Hrvatski otoci: Otra, razvojna agencija

Na Cresu i obližnjem Lošinju brojni projekti vezani uz teritorijalni razvoj promoviraju se zahvaljujući podršci Europske unije. Ali ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez onih kojima je stalo do budućnosti lokalnih zajednica

U centar Cresa stižemo kasno popodne, boje već jenjavaju u smiraj zimskog dana. S Ugom Toićem, voditeljem agencije za lokalni razvoj OTRA , sastajemo se u blizini sjedišta creske Zajednice Talijana , smještenog u prestižnoj Kneževoj Palači (Palazzo Pretorio) renoviranoj prije desetak godina.

“Ovo sjedište snažno je priželjkivao moj otac Nivio”, priča nam Ugo Toić nakon što smo sjeli za stol u jednom od malobrojnih kafića otvorenih u gradu van sezone. Toliko snažno da je na svečanom otvaranju obnovljene palače 2013. – Nivio Toić preminuo je nekoliko godina ranije – vrpcu presjekla upravo njegova supruga Božena, u znak počasti i priznanja čovjeku koji je bio ne samo apotekar i gradonačelnik nego i glavni animator lokalne zajednice.

Toić nam priča na talijanskom koji je još uvijek prožet dahom i materijalnošću mora, kamenja povijesnih središta naseljenih područja otoka i krških visoravni. Tu i tamo, u želji da pojasni određeni pojam, ubacuje pokoju riječ na hrvatskom. “Možete zamislite da se ovdje osoba koja dolazi s kopna naziva ‘furešt’, od talijanske riječi ‘forestiero’ [stranac], dok se oni koji dolaze iz otočnih sela nazivaju ‘venški’[varijanta riječi ‘vanjski’]”.

Nakon izvjesnog vremena provedenog izvan otoka, Toić, agronom po struci, odlučio je vratiti se kako bi se posvetio lokalnom razvoju. “Nisam uspio ostati vani, morao sam se vratiti”, priča nam, ističući privlačnost ovih marginalnih, ali ujedno jedinstvenih područja.

“OTRA, agencija koju vodim, obuhvaća 50 posto naselja u gradovima Cres i Mali Lošinj”, objašnjava Ugo te dodaje: “Još 1980-ih, u vrijeme Jugoslavije, u Malom Lošinju postojao je centar koji se bavio razvojem jadranskih otoka. Imao je kontakte i s Ujedinjenim narodima te je početkom 1990-ih, zahvaljujući japanskoj financijskoj podršci, realizirao program upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom arhipelaga”.

Aktivnosti su se vremenom fokusirale isključivo na razvoj srednjeg i malog poduzetništva, da bi potom u potpunosti usahnule. Od centra je ostalo tek prazno ime sve dok se, početkom 1990-ih, između ostalog zahvaljujući naporima Uga Toića, nije krenulo u revitaliziranje nasljeđa centra i pokretanje agencije OTRA u cilju promoviranja nove strategije razvoja dviju općina – u ime sinergije i suradnje na europskoj razini.

Trenutno u agenciji OTRA Ugo radi sa svoja dva suradnika. “No ovisi o tome koliko imamo tekućih projekata. Sada smo u izvjesnom smislu u fazi zastoja, na pola puta između projekata iz prethodnog sedmogodišnjeg razdoblja kohezijske politike EU i onih novih. Doduše pripremamo dva nova projekta Interreg Italija-Hrvatska , jedan je posvećen valorizaciji kulturne baštine arhipelaga putem virtualne stvarnosti I mogućnosti da se ‘posjeti’ otok kakav je bio u 15. stoljeću, dok je drugi usmjeren na ispitivanje mogućnosti pružanja potpore startupima in loco”.

Iz našeg razgovora jasno proizilazi da se, nasreću, gospodarstvo otoka Cresa velikim dijelom temelji na turizmu. Ova činjenica nipošto se ne može zanemariti, posebno imajući u vidu da je tijekom posljednjih godina turizam omogućio visok stupanj blagostanja. Međutim, ako se teži održivom razvoju i pružanju mogućnosti mještanima koji ne iznajmljuju nekretnine turistima da ostanu živjeti na otoku tijekom cijele godine, potrebno je proširiti pogled. “Često se čuju priče o startup inkubatorima, no oni su uvijek osmišljeni za urbana središta. Mi bismo željeli shvatiti – objašnjava Ugo – mogu li funkcionirati i na otocima i u ruralnim područjima. O ovom pitanju diskutiramo sa sveučilištima u Rijeci i Trstu. Ovdje je kvaliteta života visoka. Pitamo se, izmeđ ostalog, postoji li mogućnost privlačenja stručnjaka koji mogu raditi na daljinu”.

Ugo Toić se potom osvrće na kritične aspekte bavljenja planiranjem i razvojem na području poput creskog. “Kada je riječ o održivosti, potrebno je uzeti u obzir brojne aspekte, kako ekonomske i ekološke tako i one socijalne. Zateknem se kako raspravljam s prijateljima o činjenici da čišćenje soba koje se iznajmljuju turistima često ne biva povjereno osobama s regularnim ugovorom. Obezbjeđivanje pravedne naknade ovim osobama dio je održivosti našeg sustava”. Ugo također ističe činjenicu da blagostanje koje donosi turizam često vodi u inertnost. “Ovdje je teško razmišljati pet ili deset godina unaprijed, stomak je prepun”, kaže Ugo.

S druge strane, planiranje zasigurno ne nedostaje u općini koja tijekom godine broji nešto više od 3000 stanovnika. Dva nedavno pokrenuta projekta svojim nazivima upućuju na ideju arhipelaga koji objedinjuje otoke Cres i Lošinj.

Via Apsyrtides je staza namijenjena ljubiteljima planinarenja koja presijeca arhipelag od sjevera prema jugu. Apsirtidi antički je naziv za cresko-lošinjski arhipelag i potječe od imena grčkog junaka Apsirta, koji je upravo na ovom otočju stradao od ruke Jazona i Medeje.

Prva dionica rute uređena je i promovirana u sklopu projekta Interreg Italija-Hrvatska 2014. – 2020. “Ove staze su sve posjećenije – kaže Ugo – između ostalog zahvaljujući posebnoj web stranici koju smo napravili”.

Apsyrtides također je naziv nedavno osnovane zadruge koja je sebi postavila zahtjevne ciljeve. “U ovoj inicijativi sudjeluju dvije općine arhipelaga, nekoliko lokalnih tvrtki i brojni građani. Cilj je stvaranje tzv. energetske zajednice usmjerene na vlastitu proizvodnju i potrošnju zelene energije”, objašnjava Ugo.

Zadruga je nedavno, putem online platforme, pokrenula prikupljanje sredstava za kupovinu zemljišta koje je županijskim prostornim planom već predviđeno za izgradnju fotonaponske elektrane. “Postavili smo sebi cilj da prikupimo 60.000 eura, no za nekoliko tjedana uspjeli smo prikupiti više od 100.000 eura , što nije zanemarljiv rezultat za zajednicu koja broji svega nekoliko tisuća stanovnika. Ideja je nastala 2018. kada smo, zahvaljujući interesovanju europarlamentarca Tonina Picule, sudjelovali u inicijativi Europske komisije Smart Islands . Uvršteni smo među šest pilot otoka u cilju definiranja agende ekološke tranzicije, koja je potom usvojena 2019. godine. Sada smo počeli provoditi spomenutu agendu: energetska zadruga plod je ovih napora”, objašnjava Ugo i dodaje: “Agendu koordinira agencija OTRA, no upravljanje se temelji na participativnom pristupu, o čemu između ostalog svjedoči zadruga. Odlučili smo izabrati ovaj pravni status upravo zbog toga da bi svaki dioničar imao pravo glasa, bez obzira na uloženi kapital. Cilj nam je predlagati projekte u području energetske tranzicije koji mogu imati snažan utjecaj na zajednicu”.

Kao i u ostalim dijelovima Europe, Ugo Toić i članovi zadruge “Apsyrtides” sada čekaju da država u cijelosti implementira europske uredbe koje se tiču energetskih zajednica. Da bi svoj projekt proveli do kraja, potrebno je da Hrvatska, nakon izmjena dvaju zakona u području energetike, usvoji povezane provedbene propise. “Već godinu dana ništa se ne miče. U Hrvatskoj svi čekaju spomenute propise, no mi u međuvremenu idemo naprijed”, ističe Toić.

Još nije ni osam sati navečer, ali lokal u kojem se nalazimo uskoro se zatvara. Prije nego što se rastanemo s Ugom, odlazimo u ured agencije OTRA, udaljen nekoliko desetaka metara, u prizemlju zgrade koja se naslanja na crkvu sv. Marije Snježne, trobrodnu baziliku u blizini luke. Već je mrak, upaljena svjetla u uredu obasjavaju nekoliko radnih stolova i veliki središnji stol na kojem su poredani razni dokumenti u više primjeraka. U pitanju su kopije koje sljedeći dan trebaju biti predane za jedan natječaj. Svuda oko nas rijetka tišina – toliko daleka od vrvećih ljetnih večeri. Gospa s djetetom u bareljefu na portalu crkve čini se zahvalnom.