Nastavak rušenja institucija BiH: Politički pritisci na Ustavni sud BiH

Trend političke krize u Bosni i Hercegovini (BiH) se nastavlja, a ovog puta intenzivirano je osporavanje djelovanja i odluka Ustavnog suda BiH (USBiH) od strane političkih predstavnika entiteta Republika Srpska (RS), predvođenih entitetskim predsjednikom Miloradom Dodikom

Prijedlog zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u entitetu RS, kojeg su brojni domaći i međunarodni akteri ocijenili kao udar na institucije države i integritet USBiH, usvojili su po hitnom postupku poslanici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na 8. Vanrednoj sjednici u utorak 27. juna. Zakon je predložen nakon što USBiH nije ispunio uslove iz ultimatuma koji je istekao prošle sedmice, a koji su politički predstavnici i institucije RS-a dali USBiH: da povuče odluku kojom je odlučivanje u ovoj pravosudnoj instituciji od sada moguće prostom većinom, a ne obavezno glasovima sudija iz oba entiteta. Sudeći po političkom ambijentu i stabilnoj većini u NSRS, izvjesno je da će Prijedlog zakona biti i usvojen.

“Neprimjenjivanje odluka USBiH je prva mjera, sljedeća mjera je zabrana rada SIPA-e i djelovanja Tužilaštva BiH i Suda BiH na teritoriji RS-a jer oni nisu ustavno konstituirani, nemaju ustavni osnov. Oni su represivni organi prema RS-u. Međutim, ukoliko se desi politički dogovor, nećemo poduzeti te mjere", najavio je Dodik na raspravi o zakonu u NSRS u utorak 27. juna.

Predsjednik Dodik rekao je i da je donošenje Prijedloga zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH kamen temeljac budućih odluka koje će taj entitet donositi u smislu što većeg osamostaljivanja. Predstavnici opozicije tokom rasprave rekli su da je to potencijalno opasan put i problematizirali primjenjivost predloženih zakonskih odredbi.

“Ustavni sud se ponaša bahato i antisrpski”, poručio je Dodik medijima na konferenciji na kojoj je ranije postavljen ultimatum, a kojoj nisu prisustvovali predstavici opozicije u ovom entitetu. Najavio je da će institucije entiteta u državnom parlamentu kandidirati Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji predviđa izbacivanje trojice sudija koji su stranci. RS bi birala trojicu, FBiH još šest, a Zakon će propisati da kvorum mora da podrazumijevaju učešće svih, te da u odluci mora da bude jedan glas Srbina, Hrvata i Bošnjaka kako bi ona bila validna.

“Ako se ne prihvati na razmatranje zakon, to znači da želite nastaviti sa degradacijom RS-a do uništenja”, dodao je entitetski predsjednik i naglasio da to čine sa uvjerenjem da se priprema situacija da se “entitetu RS otme imovina”.

Odlukom o izmjeni Pravila Ustavnog suda BiH od 19. juna, koja je sporna Dodiku i njegovim partnerima, obrisana je odredba člana 39. sa namjerom da se spriječi blokada ove pravosudne institucije. Izbrisana odredba predviđala je da je za održavanje plenarne sjednice potrebno prisustvo najmanje trojice sudija koje je izabrao Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i najmanje jednog sudije kojeg je izabrala NSRS. Iz Ustavnog suda BiH su u pratećem saopćenju istakli da je to reakcija na vanredne okolnosti u kojima se Ustavni sud našao zbog političkih pritisaka na potpredsjednika Zlatka M. Kneževića, sa namjerom da se spriječi blokada ove pravosudne institucije.

U zaključcima NSRS-a iz prošle sedmice u vezi sa "neustavnim djelovanjem USBiH" pozivaju se, između ostalog, predstavnici ovog bh. entiteta da se povuku iz rada državnog Parlamenta ukoliko ne bude usvojen Zakon o USBiH, kao i Zakon o izboru sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava (ECHR). Usvojen je i zaključak o povlačenju sudija iz reda srpskog naroda iz USBiH.

Sadašnje odredbe, koje potiču još iz Daytona, predviđaju da USBiH ima devet sudaca. Četvoricu imenuje Parlament Federacije BiH (FBiH), a dvojicu NSRS. U praksi se iz FBiH biraju dvije osobe hrvatske i dvije bošnjačke nacionalnosti, dok se iz RS-a biraju dvije osobe srpske nacionalnosti. Troje sudaca imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava – strance koji ne mogu biti iz susjednih zemalja.

Iako je USBiH jedini organ u BiH koji nema etničku odrednicu kod glasanja, za donošenje odluka, prema Ustavu BiH, potrebno je pet glasova. Istovremeno, Dodik i partneri smatraju kako su odluke neustavne bez učešća predstavnika Srba u USBiH.

U USBiH trenutno je samo jedan sudija iz entiteta RS, a radi se o Zlatku Kneževiću, koji bi trebalo da se penzioniše prijevremeno do kraja ove godine, kako pišu mediji, nakon ranijih poziva iz NSRS-a da se povuče iz ove institucije.

Drugi sudija iz RS, Miodrag Simović, otišao je u penziju još u novembru 2022. godine, kada je napunio 70 godina. NSRS još uvijek nije imala sjednicu da izabere njegovu zamjenu. U USBiH nedostaje još jedan sudija iz FBiH koji još uvijek nije imenovan zbog političkih nesuglasica u ovom entitetu. USBiH može donositi odluke čak i bez Kneževića, ako se povuče, smatraju pravni stručnjaci. Sud trenutno broji sedam članova, a čak i da brojka padne na šest, odluke se mogu donositi.

USBiH je prošle sedmice u saopćenju podsjetio Predstavnički dom Parlamenta FBiH i NSRS da već deset, odnosno sedam mjeseci nisu izvršili svoju ustavnopravnu obavezu i izabrali sudije koji trenutno nedostaju u Ustavnom sudu, čime, kako kažu, otežavaju rad Ustavnog suda. Službenici Ustavnog suda BiH potvrdili su medijima da nemaju namjeru odgovarati na Dodikove ultimatum ili bilo šta dodavati na saopštenje od prije nekoliko dana.

Bivši predsjednik ovog suda Mato Tadić je za pojedine medije istakao da bi ovakav politički pritisak definitivno mogao na koncu da se odrazi i na samu funkcionalnost Ustavnog suda BiH, koji je u 28 godina postojanja bio jedna institucija kojoj se moglo pozavidjeti upravo na funkcionalnosti, kada su u pitanju institucije države BiH.

Ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović ocijenio je za lokalnu televiziju usvajanje zakona o neprimjenjivanju odluka USBiH kao “državni udar” i "početak pravne secesije" entiteta od države, a kazo je i da se radi o najdubljoj krizi od Dejtonskog mirovnog sporazuma na koju država i međunarodna zajednica moraju reagovati.

Mogu li se sankcionisati politički nasrtaji na državne institucije?

Krivični zakon BiH predviđa da je nepoštivanje odluka USBiH krivično djelo, čega je Milorad Dodik svjestan jer je to i spomenuo na jednoj od posljednjih konferencija kada je govorio o Ustavnom sudu. Poručio je da iz Federacije BiH igraju na kartu da je to krivično djelo ali da se i to može riješti, na način da će se donijeti određene odluke u NSRS koje će dati imunitet svima onima koji ne poštuju odluku Ustavnog suda na teritoriji RS-a, prenose mediji.

Iako su pritiske na USBiH do sada saopćenjima osudili Ured visokog predstavnika u BiH, Ambasada Sjedinjenih Država, kao i Kancelarija EU u Sarajevu, politički akteri i javnost u BiH očekuju i pozivaju Visokog predstavnika i međunarodnu zajednicu da poduzmu konkretnije mjere u cilju “smirivanja” Milorada Dodika.

Istovremeno, poznato je da Dodik sa svojim partnerima u NSRS već uveliko radi i na tome da se ni odluke Visokog predstavnika u BiH ne poštuju na prostoru entiteta RS. Poslanici entitetske skupštine su na Sedmoj posebnoj sjednici odlučili o izmjenama zakona kojim se uređuje rad Službenog glasnika iz kojeg je obrisana obaveza objave odluka visokog predstavnika.

Predsjedavajući NSRS Nenad Stevandić rekao je kako je “sinhronizovana akcija OHR-a i Ustavnog suda BiH na pokušaje otimanja imovine prekinuta našom odlukom na prethodnoj sjednici da se ne objavjuju odluke OHR-a u službenom glasniku. Smatramo da imamo pravo da se preventivno borimo protiv otimanja imovine i svih odluka koje bi bile neustavne i koje bi remetile sam Dejtonski sporazum koji je entitetima dao imovinu, a ona se sada pokušava problematizovati odlukama Ustavnog suda BiH”.

Inače, reforma Ustavnog suda BiH, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguravanje provođenja njegovih odluka, jedna je od stavki iz 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije (Avis) iz 2019. godine, koje BiH mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu u Evropskoj Uniji. U ranijim godinama podneseno je više Prijedloga zakona o USBiH u parlamentarnu proceduru ali do sada nijedan nije dobio političku podršku potrebnu za usvajanje.