Jadransko-jonska regija: u potrazi za ekološkim koridorima

Što su zelene infrastrukture i ekološki koridori i kako mogu doprinijeti poboljšanju kvalitete okoliša u Jadransko-jonskoj regiji? O tome smo razgovarali sa Senadom Oprašićem, šefom Odsjeka za zaštitu okoliša pri Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i koordinatorom jednog od tematskih područja u sklopu Strategije EU za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

Europska komisija definira zelene infrastrukture kao “strateški planiranu mrežu prirodnih i poluprirodnih područja s različitim ekološkim obilježjima koja je osmišljena i kojom se upravlja na način koji omogućuje pružanje širokog spektra ekosustavskih usluga”. Zelene infrastrukture, prema definiciji koju daje Europska komisija, obuhvaćaju “zelene prostore (ili plave prostore, ako je riječ o vodnim ekosustavima) i ostale fizičke elemente kako u kopnenim područjima (uključujući obalne regije) tako i u onim pomorskim”.

“Zelene infrastukture su od ključnog značaja za poboljšanje kvalitete okoliša, a samim tim i kvalitete života s obzirom da potiču osmišljavanje prirodnih rješenja za aktualne probleme, pružajući brojne ekosustavske usluge, uključujući održavanje, balansiranje, prečišćavanje i krugotok hraniva. Njihova primarna uloga je jačanje otpornosti okoliša pred izazovima vezanim uz zagađenje i ubrzavanje procesa obnove oštećenog okoliša”, ističe Sedan Oprašić, koordinator radne skupine za okoliš u sklopu makroregionalne strategije EUSAIR.

S obzirom da sedam od devet zemalja koje pripadaju Jonsko-jadranskoj regiji ima izlaz na more, EUSAIR poklanja posebnu pažnju zelenim i plavim infrastrukturama. “Europska unija je prepoznala značaj koncepta ‘plavog koridora’ u kontekstu mjera koje je neophodno poduzeti u cilju poboljšanja povezanosti ekoloških mreža i stvaranja uvjeta za održivo ribarstvo i održivu plovidbu u morskim ekoregijama. Sljedeći korak je primjena ove ideje na nacionalnoj i lokalnoj razini. U sklopu EUSAIR-a razvili smo važne alate za postizanje pomenutog cilja zahvaljujući projektima poput EUSAIR Facility Point i PORTODIMARE ”, objašnjava Oprašić.

Jadransko-jonska regija predstavlja značajan izvor bioraznolikosti koji je, međutim, izložen konstantnim pritiscima. “U cilju usklađivanja sa strategijom EU o bioraznolikosti, 30 posto Jadrana mora biti zaštićeno, a 10 posto strogo zaštićeno. Trenutačno je zaštićeno samo 3,75 posto Jadrana, a strogo zaštićeno 0,07 posto. EUSAIR je, upravo u sklopu projekta Facility Point, posvećena uspostavljanju prekograničnih zaštićenih morskih područja. Kada je riječ o regionalnim vlastima, od ključnog je značaja razvijanje svijesti o nužnosti uspostavljanja pomenutih područja u cilju očuvanja tradicionalnog ribarstva”, dodaje Oprašić, ističući da stvaranje mreže zaštićenih morskih područja bitno utiče i na ekonomiju.

Cilj strategije EU za bioraznolikost do 2030. je zaustavljanje gubitka bioraznolikosti i obnova svih ekosustava do 2050. godine. Strategija definira akcije koje Europa treba poduzeti radi postizanja tog cilja, počev od obnove bioraznolikosti do 2030. godine, u skladu sa Agendom 2030 Ujedinjenih nacija. Strategija EU je usvojena u svibnju 2020. uzimajući u obzir posljedice pandemije i osmišljena je kao ključni alat u kontekstu oporavka država članica EU. U tom smislu, EUSAIR ima važnu ulogu u poticanju prekogranične saradnje u uspostavljanju i očuvanju zaštićenih područja. Zaštita bioraznolikosti koju promovira EUSAIR prepliće se sa ciljevima mreže Natura 2000 vezanim uz zaštitu prirodnih staništa i biodiverziteta, naročito kada je riječ o ugroženim i rijetkim biljnim i životinjskim vrstama. Mreža Natura 2000, koja obuhvaća 18 posto kopnenih i 8 posto morskih područja, predstavlja europsko lice zelenih infrastruktura. Jedna teritorijalna analiza Jadransko-jonske regije, objavljena 2020. godine, pokazuje da je u ovoj makroregiji mreža Natura 2000 veoma rasprostranjena: u državama članicama EU koje pripadaju Jadransko-jonskoj regiji nalazi se 3027 područja (ukupno 117.993 km²) uvrštenih u mrežu Natura 2000, dok je u zemljama kandidatima za članstvo u EU zaštićeno ukupno 1338 područja (16.894 km²).

Makroregionalna strategija EUSAIR ima brojne dodirne točke s ostalim europskim politikama, što olakšava usklađivanje politika zemalja članica sa pravnom stečevinom EU (tzv. acquis communautaire). Dakle, EUSAIR može odigrati važnu ulogu u ispunjavanju zahtjeva za članstvo u EU, kako pokazuje jedno nedavno objavljeno istraživanje o ulozi strategije EUSAIR u procesu proširenja na Zapadni Balkan koje je OBCT proveo u saradnji sa Centrom za istraživanje međunarodne politike (CeSPI ).

Strategija EUSAIR ima bitnu ulogu i na području zaštite okoliša gdje je nadnacionalna dimenzija naročito evidentna. “Ako uzmemo primjer ekoloških koridora, vidjet ćemo da oni prevazilaze nacionalne granice. Usvajanje tog koncepta doprinosi promoviranju povezivanja zemalja Zapadnog Balkana i čitave Jadransko-jonske makroregije”, zaključuje Senad Oprašić. Dakle, zelene infrastrukture mogu postati važan alat i prilika za pomak na putu ka proširenoj i zelenijoj Europi.