EU fondovi: surađivati preko granica za bolje ceste, usluge, prevenciju

Posljednjih godina EU podržala je preko 1500 prekograničnih i regionalnih razvojnih projekata (“Interreg”) u jugoistočnoj Europi, koji su provedeni u sklopu kohezijske politike. Gdje i na što su bila usmjerena ova ulaganja? Pregled podataka

Posljednjih godina, Europska unija u sklopu svoje kohezijske politike potrošila je preko 8,3 milijarde eura na prekograničnu i regionalnu suradnju. Ova sredstva iskorištena su za više od 6700 različitih projekata, prema podacima preuzetim s europske platforme Kohesio koji se odnose na razdoblje 2014. – 2020. (kohezijska politika prati sedmogodišnje cikluse, trenutni ciklus započeo je 2021.).

EU podržala je svaki od spomenutih prekograničnih i regionalnih projekata u prosjeku s 1,2 milijuna eura, dok su jedan dio ostalih sredstava, uglavnom oko 25 posto ukupnog iznosa, izdvojile države, regije i ostali subjekti. Velika većina projekata (98 posto) dobila je manje od pet milijuna eura od EU, a samo 26 projekata imalo je na raspolaganju europska sredstva u vrijednosti većoj od 10 milijuna eura.

Države članice EU u jugoistočnoj Europi sudjelovale su u 1547 prekograničnih i regionalnih projekata: svaka država bila je uključena u stotine različitih projekata, od Cipra (144 projekta) do Slovenije (600).

Konkretno, zemlje regije sudjelovale su u 820 projekata provedenih u sklopu prekograničnih programa, za koje je EU ukupno izdvojila više od 1,04 milijarde eura. Prekogranične programe (u stručnom žargonu “Interreg A”) provode parovi zemalja, koje zajedno osmišljavaju i realiziraju projekte od zajedničkog interesa. Programi prekogranične suradnje postoje za svaki par država članica EU u jugoistočnoj Europi koje dijele kopnenu granicu te za Italiju i Hrvatsku, Italiju i Grčku, i Grčku i Cipar.

Gdje se najviše ulaže?

Ako pogledamo brojke, vidjet ćemo da se među prekograničnim programima u jugoistočnoj Europi koji su u razdoblju 2014. – 2020. najviše koristili europska sredstva ističu programi između Rumunjske i Bugarske te oni između Rumunjske i Mađarske.

Program Rumunjska-Bugarska dobio je apsolutno najviše EU sredstava od svih programa u regiji, ukupno 231 milijun eura. Svi veliki projekti provedeni zahvaljujući ovim sredstvima bili su usmjereni na poboljšanje prometa, naročito u regiji koju presijeca Dunav. Cestovna mreža modernizirana je te razvijena u nekoliko mjesta u rumunjskim okruzima Mehedinti, Dolj, Giurgiu i Costanza, kao i u bugarskim pokrajinama Pleven i Dobrič. Pored lokalnog prometa, spomenuta sredstva iskorištena su za poboljšanje prometa na duge veze, doprinijevši tako izgradnji europske mreže TEN-T .

Program Rumunjska-Mađarska dobio je od EU 173 milijuna eura, odnosno 391.000 eura za svaki kilometar granice između dviju zemalja, što je proporcionalno najviša vrijednost u regiji. Naime, najveći prekogranični projekti u kojima je sudjelovala Rumunjska bili su oni s Mađarskom, i obrnuto. Četiri projekta između Rumunjske i Mađarske dobila su više od 10 milijuna europskih sredstava: jedan je imao za cilj razvoj cestovnih veza između rumunjskog okruga Arad i mađarskog Bekesa, drugi je težio poboljšanju ginekoloških i neonatalnih zdravstvenih usluga u Bukureštu i Segedinu, dok su preostala dva doprinijela poboljšanju bolničke infrastrukture i promicanju turizma u rumunjskom okrugu Satu Mare i mađarskoj regiji Szabolcs-Szatmár-Bereg.

Izdašna sredstva dodijeljena su i programu Grčka-Bugarska u okviru kojeg su provedena čak 132 različita projekta, iako je 37 posto sredstava bilo usmjereno na svega tri inicijative. Ističe se projekt CrossBo , koji je dobio 33 milijuna eura, što je apsolutna najviša vrijednost među prekograničnim i regionalnim projektima koje je EU odobrila u razdoblju 2014. – 2020. U sklopu projekta financirana je izgradnja 3,3 kilometra ceste u blizini grčko-bugarske granice, duž linije koja spaja Xanthi s Plovdivom. Prijelaz preko Rodopa na ovoj mjestu zahtijeva izgradnju šest vijadukata i tunela. Ova inicijativa dio je projekta koji su dvije vlade dogovorile prije izvjesnog vremena a koji je usmjeren na izgradnju novih cestovnih poveznica (ukupno tri) preko grčko-bugarske granice. Ostali grčko-bugarski projekti financirani znatnim europskim sredstvima bili su usmjereni na prevenciju i zaštitu od poplava u pograničnim područjima, prije svega u slivovima Evrosa i Strume.

Projekti između Italije, Hrvatske i Slovenije

Italija je bila uključena u 1174 prekogranična i regionalna projekta odobrena u razdoblju 2014. – 2020., od kojih je 605 provedeno u sklopu bilateralnih programa koji Italiju povezuju sa svakom od država s kojima graniči te s Hrvatskom, Grčkom i Maltom.

S preko 188 milijuna eura, program Italija-Hrvatska drugi je po iznosu dobivenih sredstava posle onog između Rumunjske i Bugarske. Naime, od osam najvećih Interreg projekata u kojima je sudjelovala Italija, šest je bilo usmjereno na suradnju s Hrvatskom. Za Hrvatsku su također najveći projekti bili oni s Italijom.

Konkretno, projekt FIRESPILL , koji je od EU dobio 14 milijuna eura, pomogao je Italiji i Hrvatskoj da ublaže štete uzrokovane prirodnim katastrofama zahvaljujući postupcima i alatima za učinkovitije upravljanje izvanrednim situacijama, uključujući one koje pogađaju obje obale Jadrana. Druga dva velika talijansko-hrvatska projekta također su bila fokusirana na upravljanje prirodnim katastrofama: STREAM koji se bavio poplavama i AdriaClim posvećen prilagodbi klimatskim promjenama u priobalnim područjima. Ostali značajni projekti između dvije države bili su usmjereni na prometne sustave: prekogranični putni promet, ekološka održivost luka i razvoj malih luka.

S otprilike 319.000 eura iz EU fondova po kilometru granice, prekogranični program Italija-Slovenija jedan je od onih koji su dobili najviše sredstava u jugoistočnoj Europi. Najznačajniji projekti, od kojih je svaki dobio preko tri milijuna eura, bili su usmjereni na razvoj prekogranične suradnje u zdravstvu te na poboljšanje prekograničnih željezničkih veza i održive mobilnosti.

Dok je suradnja između Italije s jedne i Slovenije i Hrvatske s druge strane bila značajna kako u apsolutnim tako i u relativnim brojkama, prilično malo sredstava uloženo je u prekogranični program između Slovenije i Hrvatske. Kao i u ostatku jugoistočne Europe, glavni napori bili su usmjereni na prevenciju rizika od poplava.

Regionalni programi

Pored bilateralnih programa suradnje, države članice EU u jugoistočnoj Europi bile su uključene u niz projekata provedenih u sklopu regionalnih programa (“Interreg B”), prije svega onih u kojima sudjeluju države srednje Europe te mediteranske i dunavske regije, a u manjoj mjeri i u onima posvećenim alpskoj regiji, jadransko-jonskom području te programu Balkan-Mediteran (BalkanMed).

U sklopu ovih programa, platforma Kohesio navodi preko šesto projekata u kojima je sudjelovala jedna ili više zemalja jugoistočne Europe u razdoblju 2014. – 2020. Na temelju podataka dostupnih na platformi nije međutim moguće zaključiti koliko je sredstava bilo konkretno usmjereno na regiju a koliko je bilo posvećeno ostalim zemljama uključenim u slične inicijative. Pojedinačni projekt ove vrste koji je dobio najviše sredstava jeste onaj usmjeren na promicanje EU strategije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR ) s 9,8 milijuna eura koje su iskoristili subjekti u Grčkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.