Mostar, izbori nakon 12 godina

Nakon što se posle 12 godina “demokratija vratila” u Mostar, održani lokalni izbori prvi su korak na putu ka dugo očekivanim promjenama u najvećem hercegovačkom gradu

Oko 55 posto registrovanih birača glasalo je na lokalnim izborima u Mostaru 20. decembra i dalo podršku za novi sastav gradskog vijeća što će nakon dugogodišnje blokade rada gradskih vlasti omogućiti nužne promjene.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) osvojila je najviše glasova, pokazali su prvi preliminarni rezultati, a druga po broju glasova je “Koalicija za Mostar” koju čine većinski bošnjačke stranke. Treća po podršci birača je koalicija građanski opredijeljenjih stranaka pod nazivom “Bh. blok”, četvrta Hrvatska republikanska stranka, a peta je koalicija sprskih stranaka “Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar”.

Izbore u Mostaru je posmatralo oko 1.700 aktivista iz političkih partija i nevladinih organizacija a zabilježeni su slučajevi porodičnog glasanja i nemogućnosti pristupa posmatrača, ali generalno bez većih incidenata i nepravilnosti, podaci su nevladinih organizacija okupljenih oko koalicije “Pod lupom”. Ipak, iz Gradskog odbora HDZ-a BiH Mostar tvrde da su glasovi koji su trebali pripasti hrvatskim strankama pokradeni.

Pravo glasa je imalo oko 100.000 birača od čega je to pravo iskoristilo njih oko 53.000. Birali su između 370 kandidata, od čega 22 političke partije, četiri neovisna kandidata, četiri koalicije i jedna lista samostalnih kandidata. Narednih dana se očekuje potvrda rezultata iz Centralne izborne komisije (CIK) koja će pokazati ko će zauzeti 35 mjesta u mostarskom gradskom vijeću koje bi trebalo dvotrećinskom većinom da izabere gradonačelnika.

Birači su glasali u šest izbornih jedinica odakle će u gradsko vijeće ići 22 vijećnika, kao i na gradskom nivou odakle u vijeće ide 13 vijećnika. Prema izbornim pravilima za Mostar, nijedna od tri etničke grupe ne može imati više od 15 niti manje od četiri vijećnika a jedno mjesto treba da ima vijećnik ili vijećnica koji se ne izjašnjavaju o svojoj etničkoj pripadnosti.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović je nakon održanih izbora u Mostaru rekao kako je vrijeme da se taj grad gradi na evropskim temeljima i da je uvjeren kako će kandidat njegove stranke,Mario Kordić, biti izabran za gradonačelnika.

“Nadam se da ćemo naći partnere s kojima ćemo imati dvotrećinsku većinu i zaštiti poziciju hrvatskog naroda”, rekao je Čović i podsjetio kako je Mostar “stolni grad” Hrvata u Bosni i Hercegovini gdje se nalaze sve glavne institucije za njih važne, poput sveučilišta, bolnice i kazališta.

I Stranka demokratske akcije (SDA), kao najveća bošnjačka politička partija koja je predvodila “Koaliciju za Mostar”, ima svog kandidata za gradonačelnika.

“Vjerujem da će priliku da izaberu gradonačelnika dobiti one stranke koje su za jedan i nedjeljiv Mostar. Vjerujemo da je Zlatko Guzin najbolji kandidat koji može voditi ovaj grad”, poručio je Denis Zvizdić iz SDA i dodao kako ta stranka na lokalnom nivou planira sarađivati s onima koji budu “za pozitivne promjene” kao i da “Mostar neće biti stolin grad bilo čijih ideologija”.

“Ovo je prevažan grad, to je paradigma države. Ovdje treba funkcionalno gradsko vijeće. Nećemo dozvoliti da se sa izborom gradonačelnika miješaju neka druga pitanja”, rekao je Zvizdić.

Predstavnici međunarodne zajednice, prvenstveno ambasadori SAD, EU i visoki predstavnik za BiH, bili su u Mostaru na izborni dan i poručili kako je neophodno da se provedu i zakonske promjene kako bi gradske službe bile funkcionalnije i da građani vide kako je “okrenuta nova stranica”.

Koalicija BH blok, koju čine Naša stranka (NS) i Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), objavila je da je osvojila tri vijećnićke pozicije, što za njih predstavlja veliki uspjeh.

“Držimo prevagu između dva bloka i sasvim je sigurno, kada budemo imali precizan broj mandata i vidimo odnose snaga u Gradskom vijeću, da ćemo donijeti odluke koje su najbolje za građane Mostara”, rekao je Predrag Kojović u obraćanju medijima i podsjetio kako je princip za koji će se zalagati predstavnici BH bloka “jedan građanin, jedan glas”, što je inače predmet neslaganja etnički opredijeljenih stranaka u BiH.

Kojović se osvrnuo i na rezultate lokalnih izbora održanih u ostatku Bosne i Hercegovine 15. novembra kada je koalicija četiri građanski deklarisane stranke, u kojoj su i Naša stranka i SDP, osvojila značajnu podršku, prvenstveno u Sarajevu.

“Sretan sam i ono što je na neki način započeto u Sarajevu se nastavlja ovdje i nadam se da je to jedan talas koji je nezaustavljiv prema 2022. godini i da nas čekaju promjene. Ja znam da ovo nije kraj nacionalizma, ali se nadam da je početak kraja”, poručio je on.

Zbog neodržavanja izbora proteklu deceniju u gradu su nagomilani problemi poput onih kojih se tiču infrastrukturnih i komunalnih pitanja, a koji utiču na neposredan svakodnevni život građana.

Mnoge službe i razvojni projekti su u zadnjih osam godina bili blokirani jer su istekli mandati onima kojima su građani dali povjerenje zadnji put kada su održani izbori u tom gradu, 2008. godine.

Tada su izbori održani po posebnim pravilima koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, Paddy Ashdown, a koja su nakon žalbe predstavnika Hrvata proglašena neustavnim. Zbog nemogućnosti dogovora između vodećih političkih partija o tome po kojim pravilima održati izbore, građani Mostara nisu mogli birati svoje političke predstavnike na lokalnom nivou.

Dogovor između predsjednika HDZ BiH Čovića i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića iz juna ove godine bio je ključan u otklanjanju prepreka u održavanju izbora u Mostaru što je tokom godina predstavljalo jedno od najviših političkih pitanja u BiH. Postizanje dogovora, pa i održavanje izbora, ne predstavlja rješenje. Pravi pregovori, politički kompromisi i ustupci tek treba da se dese kroz potvrđivanje vijećnika, kao i izbor gradonačelnika Mostara, za šta obje velike stranke koje “drže” ovaj hercegovački grad – podijeljen po etničkoj liniji – imaju svoje kandidate kao i vizije funkcionisanja.

U međuvremenu, jedno od pitanja o kojima se govori u medijima, za sada na nivou nagađanja, je da li će uslovljavanja u Mostaru biti predmet uslovljavanja za neka druga politička pitanja na državnom nivou, što bi moglo da uspori dugo iščekivane reforme i razvojne projekte u Mostaru.