Rudnici u BiH ugrožavaju osnovna i ekološka ljudska prava i životnu sredinu

Eksploatacija prirodnih resursa koja se odvija širom Bosne i Hercegovine (BiH) izaziva ogorčenje kod mještana u različitim dijelovima zemlje ali i brojnih udruženja za zaštitu životne sredine. Geološka istraživanja, otvaranje novih i reaktiviranje starih rudnika u različitim općinama u oba entiteta ugrožavaju osnovna i ekološka ljudska prava, imaju negativni uticaj na okoliš i nerijetko krše zakonske propise i procedure

Posljednjih mjeseci najviše pažnje javnosti privuklo je istraživanje za otkrivanje nalazišta mineralnih sirovina u opštini Lopare u entitetu Republika Srpska (RS).

Kompanija Arcore iz Švajcarske, koja je u novembru objavila da je uspješno završila istraživanja, očekuje koncesiju za eksploataciju litijuma i drugih mineralnih sirovina na području ove opštine. Iz kompanije su istakli kako je istraživanje provedeno uz striktno poštovanje zakonske regulative i u skladu sa najvišim geološkim i ekološkim standardima. Na taj način, smatraju, kompanija ispunjava sve uslove za podnošenje zahtjeva za dodjelu koncesije za korištenje ovog evropskog nalazišta mineralnih sirovina. Iz kompanije su saopštili da ležište, koji se istražuje posljednje četiri i po godine, sadrži značajne količine litijum karbonata, magnezijuma, kalijuma i bora – “sirovina budućnosti”, koje su osnovne za proizvodnju baterija za elektromobilnost ili skladištenje energije, u medicini, farmaceutskoj industriji i mnogim drugim oblastima, čije snabdijevanje postaje sve izazovnije.

Najave otvaranja rudnika ove vrste izazvale su veliko negodovanje mještana Lopara i okolnih mjesta, predstavnika lokalne vlasti, kao i stručnjaka i udruženja za zaštitu životne sredine, zbog štetnih uticaja koje bi eksploatacija imala na okoliš i život stanovnika ovog područja.

Nekoliko stotina mještana, aktivista, akademika sudjelovalo je na javnoj tribini o “Uticajima rudarenja litijuma na životnu sredinu i zajednice”, koju su organizovala udruženja za zaštitu životne sredine 10. decembra u Loparama. Profesor Tihomir Knežiček sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli rekao je da je u projekciji iz novembra 2023. konstatovana eksploatacija minerala u narednih 50 godina. “Ako se pođe od pretpostavke da su tačne procjene, nejasno je pitanje na koji način će se odvijati eksploatacija litija. Jako je velika razlika u efektima rudarenja površinskim ili podzemnim putem, a ako se u tom procesu koristi voda – to je onda katastrofa, degradacija tla i vode. Jednako važno pitanje je i gdje će se ta ruda prerađivati, da li u Loparama ili u recimo u Kini?”, upitao je on.

Na tribini je sudjelovao i načelnik općine Lopare Rado Savić, koji je nekoliko dana poslije na Facebooku poručio da je na strani svojih građana i da nije za otvaranje rudnika litijuma na Majevici. Skupština opštine Lopare zaključila je 12. decembra da je protiv rudarenja i eksploatacije litijuma na području opštine Lopare, kao i svih daljih radnji vezanih za realizaciju istog.

Komentarišući istraživanja litijuma na području opštine Lopare, ministar energetike i rudarstva u Vladi RS Petar Đokić u oktobru je rekao da je resorno ministarstvo upoznato sa ovim projektom, ističući da je svaki istraživački projekat koristan za RS. “U ovoj fazi istraživanja potvrđeno je postojanje te sirovine na tom području. Vidjećemo kasnije kako će se ta aktivnost odvijati, daleko je od toga da će doći do eksploatacije i razvijanja proizvodnje. Istraživački projekti do same eksploatacije veoma se razlikuju”, pojasnio je Đokić.

On je tada poručio i da na tom području do sada nije bilo negativnih reakcija stanovništva niti nekih drugih zainteresovanih subjekata. Đokić je dodao da se ovaj projekat odvija dinamikom koja je ranije uspostavljena rješenjem Vlade RS-a.

Novi propisi o geološkim istraživanjima na štetu lokalnih zajednica

Primjedbe zbog iskopavanja litijuma na Majevici imali su i predstavnici opozicije u Narodnoj skupštini RS-a na sjednici 22. decembra, kada je većinom glasova usvojen Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima RS.

Poslanici opozicije istakli su kako se iza kompleksnog naziva krije prodaja zemlje i narušavanje zdravlja građana, posebno na Majevici i Ozrenu, iako se kao cilj zakona navodi stvaranje stimulativnog pravnog okvira za ulaganje u oblast geoloških istraživanja. Tvrde da jedan od glavnih problema leži u činjenici da je entitetska vlada ovim zakonom lokalnim zajednicama oduzela pravo glasa u slučajevima kada se radi eksploatacija određenih ruda i metala na njihovoj teritoriji. Nacrt zakona će biti upućen u javnu raspravu od 60 dana, a za organizaciju javne rasprave bit će zaduženo Ministarstvo rudarstva i energetike RS.

Za predstavnike nevladinog sektora odluka o novim propisima o geološkim istraživanjima je alarmirajuća, jer između ostalog propisuje izbacivanje obaveze zainteresiranih lica da kod dokazivanja riješenih imovinsko-pravnih odnosa moraju da pribave i zaključe pravni posao kod notara. Sporno je i to što se iz procedure izostavlja obaveza pribavljanja mišljenja jedinica lokalne samouprave, koje navodno nemaju kapaciteta da razumiju ozbiljnost tih radova. Aktivisti i stručnjaci strahuju od nepredvidive potencijalne štete zbog geoloških istraživanja, ukoliko dođe do potpune centralizacije u Vladi RS.

Građanski otpor širom zemlje

Građanski aktivizam protiv geoloških istraživanja ruda, otvaranja novih rudnika te intenziviranja iskopavanja u starim rudnicima širom BiH svakim danom postaje organiziraniji i jači.

Nakon uspješne javne tribine u Loparama u novembru, koja je rezultirala službenim stavom gradonačelnika Lopara i Bijeljine da su protiv otvaranja rudnika litija, nevladina organizacija Ozrenski Studenac iz općine Petrovo organizuje 13. januara 2024. okrugli stol pod nazivom „Posljedice geoloških istraživanja i otvaranje rudnika nikla na Ozrenu“ u Boljaniću (Općina Doboj). Očekuje se veliki odaziv budući da nevladine organizacije Ozrena koje se bore protiv otvaranja rudnika nikla Lykos Metals Limited kroz informativnu kampanju podizanja svijesti idu od vrata do vrata mještana na planini Ozren. Organizacije su također pozvale građane susjednih općina iz entiteta FBiH (Maglaj i Gračanica) da učestvuju na okruglom stolu.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS u aprilu prošle godine izdalo je rješenje kojim dozvoljava detaljna geološka istraživanja olova, cinka, nikla, bakra i prateće asocijacije metala na ovom području. Pojedine bušotine nalaze se u neposrednoj blizini privatnih posjeda mještana, pa se najveći broj građana opštine Petrovo protivi geološkim istraživanjima na Ozrenu, gdje se nalazi ova opština, što su pokazali na protestima u novembru.

Građane je podržala opštinska vlast, a geološkim istraživanjima na Ozrenu se protivi i Srpska pravoslavna crkva, čiji je sveštenik u Petrovu rekao da je crkva spremna i da otkupljuje zemljište kako bi spriječila geološka istraživanja. Radovi su nakon novembarskih protesta obustavljeni, mada nosioci dozvole za geološka istraživanja tvrde da je obustava privremena dok Vlada ne potvrdi ispravnost i relevantnost dokumentacije za nastavak radova.

Mediji su izvijestili da su projekti na kojima firma Lykos Metals trenutno radi i za koje posjeduje istraživačke licence locirani u opštinama Petrovo, Mrkonjić Grad (uključujući dijelom Jezero i Šipovo) i Čajniče.

Novi rudnici uglja, kao i reaktivacija starih rudnika ove sirovine, donose probleme u drugim lokalnim zajednicama u BiH. Klizišta ugrožavaju kuće, voda je zamućena, mještani kažu da nisu konsultirani. U mjestu Bašići u blizini lokalnih puteva sada su ambisi, a na mjestu gdje je nekada bila šuma sada je blato i bojazan da će klizište ugroziti kuće u selima. Mještani strahuju od tragedije, potencijalnog napuštanja sela i gube strpljenje. Na preko 1000 hektara nekadašnjeg rudnika Kamengrad, koji je 80-ih godina zapečaćen zbog brojnih klizišta, ugalj kopa firma Lager iz Posušja po osnovu koncesije iz 2015. godine.

Koncesiju za kopanje uglja na Bistrici kod Prijedora ima preduzeće “Drvo-eksport” iz Teslića, a na lokaciji Bukova Kosa, u selu Veliko Palančište nadomak Prijedora, u toku je istraživanje potencijalnog rudnika. Dozvolu za istraživanje također je dobio “Drvo-eksport”. Ova lokacija se ne nalazi u katastru odobrenih istražnih polja entitetskog ministarstva rudarstva, u neposrednoj blizini očajnih i nemoćnih mještana.

Iz kompanije Lager rekli su za Radio Slobodna Evropa kako se pridržavaju svih zakona i propisa, ali se nisu osvrtali na trenutno stanje na terenu. Iz opštine Sanski most su se više puta obraćali Federalnom rudarskom inspektoratu zbog nepravilnosti uočenih u radu koncesionara. Za Inspektorat sve je u skladu sa propisima iako su za medije naveli da su posljednje kontrole izvršene prije pet godina.

Iz ministarstva RS-a o optužbama mještana Bistrice da se ugalj iskopava bez potrebnih dozvola i da se pritom nelegalno uzurpiraju parcele kažu da će nadležni entitetski inspektorat u skladu sa zakonom provjeriti navodne nepravilnosti. Iz inspektorata su najavili da tek planiraju izvršiti kontrole na rudnom kopu kako bi provjerili da li koncesionar radove izvodi u skladu sa tehničkom dokumentacijom i u okviru polja eksploatacije.

U Velikom Palančištu mještani su takođe ogorčeni na vlasti i najavljuju da će se nastaviti odupirati otvaranju rudnika mrkog uglja, jer radovi mogu, kao što su ranije dogodilo, kontaminirati pitku vodu. Navodno su oštećeni i optički kablovi koji najmanje dva sela snabdijevaju signalom interneta, TV-a i fiksne telefonije, a mještani tvrde da su prepušteni sami sebi. Iz entitetskog inspektorata rekli su da koncesionar radove u Velikom Palančištu izvodi u skladu sa propisima, prenijeli su mediji. Zanimljivo je da su odbornici Skupštine opštine Prijedor krajem juna usvojili odluku o obustavljanju radova na Bukovoj kosi, da bi već u septembru dali saglasnost za početak istraživanja.

Razlog za pojačano otvaranje rudnika uglja jeste profit, odnosno rast tržišne cijena uglja na preko 100 eura po toni, dok su koncesione naknade ostale zanemarivo niske, tvrde stručnjaci. Iako je za otvaranje rudnika potrebno više vremena, izrada studija i analiza, dobijanje dozvola i drugo, novi rudnici veoma brzo iz faze dodjele koncesije prelaze na iskopavanje i prodaju rude. “Pojedinac kreće sa eksploatacijom na terenu dosta prije nego što se procedura ekološke dozvole uopšte pokrenula. Ne postoje ni mjere za zaštitu životne sredine a samim time i ekoloških ljudskih prava i to ostaje bez ikakvih sankcija, ili vrlo simboličnih”, rekao je pravni stručnjak Centra za životnu sredinu u Banjaluci Redžib Skomorac, za TV Liberty Radija Slobodna Evropa.

Inače, politika dodjele koncesija u RS je neizbalansirana između javnog interesa i profita i generalno postoji velika pravna praznina u pogledu dodjele koncesija. Stručnjaci kažu i kako je dodjela koncesija nelegitimna zadnjih 17 godina, zbog nepostojanja ažuriranog i usvojenog Dokumenta o politici dodjele koncesija u RS-u, koji je prvi (i jedini) put usvojen 2006. godine. Zakon o koncesijama RS propisuje da se ovaj dokument ažurira i usvaja u entitetskom parlamentu svake tri godine. Međutim, kako se to nije dogodilo od 2006. godine, u pitanju je kršenje Aarhuske konvencije i predstavlja veliki sistemski propust da se pravovremeno uključi javnost.

Vareš i Kakanj u Federaciji BiH

Rudnik kompanije “Adriatic Metals” na području općine Vareš, kako navode aktivisti i stručnjaci, ugrožava obližnju prašumu Trstionicu, zagađuje vodu i zrak, a izgradnjom pristupnog puta uništeno je korito lokalnog potoka. Iako trenutno rudnik upošljava mnogo ljudi, aktivisti i stručnjaci upozoravaju da njegov rad donosi više štete nego koristi, a koncesione naknade su vrlo niske. Ekolozi tvrde da rudnik za eksploataciju cinka, olova i srebra ugrožava vodozaštitne zone i slivove rijeka koje susjednu općinu Kakanj snabdijevaju pitkom vodom.

Dalibor Ballian, redovni profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu, smatra kako su dodjele koncesija problematične na svim nivoima vlasti u BiH. “Federalna vlast je digla ruke od svojih prirodnih resursa, ustupajući ih kantonima. U kantonima onda postavljaju svoje ljude za upravljanje tim koncesijama, koje se dodjeljuju kroz neke koruptivne radnje, a kakve su to radnje – najbolje će vrijeme pokazati. U svakom slučaju ne čeka nas svijetla budućnost ako se na ovaj način nastavi”, sa zabrinutošću ističe profesor Ballian.

Dvije susjedne općine Kakanj i Vareš u sporu su o rudniku koji su na vareškom području pokrenuli britanski investitori. Dok vlast i ekološki aktivisti iz Kaknja tvrde da su im zbog iskopa ugroženi izvori pitke vode, u Varešu odgovaraju da nema straha od zagađenja i da će rudnik donijeti samo ekonomski procvat. U općini Kakanj u 2023. godini održan je niz građanskih protesta na kojima su predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine i aktivisti jasno upozorili da navedeni rudnik ugrožava vodozaštitne zone i slivove rijeka koje opskrbljuju građanke i građane Kaknja pitkom vodom.Iz kompanije Adriatic metals BiH tvrde da su sve procedure prilikom pokretanja rudnika provedene po zakonu, te da su zbog primjedbi iz Kaknja radili i analize koje su, kako kažu, utvrdile da nema ništa sporno.

Pored toga, javnost je u decembru saznala da je Vlada Federacije BiH isključila državne institucije iz procesa donošenja odluka o raspolaganju državnom imovinom, odnosno državnim šumama koje u Varešu krči britanska firma Adriatic Metals.

Državno Pravobranilaštvo navodno je isključeno iz procesa odlučivanja o davanju državnog zemljišta na raspolaganje, odnosno o promjeni namjene državnog zemljišta. U obrazloženju odluke federalni premijer Nermin Nikšić (jedan od potpisnika izjave o državnoj imovini) naveo je da je za isključivanje Pravobranilaštva BiH imao saglasnost visokog predstavnika Christiana Schmidta, prenijeli su brojni mediji. Takav čin u javnosti je ocijenjen kao kontradiktoran I suprotan ranije iskazanim stavovima o tome da je državna imovina isključiva nadležnost državnih institucija. Inače, posljednjih mjeseci pitanje državne imovine jedno je od ključnih političkih pitanja u BiH.

Povodom odluke Vlade FBiH o prenamjeni šumskog zemljišta, pet europarlamentaraca je 21. decembra prošle godine uputilo upozoravajuće pismo Visokom predstavniku Christianu Schmidtu. U pismu – koje potpisuju Tineke Strik, Dietmar Koster, Viola von Cramon-Taubadel, Thijs Reuten i Gwendoline Delbos-Corfield – izražava se primarno veliki interes i zabrinutost zbog rješavanje pitanja državne imovine u BiH. Pored toga, europarlamentarci su upozorili da ova odluka i njeno provođenje mogu uzrokovati razorne posljedice na bh. šume, šumsko zemljište, rijeke, poljoprivredno zemljište i druga prirodna bogatstva.