Banja Luka (BiH) NSRS © A. Fazlić
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u četvrtak 20. jula Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika ovog entiteta, koji između ostalog predviđa kriminalizaciju djela klevete i uvrede za koja se predviđaju visoke novčane kazne. Zakon je usvojen na 4. Sjednici NSRS nakon višemjesečnih uzaludnih upozorenja i međunarodnih i lokalnih aktera koji su apelovali da se zaštiti sloboda govora i povuče skandalozna odredba koja klevetu kvalifikuje kao krivično djelo
Predstavnici medija, aktivisti i brojni građani okupili su se u utorak 18. jula prije početka sjednice NSRS u znak protesta na trgu u Banjaluci i održali protestnu šetnju do NSRS, kako bi pozvali predstavnike vlasti da još jednom razmisle, da se urazume i odustanu od kriminalizacije klevete.
Udar na slobodu izražavanja u RS i šire
Ovom prijedlogu su se prethodnih mjeseci na različite načine suprostavili medijski radnici, aktivisti, međunarodne organizacije, lokalne nevladine organizacije, opozicione političke stranke u RS-u, kao i predstavnici Evropske unije u BiH. Predstavnici vladajuće većine u RS-u oglušili su se na brojne pozive i apelovanja onih koji su ukazivali na štetnost kvalificiranja klevete kao krivičnog djela.
Izmjene Krivičnog zakona RS-a kojim se kriminalizuju kleveta i uvreda su, kako navode brojni kritičari, u suprotnosti sa mnogim demokratskim principima i predstavljaju novi pritisak na ionako krhku slobodu medija, ali i uopćeno slobodu govora. Pored toga, iz opozicije i nevladinih organizacija ukazali su da su nove zakonske odredbe alat vlasti za gušenje kritičkih glasova i sužavanje javnog prostora, te da će u najmanju ruku demotivisati novinarski i istraživački rad kao i djelovanje aktivista i opozicionih političara.
Kritičari su ukazali da potencijalni krivični postupci zbog klevete protiv pojedinaca podrazumijevaju i zavođenje tužene ili presuđene osobe u evidenciju lica koji su krivični prestupnici, odnosno protiv kojih se vodi krivični postupak, što će predstavljati problem za ostvarivanje niza drugih osnovnih prava, poput slobode kretanja, prava na zaposlenje i obrazovanje.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, podsjetio je na protestima u utorak u Banjaluci da je RS u posljednje dvije decenije bila prva u regionu zahvaljujući dekriminalizaciji klevete: „Prije više od 20 godina ukinuli smo krivično djelo klevete i bili smo prvi u regionu. Prije Federacije BiH. Time smo se ponosili. Sada je vlast Srpske odlučila okrenuti leđa UN, Savjetu Evrope, OSCE, Evropskoj komisiji. Poručila je zaštitnicima ljudskih prava i sloboda, novinarskim udruženjima, udruženjima građana da ih ne zanima šta pričaju i da žele da se zaštite od istine. Zato je ovo pitanje slobode svakog pojedinca ovdje”.
Novinari su u više navrata negirali optužbe koje su dolazile iz redova vladajućih funkcionera, da se kriminalizaciji klevete protive novinari klevetnici. Novinarska zajednica je poručila da se kampanjom „Stop kriminalizaciji klevete“ ne bore za to da imaju pravo da pišu šta hoće, da iznose klevete i nekažnjeno blate bilo koga, već protiv toga da kleveta postane krivično djelo, dodajući da je kleveta kvalitetno sankcionisana postojećim Zakonom o zaštiti od klevete u BiH.
Narodni poslanici iz opozicije takođe su oštro kritikovali usvajanje izmjena krivičnog zakonika te u više navrata pozvali da se sporne odredbe o kriminalizaciji klevete povuku iz izmjena, između ostalog i zato što RS već ima zakon o zaštiti od klevete koji se godinama primjenjuje i koga koriste i predstavnici vlasti. Ocijenili da su je kriminalizacija klevete štetna za RS i udar na slobodu u ovom entitetu te da je u pitanju politička ideja koja nije došla iz stručnih krugova. Opozicioni poslanici nisu glasali za kriminalizaciju klevete.
Prijedlog zakona uputilo je zvanično Ministarstvo pravde RS, a sam zakon najavio je još prošle godine Milorad Dodik. Kada je zakon u formi nacrta usvojen u martu najavljena je javna rasprava od 60 dana o spornim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a, nakon čega se zakon u formi prijedloga ponovo našao na glasanju. Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović, obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS, rekao je da je javnost imala aktivno učešće, te da su održane javne rasprave nakon što je u Narodnoj skupštini usvojen Nacrt ovog zakona.
Međutim, predstavnici medija i nevladinih organizacija ocijenili su da su konsultacije bile čisto formalne, da je proces bio farsa i uvredljiv za dio novinarske zajednice. Iz institucije ombudsmana ranije su za medije rekli da ih niko nije konsultovao kada je bilo riječi o izmjeni zakona.
Kriminalizacija klevete suprotna evropskom putu BiH
Garancije slobode izražavanja i medija, kao i zaštita novinara, dio su 14 ključnih prioriteta koje BiH treba ispuniti za članstvo u EU, a iz Delegacije EU u BiH u više navrata su upozoravali da predložena zakonska rješenja u RS-u koja se tiču klevete predstavljaju korak unazad na putu ka EU. Očekivanja Evropske unije su bila da će se zakon o kriminalizaciji klevete povući sa dnevnog reda sjednice NSRS, jer je u potpunoj suprotnosti sa evropskim putem.
Mediji su izvijestili da je Ministarstvo pravde RS, kao predlagač i obrađivač zakona, na zvaničnoj web stranici objavilo različit tekst Prednacrta i Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a, te na taj način utjecalo na onemogućavanje upućivanja primjedbi i sugestija na krivična djela protiv časti i ugleda od strane zainteresovane javnosti. U medijskim izvještajima se navodi i da je Ministarstvo znatno skratilo rokove za dostavljanje primjedbi i sugestija. Rok je skraćen sa 15 dana, kako je predviđeno Smjernicama za konsultacije u izradi propisa i drugih opštih akata RS, na svega 7 dana.
Iako predstavnici vlasti ističu da je kleveta kriminalizovana u mnogim zemljama članicama EU, stručnjaci smatraju da to nije razlog da se ona ponovo uvodi u ovom entitetu, naročito imajući u vidu opšte nepovjerenje u pravosuđe u RS-u.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je da će predložiti uvođenje zakona kojim će biti stvoreno pravo za proglašavanje neprijatelja RS, a u martu je Vlada RS utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, još jedan zakon koji je ranije najavio predsjednik RS Milorad Dodik. Prema njegovim riječima, ovaj zakon će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva. Usvajanje svih zakona u NSRS je izvjesno jer vladajuća koalicija u ovom entitetu sa Miloradom Dodikom na čelu ima komotnu parlamentarnu većinu.
Nakon usvajanja zakona od strane NSRS, postoji mogućnost da neko od opozicionih poslanika podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti zakona i spornih odredbi. Međutim, treba uzeti u obzir i trenutni kontekst Ustavnog suda BiH i RS-a te način na koji bi se ova situacija odrazila na ocjenu Ustavnog suda. Narodna skupština RS je u julu 2001. godine usvojila Zakon o zaštiti od klevete, čime je klevetu izmjestila iz krivične u građansku oblast.
