ka punoj provedbi izbornih rezultata i poštivanju volje birača". Dodali su da "mora uslijediti brzo formiranje vlade" te da će "pažljivo pratiti budući razvoj događaja u skladu sa svojim mandatom".
Dugoročno rješenje blokada u formiranju vlasti u FBiH moguće je izmjenama Ustava ovog entiteta. To se može učiniti kroz izmjene entitetskog Ustava u Parlamentu (dvotrećinska većina u PD i većine u klubovima u DN) ili uz intervenciju OHR-a. Osim toga, navodno postoji opcija i kratkočnog rješenja o kojem bi prema svojim ovlaštenjima odlučio OHR kako bi trenutno omogućio formiranje vlade, a dugoročno rješenje prepustio dogovoru domaćih političara.
Vlada Federacije BiH posljednji put je formirana 2015. godine, na osnovu rezultata Općih izbora 2014, a od izbora 2018. godine je u "tehničkom mandatu". HDZ BiH uslovljavao je formiranje vlasti u ovom entitetu izmjenama Izbornog zakona BiH i ostvarivanjem takozvanog "legitimnog predstavljanja" Hrvata u BiH u državnim institucijama.
Visoki predstavnik Christian Schmidt je u oktobru 2022. godine iskoristio svoje ovlasti i proglasio paket ustavnih i zakonskih izmjena u FBiH, čime je promijenio način postizbornog konstituisanja vlasti. Iz OHR-a su tada poručili da je cilj izmjena osigurati blagovremenu implementaciju izbornih rezultata i spriječiti blokadu entiteta FBiH, kako se ne bi ponovio scenarij blokade formiranja Vlade FBiH koji traje još od 2018. godine.
Opći izbori održani su u oktobru 2022. godine, a do sada su formirane Vlada Republike Srpske (21.12.2022), Vijeće ministara BiH (25.01.2023), kao i većina kantonalnih vlada.
