Lokalni izbori održani u sjeni katastrofalnih poplava u BiH

U nedjelju su u Bosni i Hercegovini održani lokalni izbori, u sjeni katastrofalnih poplava koje su u noći između četvrtka i petka pogodile nekoliko općina, odnijevši najmanje dvadeset života. U Jablanici, Konjicu, Kiseljaku, Kreševu i Fojnici, gdje nije održano glasanje, spasilački timovi iz BiH i susjednih zemalja i dalje tragaju za desetinama nestalih

Bujične poplave praćene klizištima, koje su tokom posljednjeg dana predizborne kampanje pogodile područja Hercegovine i Srednje Bosne, dovele su u pitanje održavanje lokalnih izbora koji su bili zakazani za nedjelju 6. oktobar. Centralna izborna komisija (CIK) je uoči glasanja odlučila da će se izbori održati u svim izbornim jedinicama osim na biralištima u općinama Jablanica, Konjic, Kiseljak, Kreševo i Fojnica. U ovih pet lokalnih zajednica izbori su odgođeni. Prema zakonu, trebalo bi da se održe najkasnije u roku od mjesec dana.

U Federaciji BiH proglašeno je stanje prirodne nepogode. Spasioci iz BiH, zajedno sa onima iz Hrvatske i Srbije, još uvijek su na terenu u potrazi za nestalim osobama. Evropska unija takođe je najavila da će poslati svoje timove. Tokom posljednjeg dana predizborne kampanje javnost u BiH i cijeloj regiji ostala je šokirana kataklizmičnim i tragičnim snimcima i vijestima iz brojnih sela i gradova u kojima je voda odnijela cijele kuće. Gotovo sve političke stranke otkazale su skupove i druge predizborne aktivnosti i najavile da će svoja sredstva usmjeriti na pomoć pogođenim općinama.

Građani BiH i regije već u petak uspjeli su sakupiti velika novčana sredstva kroz humanitarne akcije. Značajno su pomogle i brojne ličnosti iz svijeta politike, kulture i sporta iz zemlje i okruženja te države regije i svijeta.

Preliminarni rezultati

Prema prvim preliminarnim rezultatima koje je Centralna izborna komisija BiH (CIK) objavila  rano u ponedjeljak, do 19 sati kada su zatvorena biračka mjesta glasalo je 47,73% birača, a do sada je obrađeno 94,07% biračkih mjesta. CIK će u narednim danima ažurirati svoju bazu, a rok za objavu potvrđenih rezultata je mjesec dana od dana održavanja izbora. Izborni štabovi pojedinih političkih stranaka još prije prve objave CIK-a proglasili su pobjede i objavili podatke za veliki broj lokalnih zajednica.

Generalna ocjena na osnovu preliminarnih i nepotpunih rezultata je da su najveće nacionalne stranke uspjele sačuvati vlast u većini općina i gradova, dok pojedine stranke nisu uspjele ostvariti važne izborne ciljeve.

U Republici Srpskoj pobijedilo je SNSD Milorada Dodika čiji su kandidati pobijedili u 45 općina i gradova (70%) u ovom bh. entitetu. Ipak, u Banjaluci će mandat obnoviti dosadašnji gradonačelnik iz opozicionog PDP-a. SDS je zadržao Bijeljinu i Teslić, a za sada vodi i u općinama Lopare, Han Pijesak, Modriča, Gacko, Istočni Stari Grad, Berkovići i Ljubinje.

U općinama grada Sarajeva uglavnom su mandate obnovili kandidati stranaka Trojke (SDP, NiP i NS), dok SDA vodi u Hadžićima, Vogošći i Trnovu. Iz SDA su saopćili kako su imali 26 načelničkih pozicija od prošlih izbora, a da su na ovim izborima dobili 10 novih te izgubili dvije pozicije.

U FBiH, HDZ BiH ostaje na vlasti u Neumu, Ravnom, Čapljini, Stocu, Ljubuškom, Čitluku, Širom Brijegu, Grudama, Posušju, Kupresu, Livnu, Vitezu, Novom Travniku, Usori, Domaljevcu, Orašju i Odžaku. Iz HDZ BiH očekuju i većinu u gradskom vijeću Mostara te presudan uticaj na izbor gradonačelnika kojeg indirektno biraju gradski vijećnici.

CIK je akreditirao 2.085 posmatrača u ime 58 organizacija, a izbore je posmatrala između ostalih i misija ODIHR-a.

Najskuplja kampanja ikada

Građani su birali ukupno 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine općina u Republici Srpskoj, 111 načelnika općina, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u Republici Srpskoj, 32 gradonačelnika te Skupštinu Brčko distrikta. Ukupno 26.089 kandidata se borilo za glasove 3.400.204 birača.

Predizborna kampanja ocijenjena je kao najskuplja ikada za lokalne izbore. Prema monitoringu i procjenama organizacije Transparency International BiH (TIBiH), do 1. oktobra potrošeno je oko 10,8 miliona BAM na oglašavanje na bilbordima, TV i štampanim medijima, Meta platformama kao i na predizborne skupove. Prema riječima TIBiH, ovaj iznos predstavlja samo dio troškova jer nisu uključena sredstva potrošena u završnici izborne kampanje, kao ni oblici oglašavanja koje nije moguće procijeniti i za koje ne postoje dostupni podaci.

Osim brojnih plakata, štandova, ali i gužve na cestama zbog radova i obnavljanja puteva, predizbornu kampanju su obilježile prakse zloupotrebljavanja javnih resursa, zloupotrebe djece u političke svrhe, nuđenja popusta, besplatnih ljekarskih pregleda, obećanja zapošljavanja, davanja jednokratne pomoći i subvencija, ali i prijetnje. Samo kroz jednokratne subvencije u posljednja tri mjeseca podijeljeno je 60 miliona BAM sa svih nivoa vlasti.

Najmanje govora je bilo o programima političkih stranaka, koji su bili dostupni tek na ponekoj zvaničnoj stranici ili štampanom materijalu. Mnogo toga je rečeno na društvenim mrežama, kao i na predizbornim skupovima, a praksa izbjegavanja suočavanja većine kandidata u debatama zabilježena je i u ovoj predizbornoj kampanji. Obećanja su bila svedena na infrastrukturne projekte, a javnost je svjedočila i etničkim podjelama i kampanjama zasnovanim na diskreditaciji političkih oponenta, pa i govoru mržnje.

Stranke i kandidati su u drugom dijelu kampanje više koristili društvene mreže i općenito online prostor za vlastitu promociju i privlačenje glasača. To je između ostalog, jeftiniji način da se dođe do birača, ali i prostor koji institucije ne mogu sasvim kontrolirati, pa je i mogućnost zloupotreba i zaobilaženja kazni veća, smatraju analitičari.

Tehničke izmjene Izbornog zakona BiH

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit je početkom godine proglasio takozvane tehničke izmjene Izbornog zakona BiH koje podrazumijevaju niz promjena u izbornim pravilima sa ciljem unaprijeđenja integriteta izbornog procesa.

Jedna od izmjena podrazumijeva obavezu za političke subjekte da dostavljaju podatke o svim izvorima novčanih i nenovčanih donacija u kampanji. Ujedno su povećane sankcije za prekoračenje ograničenja izdataka, a uvedena je obaveza podnošenja izvještaja o finansiranju kampanje. CIK je nadležan za nadzor finansiranja stranaka i kampanja te za izricanje sankcija. Međutim, međunarodne organizacije i stručnjaci zabrinuti su zbog kapaciteta CIK-a da provede učinkovit i pravovremen nadzor, s obzirom da raspolaže ograničenim resursima.

Iz nevladinih organizacija su ranije ukazivali da su stranke prethodnih godina prijavljivale znatno manje troškove kampanje od onih koji se utvrde na terenu, jer navodno većina nije imala legalne izvore kojima su mogli opravdati milionske iznose.

Odluka Visokog predstavnika stvorila je i pretpostavke da građani prvi put u istoriji glasaju uz pomoć elektronske opreme, ali ne na svim biračkim mjestima. Naime, CIK provodi četiri pilot projekta u dvadesetak općina i gradova, koji podrazumijevaju elektronsku autentifikaciju i biometrijsku identifikaciju birača, automatski prijenos rezultata, upotrebu optičkih skenera te videonadzor.

Visoki predstavnik također je odlučio da predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora ne smiju biti članovi stranaka. Po prijavama TI BiH, sa liste predsjednika I zamjenika biračkih uklonjeno je više lica (ukupno 41) za koja je utvrđeno da su povezana sa političkim partijama. CIK odbio ukloniti više od 160 lica za koja je TI BiH dostavio dokaze o povezanosti sa političkim partijama. Prema ocjeni TI BiH, tehničke izmjene Izbornog zakona u praksi nisu dale očekivane rezultate kada je riječ o kažnjavanju zloupotrebe javnih resursa i sprečavanju stranačke kontrole nad biračkim odborima.

Kažnjavanje preuranjene kampanje se primjenjuje prvi put na izborima u BiH a i CIK ima veće ovlasti po ovom pitanju.U posljednja 3 mjeseca posmatrači iz nevladinog sektora zabilježili su preko 2570 slučajeva zloupotrebe javnih resursa za izbornu kampanju, odnosno direktnog kršenja izbornog zakonodavstva. Od mjeseca maja do 24. septembra CIK je političkim strankama u BiH izrekao kazne ukupnog uznosa oko 400.000 BAM , uglavnom zbog preuranjene kampanje i zloupotrebe resursa.

Istraživanje je pokazalo da 70 posto građana Bosne i Hercegovine smatra da izbori nisu pošteni, a dio javnosti se nada da će nove izborne tehnologije spriječiti malverzacije. CIK, kao i značajan dio međunarodne zajednice u BiH, optimistično se nada da bi se nove tehnologije mogle implementirati u svim biračkim mjestima na Općim izborima 2026. Dio javnosti s pravom je skeptičan jer se mogu očekivati različite opstrukcije od strane aktera kojima ne odgovaraju pošteni i fer izbori.