Mladi političari povezani u regionalnu mrežu za unaprjeđenje suradnje

Nedavno organizirana druga skupština u Sarajevu podignula je mrežu stranačkih pomladaka u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu i Srbiji na višu razinu, zagovarajući regionalnu suradnju i poštivanje ljudskih prava

U sklopu Youth Summita u Sarajevu od 14. do 16. Listopada, organizirana je druga skupština Mreže stranačkih organizacija mladih (Mreža). Regionalna mreža pomladaka političkih stranaka osnovana je na poticaj Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR), koja ima svoje nacionalne organizacije u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Kosovu i Srbiji. Ova udruga u zagovaranju i zaštite ljudskih prava u regiji, prepoznala je važnost suradnje i komunikacije među političkim akterima navedenih država nekadašnje Jugoslavije. S obzirom kako je riječ o udruzi koju vode mladi, uspostavljena je suradnja s pomlatcima političkih stranaka u regiji. Kao najbitnije ciljeve na kojima se mora raditi u regiji, koja je prije 20 godina prošle kroz oružane sukobe, jesu bolja komunikacija među strankama i političkim akterima, koja bi dovela do prekogranične suradnje. Također, želja je podignuti razinu ljudskih prava i njihova poštivanja u regiji.

Na ovoj drugoj skupštini u Sarajevu sama Mreža je podgnuta na višu razinu. S obzirom da YIRH služi isključivo Tajništvo Mreže i pomaže u tehničkom smislu, Mreža je postavljena pomoću svojeg temeljnog dokumenta – Statuta. Taj je Statut na ovoj skupštini poboljšan, konkretiziran te su uspostavljene stalne radne grupe koje će raditi u razdoblju između godišnjih Skupština Mreže. Radne grupe su ustrojene po tematskom ključu – ljudska prava, regionalna suradnja mladih, osnaživanje stranačkih pomladaka, jačanje kapacitete Mreže – i većim dijelom odražavaju ciljeve zbog kojih je Mreža i uspostavljena. Predstavnici pomladaka po radnim grupama radit će na razvijanju strategija za njihovo poboljšanje te organizaciju  aktivnosti u svrhu postizanja ciljeva svake od radnih grupa. Tako radna grupa vezana uz temu ljudskih prava planira organzirati konferencije, projekcije i okrugle stolove povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava 10. prosinca.

Na isti datum godinu dana ranije su članice mreže organizirale svoju prvu zajedničku akciju u nacionalnim parlamentima u Zagrebu, Sarajevu, Podgorici i Prištini. Tada je u Hrvatskom saboru organiziran okrugli stol koji je raspravljao o aktualnim problemima vezanim uz zaštitu ljudskih prava u Hrvatskoj. Na okruglom stolu su sudjelovali predstavnici 5 parlamentarnih stranaka, uključujući vladajuću stranku lijevog centra, Socijaldemokratsku partiju Hrvatske (SDP). U sklopu radne grupe koja ima za cilja osnživanje stranačkih pomladaka, organizirat će se treninzi za tjecanje osnovnih političkih vještina, kao i za upoznavanje s nadolazećim problemima u regiji, kao što je izbjeglička kriza.

Također na skupštini u Sarajevu, mreži su se priključili pomlatci 10 novih političkih stranaka iz regije: jedne iz Srbije, 3 iz Bosne i Hercegovine i 6 iz Crne Gore. Tako je s onima koji su ranije pristupili, prilikom osnivanja Mreže u ožujku 2014., broj članica Mreže porastao na 31: iz Crne Gore 11, Bosne i Hercegovine 8, Srbije 6, Hrvatske 5 i s Kosova jedna stranka. Značajne stranke čije organizacije mladih nisu dosada postali članovi mreže su Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) iz Hrvatske, Srpska napredna stranka (SNS) iz Srbije i Stranka demokratske akcije (SDA) iz Bosne i Hercegovine. S obzirom kako je riječ je o vladajućim strankama (SNS i SDA) ili najpopularnijoj stranci (HDZ) u vlastitim država, Mreža ima želju i navedene stranke uključiti u svoj rad.

Jedan od glavnih koordinatora cijele inicijative ispred YIHR-a, 28-godišnji Josip Ivanović iz Zagreba, dodatno je pojasnio neke od ciljeva zbog kojih je Mreža i osnovana.

„Cilj je podignuti razinu zaštite ljudskih prava, kao i političku kulturu u regiji, zato što očito postoje neke stvari oko kojih se stranke slažu, oko toga da bi trebalo poraditi na prekograničnoj suradnji i komunikaciji među stranačkim organizacijama mladih u regiji,“ rekao je.

„Cilj je bio uvjeriti stranke, odnosno njihove pomlatke, da se dogovore oko nečega. Zbog toga je Inicijativa mladih za ljudska prava pripremila Deklaraciju o predanosti mreži u kojoj smo identificirali 6 točaka oko kojih nema spora,“ objasnio je Ivanović.

Predstavnici stranačkih  na kraju su to stranke potvrdile i potpisale na plenarnoj sjednici Deklaraciju o predanosti mreži. 6 točaka oko kojih su se stranke složile su: edukacija mladih političara i političarki o ljudskim pravima i važnosti njihova zagovaranja; poticanje prekogranične razmjene znanja i iskustava; trening osnovnih političkih vještina; jačanje regionalne suradnje politički aktivnih mladih ljudi po pitanju suočavanja s prošlošću i tranzicijske pravde; ostvarivanje veće participacije mladih u procesu stvaranja i donošenje politika; i podizanje standarda političke komunikacije među mladima.

„Upravo točka mobilnosti mladih se pokazala kao jako bitna i za naše djelovanje, jer na ovu skupštinu članovi s Kosova nisu mogli doći, upravo zbog viznog režima, odnosno zato što Bosna i Hercegovina ne priznaje Kosovo kao državu,“ objasnio je Ivanović.

„Iznenađujuće je bio dobar odaziv stranaka desne orijentacije, koje su, doduše, uglavnom iz Bosne i Hercegovine i Srbije,“ rekao je, dodavši kako je to važno  s obzirom da svojevrsne „ideološke mreže“ već postoje, a ovo je prilika da se stranke koje ne potpadaju pod istu ideologiju ipak zajedno okupe i pokušava iskoristiti potencijal za njihovu suradnju.

„Želja je da tako okupimo one stranke koje vide potrebu za nekim civilizacijskim tekovinama, da npr. osuđuju ratne zločine, da potiču prekograničnu suradnju i da prepozaju zajednički interes u tome,“ zaključio je.

Ivanović spominje kako je jedna od zanimljivih tema o kojoj još nije dovoljno razgovarano je prenošenje iskustava stranaka i institucija koje su prošle procese EU mehanizama, odnosno Hrvatske u ovom slučaju.

„To bi se konkretiziralo kroz identifikaciju mehanizama koji se mogu prenijeti na druge države; da se prenose znanja i iskustva. Kroz rad na toj nekoj osnovnoj i općenitoj razini, osvarit će se ciljevi na nekoj drugoj razini samih stranačkih organizacija mladih. Tako postoji potencijal pojave svijesti o potrebi izbjegavanja političkih ucjenjivanja među strankama ili makar među njihovih organizacijama mladih,“ rekao je Ivanović.

„Možda je to malo naivno ili idealistički gledano, ali mi vjerujemo da se mogu stvoriti mehanizmi i svijest da se politička podmetanja i ucjene ne mogu koristiti među strankama i državama u regiji, pa da npr. Hrvatska koči ulazak Srbije u EU,“ zaključio je Ivanović.

Zamjenik predsjednice omladine Liberalne stranke Vojvodine (LSV), Nenad Vezmar istaknuo je svoj osobni motiv za sudjelovanje. Vezmar važnost vidi u razvijanju suradnje s kolegama iz drugih stranaka.

„Motiv omladine LSV-a jeste umrežavanje sa ostalim omladinama iz regiona, uspostavljanje odnosa, razvijanje saradnje i razmena iskustava iz dosadašnjeg delovanja,“ rekao je.

Jure Zubčić iz Foruma mladih SDP-a iz Hrvatske zastupa stav kako je bitno sudjelovanje u svakom konstruktivnom dijalogu.

„Smatram kako razmjenom iskustava možemo pomoći jedni drugima te svakako da organizacije poput ove povećavaju razinu političke kulture,“ rekao je.

Naglasio je važnost „konstantne komunikacije članica mreže“ te podrška projektima regionalnog i europskog karaktera i podizanje svijesti o pitanju ljudskih prava i njihovom kršenju.

Milica Ristović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) smatra kako je mreža jedinstvena, jer je „prva organizacija koja povezuje mlade iz različitih političkih partija, različitih opredjeljenja“.

Ristović vidi Mrežu kao jedinstvenu priliku za povezivanje na regionalnoj razini, a to je uvijek izuzetno važno zbog dijeljenja iskustava i primjera dobre prakse, s obzirom da se sve zemlje susreću s istim problemima.