Potvrđena optužnica protiv Dodika zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika

Sud Bosne i Hercegovine je u ponedjeljak 11. septembra potvrdio optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i vršitelja dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića. Tužilaštvo BiH je mjesec dana ranije podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića koji se terete za krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH

Podizanje optužnice rezultat je donošenja dva sporna zakona od strane Narodne Skupštine Republike Srpske (NSRS), koji se odnose na neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.

Zakon kojim je u entitetu RS uvedeno nepoštivanje odluka Ustavnog suda usvojen je nakon što je Ustavni sud na sjednici koju je održao 19. juna izmijenio Pravilnik o radu. Poslanici NSRS-a su usvojili i izmjene Zakona o objavljivanju propisa, prema kojima Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koji donosi visoki predstavnik u BiH.

Dodik je 7. jula putem Twittera objavio da je “potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a”, a dva dana kasnije ukaze o oba sporna zakona objavljeni su u Službenom glasniku RS-a. Objavi je prethodila ostavka Milke Devušić na mjesto direktorice Službenog glasnika RS-a, a na njeno mjesto je kao vršilac dužnosti na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade RS-a imenovan Miloš Lukić.

Početkom jula, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je ove odluke NSRS-a, nakon čega je saopćio da je uveo i izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su stupile na snagu 2. jula, a kojima je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika.

Schmidtovom odlukom, između ostalog, dodan je novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke Visokog predstavnika. Tu se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH, a koja ne implementira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke Visokog predstavnika, kazniti zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

U izmijenjenom članu koji se tiče neizvršavanja ili sprečavanja izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, Državnog suda, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela koji se tiče zatvorske kazne, dodani su i obnašatelji nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka Visokog predstavnika.

Hronologija i dobijanje na vremenu

Tužiteljstvo BiH je 9. jula je formiralo tim od tri tužitelja nakon što je u Službenom glasniku Republike Srpske objavljen ukaz predsjednika Dodika u vezi s nepoštivanjem odluka visokog predstavnika i o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH na teritoriji tog bh. entiteta.

Nakon što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, Sud BiH imao je rok 15 dana za potvrdu. Međutim, sudinica Jasmina Ćosić Dedović vratila ju je na doradu. Tužilaštvo dorađenu odnosno ispravljenu optužnicu Sudu BiH vraća 24. augusta, a od tada ponovo počinje teći rok.

Međutim, Dodik je i prije nego je vraćena dorađena optužnica podnio zahtjev za izuzeće sutkinje koja odlučuje o optužnici protiv njega. Razlog za podnošenje ovog zahtjeva Dodik je pronašao u tome da je svojevremeno kao član Predsjedništva BiH bio protiv toga da se Ćosić Dedović imenuje za sutkinju u Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu.

Javnost je ovaj potez ocijenila kao pokušaj da Dodik dobije na vremenu budući da prije nego se donese bilo kakva odluka o optužnici, mora se odlučivati o zahtjevu za izuzeće sutkinje. Zakon nalaže da se u slučaju zahtjeva za izuzeće mora prekinuti svaki rad na optužnici dok se ne donese odluka. Opšte vijeće Suda BiH, koje donosi odluku, tokom avgusta nije uspjelo održati sjednicu jer nije bilo kvoruma, zbog godišnjih odmora i bolovanja koja koriste pojedini članovi vijeća. Ipak zahtjev za izuzećem sutkinje odbijen je 5. septembra.

Pored toga, mediji su prenijeli da predmet protiv Dodika i Lukića vodi tužitelj Nedim Ćosić, koji u maju 2023. godine počeo raditi kao tužitelj Tužilaštva BiH. Brojni portali podsjetili su javnost kako je Ćosić prije 12 godina bio akter afere jer je bez položenog pravosudnog ispita, ključnog uslova za konkurisanje, počeo raditi u Općinskom sudu u Sarajevu, o čemu je detaljno pisao Centar za istraživačko novinarstvo . Ćosić je taj ispit položio tek dvije sedmice po okončanju konkursa. Ćosić je 2013. godine imenovan na poziciju sudije u Općinskom sudu u Sarajevu, gdje ostaje do aprila 2023. kada je imenovan na poziciju tužitelja Tužilaštva BiH.

Sud BiH je 21. avgusta Tužilaštvu vratio predmet protiv Dodika i Lukića na doradu zbog navodno početničkog propusta - kako su mediji prenijeli tužitelj nije precizirao koje je krivično djelo počinjeno te kakva je uzročno posljedična veza onoga za šta se terete optuženi.

Dodik je 15. avgusta podnio krivičnu prijavu Republičkom javnom tužilaštvu u Banjaluci protiv tužioca Ćosića zbog, kako je naveo, nezakonite odluke o podizanju optužnice protiv njega i Lukića. Dodik je rekao da je tužilac podizanjem optužnice imao namjeru da nanese štetu instituciji predsjednika RS-a i Lukiću. Analitičari su ovaj potez ocijenili kao još jedan u nizu pritisaka na pravosuđe i postupajućeg tužitelja.

Reakcije i protesti na međuentitetskoj administrativnoj liniji

Iz ambasade SAD su odmah po podizanju optužnice pozdravili potez Tužilaštva, poručivši da se radi o važnom koraku i pokazatelju da niko nije iznad zakona.

Među prvim reakcijama povodom podizanja optužnice iz Dodikovog kabineta navedeno je da se radi o pokušaju iz Sarajeva da ponište institucije RS-a izabrane voljom naroda, uz podršku ambasade Sjedinjenih američkih država i američkog ambasadora Michaela Murphya. Poručeno je da je optužnica Tužilaštva BiH više od optužnice.

"Podizanje optužnice protiv predsjednika RS-a zbog potpisivanja Ukaza kojim se proglašava Zakon koji je izglasan u NSRS, a što je njegova ustavna obaveza, za namjeru ima da poništi ne samo predsjednika RS-a, nego i NSRS kao najviši zakonodavni organ vlasti u RS-u, kao i da poništi sam Ustav RS-a po kojem je eksplicitno postupao predsjednik RS", navedeno je ranije u izjavi iz Kabineta predsjednika RS za medije.

Stranačke kolege iz SNSD ali i koalicioni partneri, stali su u odbranu Dodika, sa javnosti već poznatim argumentima da je u pitanju politička optužnica, da Christian Schmidt nije legitiman i legalan „jer ga Savet bezbednosti nije potvrdio", te da je u pitanju pokušaj da se Schmidt potvrdi kroz optužnicu i pravni sistem.

Ruska ambasada takođe je stala u zaštitu Dodika, poručivši “da se bez odgovarajuće odluke Vijeća sigunosti UN-a, njemački državljanin Christian Schmidt ne može smatrati visokim predstavnikom u BiH. Stoga su njegove takozvane odluke nelegitimne”.

U petak 1. septembra održani su protesti podrške Dodiku i Lukiću u četiri grada na međuentitetskoj administrativnoj liniji u Istočnom Sarajevu, Loparama, Doboju i Nevesinju. Ovaj događaj su brojni akteri, uključujući sigurnosne strukture, ocijenili kao sigurnosno izazovan. Ipak sve je prošlo bez incidenata i bez očekivane masovnosti i podrške koju su najavljivali Dodik i njegove pristaše.

Okupljeni su nosili transparente podrške Miloradu Dodiku, predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, majice sa motom grupe Wagner kao i natpis "Granica postoji" (među entitetima, op. a.), a osim građana prisustvovali su i politički zvaničnici SNSD-a. U Istočnom Sarajevu jake policijske snage su obezbjeđivale skup kojem je prisustvovalo nekoliko stotina ljudi. Skup su obezbjeđivali i policajci Kantona Sarajevo sa strane entiteta Federacije BiH. Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović, organizator skupa, rekao je da građani neće dozvoliti "maltretiranje zvaničnika RS od strane Suda i Tužilaštva BiH". Skupove podrške koji su održani komentirao je i Dodik: "Ponosan sam na sve ljude koji su mi dali podršku, na sve građane koji su na protestima u petak pokazali snagu i volju da odbrane RS”.

Inače, skup podrške je od strane organizatora prvobitno bio najavljen na lokaciji ispred zgrade Tužilaštva i Suda BiH, međutim zahtjev je zvanično odbijen od strane MUP-a KS iz, kako su naveli, sigurnosnih razloga.

Važno je napomenuti i da Tužilaštvo BiH, koje vodi postupak protiv Dodika i Lukića, istovremeno razmatra krivičnu prijavu koju je predsjednik enititeta RS Milorad Dodik podnio protiv visokog predstavnika u BiH Chrustiana Schmidta (Savezna Republika Njemačka). U optužnici se između ostalog navodi da je se Schmidt “neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika za šta nema odluku o imenovanju donesenu od strane nadležnog organa”, “u namjeri da Republici Srpskoj nanese neku štetu, lažno se predstavlja kao službeno lice odnosno kao visoki predstavnik”.

Dodikova optužnica protiv Schmidta prvobitno je podnesena Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, koja je dalje proslijeđena sarajevskom kantonalnom tužilaštvu na nadležno postupanje. Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo je optužnicu protiv Schmidtsa proslijedilo je Tužilaštvu BiH na daljnju nadležnost.

Iako Tužilaštvo od trenutka podizanja optužnice do danas nije objavio sadržaj optužnice, pravni stručnjaci su na osnovu javno dostupnih informacija uspjeli komentirati njen značaj i implikacije.

Advokat i pravni stručnjak Vlado Adamović rekao je za državni javni televizijski servis da ovaj predmet neće biti običan sudski predmet zbog geneze koja ga prati, zbog toga ko je učesnik i šta je predmet tog suđenja. On smatra kako je već donošenje zakona kojim je visoki predstavnik zabranio političku aktivnost u slučaju nepoštivanja njegovih odluka znatno suzilo mogućnost političkog dijaloga.

“Predmet ima snažne političke reperkusije, takve da će u suštini rješavati odnos legaliteta, legitimiteta, u odnosu na unutarnju suverenost i konačno će se stvari morati početi raščišćavati”, rekao je Adamović i apostrofirao da je važno da sude iskusne sudije: “tri čovjeka koja budu donijela odluku riješiće ili neće riješiti mnoge stvari u ovoj zemlji.

Stručnjaci su ranije za medije komentirali da je simptomatično je da se pored mogućnosti podizanja optužnice u vezi sa „napadom na ustavni poredak", što je takođe Schmidt nametnuo početkom jula, Tužilaštvo odlučilo na „nepoštovanje odluka visokog predstavnika", što je navodno daleko manje održivo i teže dokazivo.

Iako pojedini pravnici iz RS tvrde da je optužnica protiv Dodika sama po sebi neodrživa jer ga štiti imunitet, u praksi nije tako. Prema Zakonu o imunitetu, svi nosioci zakonodavnih funkcija u BiH imaju imunitet od krivičnog progona i građanskih parnica, ukoliko se radi o djelu koje je u vezi sa funkcijom koju obnašaju. Nosioci izvršnih funkcija imaju imunitet samo u parničnom postupku, dok su u krivičnom izuzeti te privilegije.

Lider SNSD-a Milorad Dodik nalazi se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije, ali ne i Evropske unije. Iako je Evropski parlament u više navrata zatražio uvođenje sankcija protiv predsjednika RS-a, ovakva odluka na nivou Unije nije donesena zbog protivljenja pojedinih zemalja članica, poput Mađarske, i potencijalno drugih zemalja.

Zbog “nastavka secesionističke politike tog entiteta i Dodika” Vlada Njemačke odlučila je dopustiti da u entitetu RS isteknu četiri infrastrukturna projekta, vrijedna 105 miliona eura, navedeno je iz Ambasade Njemačke početkom avgusta.

Iako je prethodnih godina protiv Dodika podnesen veći broj prijava zbog različitih krivičnih djela, ovo je prva optužnica protiv lidera SNSD-a.