BiH: mogu li državne institucije zaustaviti Dodika?

Politička, sigurnosna i pravna neizvjesnost u BiH kulminirala je u srijedu 5. marta kada je predsjednik Republike Srpske (RS) potpisao ukaze o proglašenju četiri zakona koja je nekoliko dana ranije usvojila Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), a kojima se zabranjuje djelovanje džavnih pravosudnih i policijskih agencija na području entiteta RS

Pravne, sigurnosne i političke nedoumice koje su nastale stupanjem na snagu ovih zakona djelimično su riješene privremenom mjerom Ustavnog suda BiH koji je zabranio primjenu spornih zakona. Aktivnosti i izjave zvaničnika RS u prethodnim danima uznemirile su javnost a posebno povratničku populaciju u ovom entitetu. Međunarodna zajednica i javnost u BiH budno prate kako će se situacija odvijati i da li će državne institucije imati snagu za adekvatan odgovor.

Ustavni sud BiH donio je 7. marta privremenu mjeru i zaustavio primjenu zakona koje je donijela NSRS, a kojima se između ostalog zabranjuje rad Suda BiH, Tužilaštva BiH, policijske Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Konačnu odluku o ustavnosti pomenutih zakona Ustavni sud će donijeti u narednom periodu, a u međuvremenu ih je suspendovao kako bi se izbjeglo ugrožavanje ustavnog poretka BiH. Ovom privremenom mjerom potvrđen je i pravni uslov za krivično gonjenje aktera koji su donijeli ove zakone.

Ofanziva na državne institucije

Neustavni entitetski zakoni proistekli su iz zaključaka NSRS koji su doneseni ubrzo nakon izricanja prvostepene osuđujuće presude Suda BiH protiv Dodika. Predsjednik RS-a je 26. februara nepravosnažno osuđen na godinu dana zatvorske kazne i na zabranu obavljanja bilo koje političke funkcije, uključujući rukovodeće funkcije i poziciju predsjednika SNSD-a, zbog neizvršavanja odluka Visokog predstavnika za BiH.

Umjesto u sudnici, Dodik je sa svojim saradnicima i pristalicama čekao presudu na mitingu u Banjaluci, gdje je, nezadovoljan odlukom Suda, najavio rušenje ustavno-pravnog poretka države BiH.

“Grdno su se zeznuli sa ovim što su uradili u Sarajevu, od danas vam nema više BiH koju ste vi zamišljali”, rekao je između ostalog Dodik obraćajući se prisutnina sa pozornice.

Reakcija njegovih najbližih saradnika nije bila ništa manje radikalna i opasna. Pod Dodikovim vodstvom, NSRS je istog dana usvojila skandalozne zaključke, odbacila presudu protiv Dodika, kao i postupak pred Sudom BiH te odluke Visokog predstavnika Kristijana Šmita. NSRS je pozvala entitetsku Vladu da pripremi zakone o zabrani djelovanja državnih pravosudnih institucija i SIPA-e na području RS-a.

Antiustavne aktivnosti nastavljene su kroz sastanke sa srpskim kadrovima koji su na rukovodećim funkcijama u centralnim državnim institucijama. Najveći skandal bio je prošireni kolegij MUP-a RS-a sa Dodikom koji je održan 2. marta, na kojem je između ostalih prisustvovao direktor SIPA-e Darko Ćulum.

Na pitanje novinara kako će spriječiti institucije BiH da djeluju u RS-u, Dodik je prošle sedmice rekao “zabranjeno je, zna se gdje je entitetska linija. Ako pređu, biće vraćeni u Federaciju, ako pruže otpor biće silom izbačeni”. Dodik je takođe najavio da će kancelarije državnih institucija u RS-u biti zatvorene.

Sigurnosni izazov i pravni vakuum

U sigurnosnom pogledu najviše zabrinutosti izazvala je zabrana djelovanja SIPA-e na teritoriji RS-a jer se ovim zakonom suprotstavlja djelovanje dvije oružane formacije, odnosno policije RS-a i operativnih snaga SIPA-e. Iako je Ustavni sud stavio van snage zakon koji se odnosi na zabranu SIPA-e i time djelimično smirio užarenu političku i sigurnosnu situaciju, i dalje u javnosti postoje mnoge nedorečenosti.

Građane je posebno uznemirila informacija da je osoblje SIPA-e napustilo ured u Banjaluci u petak ujutro, iako je ostalo nejasno po čijem nalogu i pod kojim okolnostima. Iz institucija nema konkretnih informacija o ovim dešavanjima niti o planovima djelovanja, pa su javnost i mediji prepušteni različitim špekulacijama što dodatno produbljuje krizu i neizvjesnost.

Analitičari pretpostavljaju da je napuštanje zgrade od strane uposlenih SIPA-e bio rezultat Dodikovih nastojanja da stvori privid da zakoni koji su upravo stupili na snagu djeluju. Od ponedeljka su svi uposlenici ureda SIPA-e u Banjaluci redovno na svojim radnim mjestima, preneli su mediji.

Podrška Dodiku i neprimjereno miješanje u unutrašnja pitanja BiH

Dodika je podržao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je na dan izricanja presude hitno došao u Banjaluku i pridružio se neprikladnim ocjenama presude Suda BiH. Za Vučića nisu problem zaključci NSRS koji podrivaju ustavnopravni poredak BiH, nego presuda suda susjedne države koja zabranjuje političko djelovanje njemu bliskog Dodika.

Nakon Vučića, neposredno prije usvajanja antiustavnih zakona u Banjaluku je stigao patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji se sastao sa Dodikom i predstavnicima entitetske vlasti i tako dao blagoslov potezima rukovodstva RS-a. Sastanci sa Vučićem i patrijarhom ohrabrili su Dodika i njegove najbliže saradnike na još agresivnije antidržavno djelovanje i retoriku.

Zbog masovnih protesta u Srbiji Vučiću i njegovoj vlasti ne odgovara bavljenje unutrašnjim problemima, za njih je prioriternije uplitanje u političku situaciju u BiH kojim samo produbljuju krizu koju je proizveo Dodik. Sinhronizovano rade na narativu da su RS i Srbija pod napadom stranih neprijatelja, u čemu im pomažu režimski mediji sa obje strane rijeke Drine.

Dodika je nakon presude otvoreno podržala i posjetila crnogorska delegacija predvođena predsjednikom skupštine Andrijom Mandićem, a u jeku krize Dodik je dobio podršku i Orbanove Mađarske.

Zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Levente Magyar posjetio je 3. marta Dodika u Banjaluci i rekao da se protiv predsjednika RS “vodi politička hajka”. Magyarove izjave podrške Dodiku izazvale su diplomatski skandal.

Mađarski funkcioner je u posjetu trebalo da dođe vojnim avionom Mađarskih snaga odbrane, kojem je međutim ministarstvo odbrane BiH na vrijeme zabranilo ulazak. Član tročlanog predsjedništva BiH Željko Komšić je mađarskom ambasadoru u BiH saopćio da BiH u budućem periodu neće davati nikakva odobrenja za ulazak mađarskih vojno-policijskih snaga u BiH, a da će od vojne misije Althea biti zatraženo izuzimanje mađarskog kontingenta koji je prisutsn u BiH u sklopu EUFOR-a.

Prethodno su mediji objavili informaciju da su uoči izricanja prvostepene presude Dodiku u BiH ušli mađarski specijalci kako bi obavili vježbe sa pripadnicima policije RS-a, što je dodatno uznemirilo javnost.

Podrška Dodiku i njegovim potezima od strane Rusije u okviru multilateralnih foruma UN-a i OSCE-a potpuno je očekivana. Punu i bezrezervnu podršku rukovodstvu RS-a izrazio je i Ogranak ruskog moto-kluba Noćni vukovi iz ovog entiteta.

Zbog spornih zakona i poteza predstavnici opozicije u RS-u, iako ne svi , oštro su kritikovali vlast predvođenu Dodikom. Za njih nema dileme da se radi o suludom avanturizmu osuđenom na propast koji može biti koban za SNSD-ovu vlast, te da je riječ o kršenju dejtonskog mirovnog sporazuma koji garantuje RS. Odbili su svojim glasanjem davati legitimitet najnovijim odlukama.

Djelovanje aktuelne vlasti u RS-u oštro su odbacili nekadašnji borci Vojske RS-a okupljeni u Udruženju "Veterani odbrambeno-otadžbinskog rata RS".

Dodik se ne boji nove krivične odgovornosti i procesuiranja od strane pravosudnih institucija BiH koje želi obesmisliti. Nakon privremene mjere Ustavnog suda BiH poručio je da će RS primjenjivati svoje neustavne zakone bez obzira na odluku suda, te se pozvao na ranije usvojeni zakon NSRS do neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Dodik smatra da je u pitanju odbrana i vraćanje na “izvorni Dejton” koji je već godinama za njega jedini mjerodavan ustavni okvir. Institucije čiji rad želi zabraniti u RS za njega i pristalice ne postoje u “izvornom Dejtonu” pa su zato neustavne i prepreka normalizaciji stanja. Kao što u “izvornom Dejtonu” ne postoji Distrikt Brčko, jedno od ključnih pitanja u ostvarivanju secesionističkih namjera.

S druge strane, pravni stručnjaci podsjećaju da su ove institucije formirane u skladu sa Ustavom i dogovorom dva entiteta u državnim zakonodavnim organima te da ih nije moguće jednostrano proglasiti nevažećim.

Kako izaći iz krize?

Državne institucije, posebno pravosudne, sada su na testu jer se od njih očekuje najviše u cilju zaustavljanja Dodika i sankcionisanja odgovornih za antiustavne i antidejtonske aktivnosti.

Konkretnih poteza međunarodne zajednice i OHR-a za sada nema, samo osude usvajanja antiustavnih zakona u RS-u i podrivanja ustavnopravnog poretka BiH.

Međunarodna zajednica je do sada uglavnom tolerisala Dodikove antidržavne aktivnosti, a njegove najnovije, ujedno i najradikalnije napade na Dejton i Ustav prepustila je domaćim pravosudnim institucijama i za to im daje punu podršku. BiH je kao država dobila snažnu podršku SAD-a, Evropske Unije, kao i pojedinačnih zemalja članica te NATO saveza. Evropski parlament je za srijedu zakazao raspravu o trenutnoj situaciji u BiH.

Tužilaštvo je objavilo da od decembra vodi istragu protiv pojedinaca zbog narušavanja ustavnog poretka BiH. Milorad Dodik kao predsjednik entiteta, te predsjednik Vlade RS Radovan Višković i predsjedavajući NSRS Nenad Stevandić dobili su prošle sedmice od Tužilaštva BiH poziv na saslušanje i to kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka, ali do sada se nisu odazvali pozivu. Ukoliko se Dodik ne pojavi ni nakon novog poziva na saslušanje, mogao bi uslijediti nalog za privođenje.

Politička hipokrizija

U međuvremenu, nakon izricanja prvostepene presude Dodiku, u utorak 4. marta održana je sjednica Vijeća ministara BiH na kojoj su prisustvovali ministri iz Dodikovog SNSD-a i podržali državni budžet koji ide na dalje usvajanje u državni parlament i tako pokazali besprizorno licemjerje i selektivnost u odnosu prema državnim institucijama.

Analitičari su komentirali da je Dodik orkestrirao napad na državne institucije koje su zapravo njemu lično prijetnja, mobilizirajući pri tome režimske medije i svoje pristalice da kreiraju sliku da se brani RS i srpski narod.

U sjeni ustavne krize ostala je činjenica da je NSRS usvojila i Zakon o Posebnom registru i javnosti rada organizacija civilnog društva, poznat i kao “zakon o stranim agentima”. Tako je vlast ušla u otvoreni obračun s civilnim društvom i nezavisnim medijima čiji su osnivači nevladine organizacije i koji su već ranije proglašeni agentima i neprijateljima RS. Ustavni sud BiH je u petak van snage stavio i ovaj zakon.

Privremenom mjerom suspendovane su i dopune Krivičinog zakonika RS prema kojima se krivično gone svi službenici iz RS-a koji u organima BiH ne budu poštovali odluke entitetskih organa i institucija, odnosno Dodikove pozive da napuste poslove u državnim institucijama.

Javnost u neizvjesnosti prati šta će se dalje dešavati.