Proizvodnja i prerada

Najznačajnije organske proizvodnje na Balkanu

U skoro svim zemljama u regionu najveći i najznačajniji dio proizvodnje vezan je za voće (trešnje, jagode, maline, borovnice, kupine), aromatično i ljekovito bilje, te neke vrste žitarica.

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj je dostigla značajne dimenzije i nastavlja da raste. Pozitivni rezultati registrovani su i u Albaniji, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji, kada su u pitanju određene vrste kultura.

U sektoru stočarstva, najkonkretniji pomaci su učinjeni u Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori, naročito, kada je u pitanju uzgajanje ovaca i koza. Proizvodnja meda, koja predstavlja primjer uspješnosti u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, ima snažnu tradiciju u cijelom regionu i veliki potencijal razvoja proizvodnje organskog meda kao niša proizvoda.

Tabela 17. Proizvodnja i prerada

Izvor: intervju sa ekspetima iz regiona, literatura, institucionalne web stranice, OFIS

Proizvodnja voća: izvoz u Srbiji i okrug Arilje

Proizvodnja voća je jedan od najvažnijih i tradicionalno najstabilnijih sektora u poljoprivredi Srbije, stoga nije slučajno, što se organska proizvodnja u početku vezivala za ovaj sektor. Prvi izvoz organskih proizvoda počeo je 2006. godine u saradnji sa BCS OKo (njemačko kontrolno tijelo) koji je sertifikovao prve količine smrznutog voća (borovnice, maline, šljive, trešnje i jabuke) za švajcarsko tržište (EU – OFIS, 2006). Od 2006. godine sertifikovana površina zemljišta pod voćem je znatno porasla, a izvozni sektor organske proizvodnje se brzo raširio i na druge evropske zemlje: Njemačka, Velika Britanija, Italija, Holandija, Poljska (EU – OFIS).

Posmatrajući sveukupnu proizvodnju voća, može se konstatovati da je Srbija postigla odlične rezultate u izvozu malina plasirajući se kao prvi svjetski izvoznik u 2009.-oj sa količinom od 63.000 tona i prometom od preko 200 miliona dolara. U Arilju, u Šumadiji, nastao je takozvani okrug malina sa više od 5.000 malih i srednjih proizvođača, visokoproduktivnim zasadima, tržištem rada koje svake godine privlači više od 200.000 sezonskih radnika i organizovanom mrežom za skladištenje i zamrzavanje (R. Karajkov, 2010). Tako uspješna proizvodnja trpi velika ograničenja zbog nedostatka adekvatne infrastukture i prerađivačkih kapaciteta. Upavo iz tih razloga najveći dio malina se izvozi u zamrznutom stanju. Distribucija svježeg proizvoda mogla bi donijeti veći prihod s obzirom na prodajnu cijenu koja je znatno viša, ali koja iziskuje da proizvod stigne do kupca u roku od dva dana, što je teško izvesti, kako zbog već navedenih problema u infrastrukturi tako i zbog birokratsko –administrativnih procedura u međunarodnom transportu (R. Karajkov, 2010).

Tabela 18. Proizvodnja voća: organske površine zemljišta u Srbiji, 2009. godine

Izvor: GIZ, 2011

Maslinovo ulje: albanska proizvodnja

Proizvodnja i prerada maslina u Abaniji, koja pokriva oko 8% od ukupne poljoprivredne površine, ima dugu tradiciju, čemu svjedoče njeni maslinjaci. Stabilan rast broja novih zasada, i prioritetni položaj ovog sektora u okviru Strategije za razvoj poljoprivrede i prehrambenih proizvoda 2007. – 2013., jasno govori o investiciji vlade u ovom sektoru. Tek posljednjih godina proizvodnja je usklađena sa standardima važnih lokalnih i međunarodnih distributera, kako po pitanju kvaliteta, tako i pakovanja. Ovi napori su uloženi zahvaljujući prije svega Udruženju albanskih proizvođača prehrambenog ulja (Albanian Alimentary Oil Association/AOA) koja se uz podršku Agencije Sjedinjenih Američkih Država za međunarodni razvoj (United States Agency for International Development/USAID) i Holandske razvojne organizacije (Netherlands Development Organization/SNV), angažovala na promovisanju kvalitetne proizvodnje i prerade maslina, te podstakla proizvođače iz sektora da se okrenu međunarodnom tržištu. U okviru programa „Promocija izvoza SIPPO“ (Swiss Import Promotion Programme) 2003. godine počela je proizvodnja, sertifikacija i izvoz organskog maslinovog ulja, koja je omogućila pionirima u proizvodnji (Shkalla), uz sertifikaciju izdatu od strane IMO (švajcarski organ za kontrolu), prvi izvoz na švajcarsko tržište, koje je naknadno postalo glavna referenca za proizvođače albanskog organskog ulja. Od 2007.godine sertifikaciju albanskog maslinovog ulja za švajcarsko tržište vrši Bio-inspecta, koja je prisutna od 2004. godine u sektoru ljekovitog bilja zahvaljujući saradnji sa Albinspekt-om.

Tabela 19. Ukupna proizvodnja maslinovog ulja (organska i tradicionalna) u Albaniji od 2000 – 2009 

Izvor: Istat, 2011

Voće, povrće i žitarice: organska proizvodnja u Hrvatskoj

U Hrvatskoj od 2002. do 2009. godine površina zemljišta pod organskim usjevima žitarica i voćnjacima pokazala je značajne pomake. Usjevi žitarica su porasli sa 50 ha u 2002. godini na skoro 10.000 ha u 2009.godini, dok su voćnjaci sa 30 ha dostigli skoro 1.300 ha. U porastu su i pašnjaci koji su od 2006. godine premašili 2.000 ha sertifikovane površine. Čak je i proizvodnja grožđa i maslina, dva proizvoda s povećanom dodatnom vrijednosti, nakon nepromjenjivosti duži vremenski period, pokazala važne znakove aktivnosti u periodu 2008.-2009.

Tabela 20. Površine pod organskom poljoprivredom u Hrvatskoj 2002.-2009

Izvor: „Hrvatska na BioFach-u 2009“