Osijek (paparugaruga/flickr)
Branimir Glavaš, bivši general Hrvatske vojske i svojedobno jedan od najmoćnijih političara u Hrvatskoj, koji je 2008. osuđen za teške ratne zločine počinjenje u Osijeku, odlukom Ustavnog suda, ponovno je na slobodi
Glavaš, do prije tri dana, bio je slobodan samo u Bosni i Hercegovini, gdje je izdržavao zatvorsku kaznu od osam godina, kad je Županijski sud u Zagrebu opozvao tjeralicu koja je za njim bila raspisana. Tako da se Glavaš sada može slobodno vratiti u Hrvatsku, a njegov povratak u Osijek očekuje se sljedeće nedjelje, 1. veljače.
Vrhovni sud, koji po nalogu Ustavnog suda sada mora ponovno postupati, može potvrditi svoju raniju presudu od osam godina, može kaznu smanjiti, ali je i povećati. Također, postoji mogućnost da Županijskom sudu u Zagrebu naložiti ponovno suđenje, ali isto tako može i ukinuti njihovu presudu, pa Glavaša osloboditi svake krivnje. Ustavni je sud, naime, nakon četiri i pol godine koliko je ondje stajala Glavaševa tužba, zaključio da je u suđenju bilo proceduralnih propusta kojima su prekršena njegova ljudska prava.
Nekoliko pravnih stručnjaka s kojima smo razgovarali, smatraju da će Vrhovni sud najvjerojatnije potvrditi svoju raniju odluku (osam godina zatvora), ili je u najboljem slučaju za Glavaša smanjiti na onoliko koliko je odležao u zatvoru, što bi moglo značiti pet godina.
Glavaševo puštanje na slobodu i mogućnost da u ponovljenom postupku bude posve oslobođen krivnje, u Hrvatskoj je, a naročito u Osijeku, izazvala dvojake reakcije. Među njegovom pristašama, dijelu ratnih suboraca i članovima njegove stranke (HDSSB), zavladala je prava euforija, ali i želja za osvetom. Na svojoj službenoj Facebook stranici, Glavaš je objavio fotografiju petero obješenih uz tekst osme božje zapovjedi - ne reci lažna svjedočanstva na bližnjega svoga i dodatak kako je one koju su tu zapovijed prekršili stigla "božja kazna". Kasnije se zbog toga ispričao, no vrlo jasna poruka je poslana.
Među obiteljima žrtava nastupilo je ogorčenje što je Glavaš na slobodi i što postoji mogućnost da ga u ponovnom postupanju hrvatsko pravosuđe oslobodi. Smatraju da pravda nije zadovoljena i da za strašne ratne zločine koji su nedvojben počinjeni, bude li Glavaš oslobođen, na kraju nitko neće biti kriv.
Glavaš je 2008. zajedno s još petero bivših pripadnika Zbora narodne garde (preteče Hrvatske vojske) osuđen za više likvidacija civila, mahom pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj. Dva zločina, pri tom, bila su posebno okrutna. Oni će kasnije, tokom istrage i suđenja, u medijima biti nazvani "slučaj garaža" i "slučaj selotejp". U "slučaju garaža" srpski civili bili su dovođeni u garaže pored zgrade u kojoj je bilo Glavaševo zapovjedno mjesto. Ondje su ispitivani, mučeni, udarani kundacima, a neki od njih bili su prisiljeni piti sumpornu kiselinu iz automobilskih akumulatora. U "slučaju selotejp", pak, radilo se o seriji likvidacija civila koji su odvođeni iz svojih domova i ispitivani u podrumu jedne od kuća u središtu grada. Ondje su im, nakon ispitivanja i fizičkog zlostavljanja, ruke i usta vezani ljepljivom ambalažnom trakom, a potom su odvezeni na obalu Drave i likvidirani metkom u potiljak.
Suđenje Glavašu, kao i istraga koja je tome prethodila, išli su vrlo teško. Glavaš i njegove pristaše, kao i odvjetnici koji su ga zastupali na sudu, tvrdili su da se protiv njega vodi politički motivirani proces iza kojeg stoji tadašnji premijer Ivo Sanader i vrh Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Glavaš je do 2005. bio jedna od najmoćnijih političkih figura u Hrvatskoj: imao je čin generala Hrvatske vojske (čin mu je oduzet nakon presude za ratni zločin), u više mandata bio je zastupnik u Saboru, a obnašao je i dužnost osječko-baranjskog župana. No, njegova stvarna moć proizlazila je iz činjenice da je bio jedan od osnivača HDZ-a, stranke Franje Tuđmana koja je pobijedila na prvim višestranačkim izborima 1990. Uz to, Glavaš je o sebi uspio izgraditi i mit da je kao ratni zapovjednik obrane Osijeka najzaslužniji što taj grad nije doživio sudbinu Vukovara.
Međutim, 2005. Glavaš dolazi u sukob s Ivom Sanaderom i zajedno sa svojim najbližim suradnicima biva izbačen iz HDZ-a. Odmah će osnovati svoju stranku - Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje - i postići uspjeh na parlamentarnim izborima: ući će u Sabor. Nedugo nakon toga, započet će istraga o ratnim zločinima u Osijeku.
Kad je u svibnju 2008. osuđen na 10 godina zatvora, pobjegao je u Bosnu i Hercegovinu i ondje u rodnim Drinovcima izgradio ogromnu vilu u kojoj je slobodno živio sve do potkraj 2010. kada je – temeljem sporazuma Hrvatske i BiH - počeo izdržavati kaznu u Zenici.
No, Glavaš će ubrzo uspjeti da ga se iz Zenice prebaci u Mostar gdje su uvjeti izdržavanja kazne bili neusporedivo blaži. Ondje će dočekati presudu Ustavnog suda i iz zatvora će biti pušten 20. siječnja ove godine.
Kad se već nalazio u bijegu, hrvatski Vrhovni sud kaznu mu je s 10 smanjio na osam godina zatvora. Dok se čekala odluka Vrhovnog suda u Hrvatskoj je buknula velika afera kada je otkriveno da su njegovi pristaše skupljali novac kojim su namjeravali podmiti suce Vrhovnog suda. Tri osobe, iz kruga njegovih prijatelja zbog toga su osuđene, no istraga nije otkrila tko su bili suci za koje su skupljali novac.
Sada se tom istom Vrhovnom sudu vraća presuda na ponovno odlučivanje. S obzirom na sve što se događalo tijekom istrage i suđenja Glavašu, kao i nakon izricanja prvostupanjske presude, sve su opcije moguće, uključujući i onu da ga sud potpuno oslobodi krivnje.
