Kohezijska politika, više radnih mjesta i razvoj u razdoblju 2021. – 2027.

Početkom svibnja Europska komisija objavila je radni dokument o potencijalnom utjecaju kohezijskih fondova u državama članicama u tekućem sedmogodišnjem financijskom razdoblju. Kakve su gospodarske perspektive zemalja jugoistočne Europe?

1,3 milijuna novih radnih mjesta i rast BDP-a na razini EU od 0,5 posto do 2029. Ovo su predviđanja Europske komisije o potencijalnom utjecaju kohezijske politike na europske regije. Tijekom sedmogodišnjeg razdoblja 2021. – 2027., 378 milijardi eura namijenjenih kohezijskoj politici bit će uloženo u 379 programa, doprinoseći tako stvaranju konkurentnije, socijalnije i inkluzivnije Europske unije. Ukupna vrijednost ulaganja iznosi 545 milijardi eura, uzimajući u obzir i doprinose država članica. Kada je riječ o kategorijama korisnika kohezijskih sredstava, bit će osigurana potpora za gotovo 850.000 poduzeća te poboljšanje energetske učinkovitosti za 723.000 domova, dok će 16,4 milijuna europskih građana dobiti pristup čistoj vodi.

Nakon što je pokazala sposobnost prilagodbe izazovima koje je u posljednje tri godine postavila pandemija, kohezijska politika vraća se dostizanju svog prioritetnog cilja, odnosno prevazilaženju socijalnih i gospodarskih neujednačenosti među regijama unutar Europske unije, u nadi da će doprinijeti značajnom gospodarskom oporavku i dobrobiti europskih građana. Srž kohezijske agende je provođenje zelene i digitalne tranzicije u kontekstu postizanja cilja klimatske neutralnosti do 2050. Slijede važni planovi vezani uz suzbijanje trenutačnih negativnih demografskih trendova i povezanih posljedica u području zapošljavanja, osposobljavanja i pristupa javnim uslugama.

Imajući u vidu nedavno iskustvo s pandemijom i rat u Ukrajini, značajan financijski poticaj usmjeren je na slabije razvijene regije i države članice EU, u cilju jačanja njihove otpornosti i sposobnosti suočavanja sa šokovima koji dolaze spolja. Regijama s BDP-om po stanovniku nižim od 75 posto EU prosjeka namijenjena su sredstva vrijednosti oko 207 eura po stanovniku na godišnjoj razini, dok za najrazvijenije regije ta brojka iznosi 21 euro.

Perspektive zemalja jugoistočne Europe

U državama članicama ulaganja su fokusirana na ključna područja kohezijske politike, u skladu s lokalnim teritorijalnim potrebama. Prema procjenama Komisije, regija Sjevernog Egeja u Grčkoj predvodi kada je u pitanju potencijalni pozitivni utjecaj kohezijskih fondova, s predviđenim porastom BDP-a od 6 posto. Na razini država članica, prednjači Hrvatska s predviđenim rastom BDP-a od 4 posto, slijede Bugarska i Rumunjska s rastom od 3 posto.

Fokusirajući se na pojedinačne zemlje, Hrvatska je među glavnim korisnicama izdašne potpore u sklopu kohezijske politike, s 298 eura po stanovniku na godišnjoj razini. Jedno od glavnih područja u koja se ulažu kohezijska sredstva jeste povezanost, s gotovo jednom milijardom eura namijenjenom razvoju održivih infrastruktura, uključujući modernizaciju 84 kilometra želježničke pruge, koja će dovesti do povećanja broja korisnika od preko 200.000 na godišnjoj razini.

Bugarska se pak ističe među državama članicama koje su najosjetljivije na klimatske promjene, s obzirom da ima energetski intenzivno gospodarstvo i infrastrukture niže kvalitete u odnosu EU prosjek. Među raznim investicijama, posebna pažnja posvećena je vodovodnoj mreži i obnovi ekosustava i bioraznolikosti. Predviđa se da će preko 1,8 milijuna građana Bugarske dobiti bolji pristup javnoj vodovodnoj mreži te da će biti izgrađeno, odnosno obnovljeno 167 kilometara cesta, a gotovo 4000 stambenih objekata dobit će potporu za poboljšanje energetske učinkovitosti.

S druge strane, na primjeru rumunjskih regija može se promatrati postepeno približavanje prosječnom BDP-u na razini Unije, čemu su doprinijela izdašna ulaganja promovirana u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2014. – 2020. Iako teritorijalne neujednačenosti još uvijek nisu u potpunosti prevaziđene, vidljivo je da rumunjske regije hvataju korak s razvijenijim europskim područjima, o čemu svjedoči činjenica da je BDP po stanovniku porastao s 52 posto u odnosu na EU prosjek u 2010. na 72 posto u 2020. Sredstva izdvojena za Rumunjsku iz proračuna EU povećana su za 7 milijardi eura u odnosu na prethodno financijsko razdoblje. Značajan dio ovih sredstava namijenjen je poboljšanju cestovne i održive infrastrukture, prije svega izgradnji, odnosno obnovi 424 kilometra željeznice u okviru transeuropske mreže TEN-T, doprinoseći tako integraciji zemlje u jedinstveno tržište.

U kontekstu kohezijske politike, Cipar se smatra slabije razvijenom regijom, koja tijekom proteklog desetljeća nije uspjela sustići ostatak Europe. Ustrajne socijalne i gospodarske razlike vidljive su u području zapošljavanja i razine obrazovanja, povećavajući rizik od siromaštva i socijalne isključenosti. Značajna sredstva iz Europskog socijalnog fonda+ (ukupno 222 milijuna eura) namijenjena su mjerama za podizanje opće razine vještina i podršku aktivnim politikama rada.

Naposljetku, kada je u pitanju Grčka, regionalne neujednačenosti porasle su u posljednjem desetljeću, te sve grčke regije bilježe BDP po stanovniku niži za 90 posto u odnosu na EU prosjek. Sve regije, osim Atike i Južnog Egeja, smatraju se nerazvijenim. Kohezijska sredstva dodijeljena Grčkoj namijenjena su hvatanju u koštac s postojećim strukturnim izazovima, uključujući razvoj vještina, u cilju olakšavanja pristupa tržištu rada, posebno za mlade ljude. Ukupno 6,5 milijardi eura namijenjeno je poticanju zapošljavanja i socijalne inkluzije ranjivih skupina.